Natrag
20.2.2017 18:48

facebook

twitter

google

rss

dulist

Lastovke nema na Lastovu

21.6.2012 @ 22:07 Dulist Zanimljivosti
Lastovke nema na Lastovu
2;2

Podijelite:

Sortu, rasprostranjenu na otoku Korčuli, koja daje vrlo kvalitetno ulje, ali je iznimno osjetljiva na zimu i rak, u novom broju Maslinara predstavlja Sinaj Bulimbašić.

Prednost
Njezina najveća prednost, u odnosu na druge domaće sorte, jest što ima oko 75 posto potpuno razvijenih cvjetova sposobnih za oplodnju, radi čega ima redovitu i obilnu rodnost.

Dobro ulje
Kakvoća ulja je dobra s blagom pikantnošću, izraženom gorčinom i uravnoteženog voćnog mirisa i okusa.
Lastovka je autohtona sorta južnog Dubrovačkog primorja, a najzastupljenija je na zapadnom dijelu otoka Korčule, oko Vele Luke. Ime je dobila po savijenim mladicama pod teretom plodova u obliku luka, koji podsjeća na krila lastavice, a sinonim po području uzgoja. Ova se sorta uopće ne uzgaja na otoku Lastovu. Rasprostranjena je i na području cijele južne i djelomično srednje Dalmacije, posebno na srednjodalmatinskim otocima, ali i na Crnogorskom primorju.

Osjetljiva na zimu
Deblo je nisko i račvasto, srednje bujne okrugle do piramidalne sivo-zelenkaste krošnje, koja posebno pod teretom zrelih plodova podsjeća na otvoreni kišobran. Grane rastu uspravno, izbojci su bujni i uspravni. Otporna je na jaku i dugotrajnu sušu, slabo je osjetljiva na maslininu muhu i paunovo oko, a jako je osjetljiva na niske temperature i posebno na bakterijski rak masline.
List je malen, sitan, simetričan, tamnozelene boje, kopljastog oblika na kratkim peteljkama, oštrog vrha, dok je obod lista ravan, dužine oko 5,4 cm i širine oko 1,2 cm. Cvjeta obilno, od sredine do kraja svibnja, dok resu razvija od ožujka do svibnja, srednje rana je sorta, kojoj od cvatnje do berbe prođe oko 180 dana, samooplodna je, a dobri su joj oprašivači Levantinka, Uljarica i Drobnica. Njezina najveća prednost, u odnosu na druge domaće sorte, jest što ima oko 75 posto potpuno razvijenih cvjetova sposobnih za oplodnju, radi čega ima redovitu i obilnu rodnost.
Plod je bačvast, simetričan, eliptično izdužen, dno mu je ravno, a vrh zaobljen, dug je oko 2 cm, širina oko 1,5 cm, težine oko 2,5 do 3 grama, a randman ulja u plodu u fazi potpune zrelosti (berba početkom listopada) je oko 14 posto, visoko uljevita sorta. Boja pokožice je intenzivno zelene boje, za vrijeme zrenja je tamnoljubičasta s brojnim i izraženim lenticelama, koje su u fazi paštrenja izrazito velike.

Zeleno ulje
U svojoj potpunoj zrelosti poprima crnu boju, boja mesa je tamnocrvena. U fazi zrenja, plodovi se lako odvajaju od peteljke. Koštica je srpastog oblika, simetrična, vrh joj je zaobljen, a dno čunjasto, svijetlosmeđe boje.
Koristi se kao uljarica, redovite i visoke rodnosti, a ulje je izrazito zelene boje, bogato klorofilom, odlične kakvoće. Ako se plodovi beru prerano, pomalo je gorkastog okusa, posebno kada pretrpi sušu. U normalnim uvjetima, kakvoća ulja je dobra s blagom pikantnošću, izraženom gorčinom i uravnoteženog voćnog mirisa i okusa. Najčešće se koristi kao jedna od sorata za miješanje s drugim sortama.

Dobar začin
Kao sortno ulje Lastovka se koristi kao začin za slanu ribu, kuhani kupus raštiku i ribu spremljenu ispod peke, posebno glavonošce s krumpirima i marinade.
 

Komentari





O autoru: Dulist


Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana