Natrag
16.12.2017 00:36

facebook

twitter

google

rss

dulist

MARINA GRUŽ “Ovo je silovanje obale, korupcijsko zagađenje”

27.1.2014 @ 17:26 Baldo Marunčić Grad

Podijelite:

Javna rasprava Studije o utjecaju na okoliš luke posebne namjene – luke nautičkog turizma ”Marina Gruž’ koju je organizirao Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Dubrovačko-neretvanske županije održala se u ponedjeljak u Gradskoj vijećnici.

Studiju o utjecaju na okoliš predstavili su najprije voditelj izrade prof. dr. sc. Vladimir Andročec i njegova zamjenica dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić, a na pitanja zainteresiranih odgovarali su projektanti Predrag Bilbija (BCDE Split) i Mirko Batinić. Nositelj zahvata i investitor je tvrtka Laguna Trade iz Rogoznice.

Zamjenica voditelja izrade Aleksandra Anić Vučinić istaknula je kako je zahvat u skladu s prostornim planom županije i grada Dubrovnika, kao i GUP-om, ali ne i UPU-om, ‘čije su izmjene i dopune upravo u izradi, a što nije prepreka ovoj raspravi’.

Zahvat marine zauzima 54.427 metara četvornih, od čega u bazenu A je planirano 210 plovila s platformom i svim ostalim sadržajima prema posebnim zahtjevima (recepcija, sanitarni čvor, kafić…) na oko 44 tisuće metara četvornih. U bazenu B na oko deset tisuća kvadrata akvatorij je omeđen Orsanom i akvatorijem.

Kopneni sadržaj zauzima dvije tisuće metara četvornih. UPU-om su bili predviđeni i plivajući gatovi, ali je ekološki prihvatljivija monolitna konstrukcija gatova. Planirane su tri parking zone (na platou 40 mjesta, 20 uz obalu te 30 u zakupu). Također, u zahvatu je planirana vakuumska kanalizacija.

Pri analizi utjecaja na okoliš gledalo se na utjecaj na sastavnice okoliša (more, zrak, krajobraz, povijesna baština…), opterećenje okoliša (otpad, buka…) i utjecaj na lokalnu zajednicu (tijekom pripreme i gradnje, korištenja, u slučaju nezgode ili prestanka korištenja).

– Zaključak je da je zahvat prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite predloženih u studiji, a koje se mogu još doraditi s ciljem zaštite okoliša – kazala je Anić Vučinić.

Projektant marine Gruž Predrag Bilbija opisao je ukratko projekt.

– Dva su logična odstupanja od UPU-a i zato smo tražili izmjenu. Prva je ulaz u marinu, koja ima 210 plovila dimenzije do 20 metara, jer je koridor preuzak. Prevelika je koncentracija vezova na tom koridoru. Potrebno je 60 metara za brodove tolike veličine i to je nemoguće i opasno organizirati. Posebno što brodovi ulaze u smjeru dominantnog vjetra bure i u trenutku skretanja se izlažu dominantnom vjetru, što je protiv svih propisa. Htjeli smo rasteretiti koridor, otvorimo 4 ili 5 mjesta, pa da brodovi ulaze tako da im dominantan vjetar ide u krmu do zaštićenog dijela – kazao je Bilbija.

– Drugo, dobili smo granice koncesije od Vlade RH pa smo na prostor predviđen UPU-om dodali površinu. Zadržali smo prirodno strujanje mora, a dodana površina je na platformi. Digli smo konstrukciju za 60 centimetara i ostvarili cirkulaciju i čišćenje mora. Pontoni ne bi imali takav učinak – dodao je Bilbija.

– Najveći propust je što osnovne informacije nisu skupljene na terenu, na primjer o dominantnim vjetrovima. Prvim ispitivanjem smo utvrdili 5-6 metara mulja i bilo koja intervencija bila bi katastrofa za zaljev ukoliko bi se iskopavao. Predvidjeli smo da sidreni sustav izvedemo kroz pilote, prođemo kroz mulj te izađemo na metar do pola metra iz mulja i tu stavimo matične sidrene lance. Tako lanci nisu u mulju, nego iznad mulja – kazao je Bilbija, dodavši kako su slični uvjeti izgradnje bili i u marini u Rogoznici.

– Kompletnu konstrukciju ćemo, na primjer, proizvesti u Pločama te bez ikakvih zahvata montirati sve – zaključio je Bilbija.

Nikša Mojaš pitao je jesu li sidra planirana izvan linije koncesije, na što mu je odgovoreno da moraju biti unutar linije.

– Izričito nam je zabranjeno da iznad ili u moru izlazimo iz koncesije – objasnio je Predrag Bilbija.

Također, pitao je koja je razlika između gradnje na pilotima i na plutajućim pontonima? Monolitna konstrukcija je skuplja, ali i dugoročnija te bez intervencija, odgovoreno mu je.

– Pontoni su jeftiniji, ali konstrukcija nam daje kvalitetu. Neugodan je vjetar, more se podiže i do 90 centimetara… To sve otpada kad imamo čvrstu konstrukciju – kazao je Bilbija, na što mu je Mojaš odgovorio da će onda ‘sva šporkeca ići na Batalu’.

Gradonačelnikov savjetnik za more i priobalje Rikard Rossetti reagirao je kazavši kako će na Batali biti riječ o mostnim pontonima.

Maro Kapović iz VK Neptun pitao je kako će se riješiti problem prostora JK Orsana i veslačkog kluba Neptun.

– Moraju se dogovoriti sve strane, od klubova, Grada do ulagača. Jedno rješenje je nasuti nasip kako bismo došli do koncesije. Spremni smo sudjelovati u gradnji novog objekta na novoj lokaciji, možda unutar i ove gradnje. Preložili smo sastanak i mora postojati sporazum svih zainteresiranih strana – odgovorio mu je Bilbija.

Pročelnica UO za urbanizam Grada Dubrovnika Jelena Lončarić kazala je kako trenutno nisu u tijeku UPU-a, već GUP-a i PPU-a.

– Primili smo pismo namjere za UPU, ali još se nismo očitovali, a mišljenja smo i trenutni je stav da neće biti izmjena u ovom dijelu. Odluka je na kraju na Gradskom vijeću. Izrada je trajala šest godina, mnogi su sudjelovali, ishodili smo sve suglasnosti, posebno Lučke kapetanije, pa je i to potrebno uzeti u obzir. Također, investitor je tražio dopunu GUP-a, a spomenuli ste kako je projekt u skladu s GUP-om – kazala je Lončarić.

Bilbija je odgovorio kako je zahtjev za izmjenama podnesen jer Dubrovniku treba marina unutar pomorskog dobra po pravilniku o kategorizaciji marina te se pozvao na profesionalne greške u izradi UPU-a.

– Izrađivač nije ni dva sata angažirao stručnjaka za uvjete na terenu. Pitao sam ih, kako ste mogli predvidjeti koridor 20 metara, kad je potrebno 60? Odgovoreno mi je kako su dobili podatke potencijalnog ulagača unutar koncesije. Zato smo s tim argumentima zatražili izmjenu – odgovorio je Bilbija.

Slobodan Vuković iznio je primjedbu na način i provedbu prezentacije, koji nije na razini problema, posebno po pitanju iznošenja činjenica, jer je i profesionalcu teško sve pratiti.

– Projekt je samo uvezan u knjigu, nepreglednu situaciju, umjesto da je bilo postavljeno na panoima i bude prezentna kao UPU-i, PPU-ovi. Tako bi se stekao dojam cjeline – kazao je Vuković, dodavši kako prezentacija budi sumnju u ‘skrivene nedostatke’.

– Trebalo se krenuti od cjeline, vidjeti kako je obala riješena, pa onda vidjeti kako se sve ostalo naslanja – dodao je Vuković te istaknuo kako se u projektu izuzima najvitalniji dio, a to je obala.

– A ovo sjeverno od Orsana nisu mandrači, nego smeće, čumez, nered. To treba srediti, napraviti obalu, osmisliti graničnu liniju – kazao je Vuković.

Vido Bogdanović kazao je kako on jest za marinu. Ipak, upozorio je na problem ekološkog pristupa urbanističkom zagađenju.

– Kao stručnjaci vi možete reći da marina tu ne može biti, da projekt nije prihvatljiv. Ovolika marina ne može ovdje postojati s tako malom površinom na kopnu. Prisiljeni ste ići na montažne akrobacije. Marina može biti, ali ne od 220, nego od 50 ili 70 vezova. Ali važeći plan je zadao 220, a zašto? To je rezultat sprege kapitala i politike. Jer ovisno o broju vezova o koncesiji odlučuje županija, vlada ili sabor. Zato se izbjegla politička trgovina na lokalnoj razini. Zato je prošla marina s 220 vezova kao kamen oko vrata ulagaču. A za 220 vezova treba vam i 200 ili 300 parking mjesta, ne samo za brodove, nego i za građane. U studiji ste trebali zaključiti kako se marina objektivno tu ne može smjestiti. Vrlo dobro poznam ovaj dio grada, poznam i nautiku. Ovo je silovanje obale. Pa zamislite u subotu ujutro smjenu 120 brodova čartera. Puta šest je 720 ljudi koji moraju negdje stati, parkirati. Nemojte se ljutiti, najmanje ste vi krivi. Ali nemojte dati da vas ulagač gura, koji je prošao na natječaju, a nije ispunio uvjete. I to je zagađenje, ali koruptivno – istaknuo je Bogdanović.

Pretpostavljate izmjene i dopune UPU-a da bi bila važeća. A što ako se UPU ne izmjeni? – pitao je Bogdanović.

– Kao izrađivači studije nemamo ovlasti diskutirati o zadanim parametrima i projektu. Mi samo pokazujemo ima li i kakav utjecaj na okoliš ovaj projekt – kazao je profesor Andročec, a zaključeno je kako će i ova studija ‘propasti’ ako se UPU ne izmjeni.

Marija Kojaković iz Društva arhitekata Dubrovnik kazala je kako se u obzir mora uzeti i velik broj plovila u zaljevu.

– Marina nema prostor za ovoliki kapacitet. Marina utječe na kontaktna područja i obratno. Svi ulazi na isti ulaz u zaljev, ne može se marina izdvojiti – kazala je Kojaković, dodavši kako je gruški zaljev preopterećen i ‘ugušen’.

Gradonačelnik Vlahušić istaknuo je kako Grad neće odustati od UPU-a, koji je donošen šest godina.

– Koncesionar može pristati na UPU ili odustati od koncesije. Takav je stav i Grada i ministarstava prometa i građevine. Preduvjet je bio donesen UPU. Ako netko misli da može dobiti drukčije uvjete, utjecat na Gradsko vijeće, to nije moguće. Održali smo stotine sastanaka i zaključili smo da je ovo 5 do 10 posto kapaciteta gruškog akvatorija. U Orsanu je 200 vezova kao u marini za sportske brodove, ali jesu li sportski ili za najam? Drugo, kako nered može biti bolji od reda? Kad želimo napraviti red to ispadne užas. Svako uvođenje reda je atak na prostor. Ovime će Lapadske obala dobiti 20 metara širine, velika šetnica s deset puta više parkirnih mjesta nego sad. Ne shvaćam zašto je lošije bolje od uređenog? Cijeli prostor ćemo urediti, s cestom širine 15 metara, širokom šetnicom. Šteta što se Grad nije pitalo kad se koncesija raspisala. Nismo odredili mi broj vezova niti uvjete koncesije – kazao je gradonačelnik.

Branku Martinović Vuković iz županijskog odjela za zaštitu okoliša i prirode zanimalo je je li skinuta zaštita Rijeke dubrovačke kao granične u odnosu na akvatorij projekta, a pitala je i kad je povjerenstvo saznalo da studija nije sukladna s UPU-om.

Inače, javna rasprava traje 30 dana, u vremenu od 13. siječnja do zaključno 11. veljače 2014. godine. Mjesto održavanja javnog uvida u Studiju je upravna zgrada Grada Dubrovnika, u prostorijama Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Pred Dvorom 1, u Dubrovniku, svakog radnog dana od 9 do 14 sati. Na mjestu javnog uvida bit će izložena cjelovita Studija i tri sažetka Studije. Pisana mišljenja, prijedloge i primjedbe na Studiju, javnost i zainteresirana javnost može upisati u knjigu primjedbi na mjestu javnog uvida ili u pisanom obliku dostaviti Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Dubrovačko-neretvanske županije, Vukovarska 16, Dubrovnik, u tijeku roka predviđenog za javnu raspravu. Primjedbe i prijedlozi koji ne budu dostavljeni u roku i ne budu čitko napisani neće se uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi.

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.


Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana