Natrag
24.2.2017 15:58

facebook

twitter

google

rss

dulist

Lapadska obala širi se za 10 do 15 metara

28.1.2014 @ 11:56 Ana Prohaska Grad
Lapadska obala širi se za 10 do 15 metara
4;4

Podijelite:

Završilo je Javno izlaganje Studije utjecaja na okoliš rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale.

Investitor je Grad Dubrovnik, a prema odluci Ministarstva zaštite okoliša i prirode nakon što je utvrđeno da je studija cjelovita, uključena je na javnu raspravu.

Izrađivači studije su prof. dr. sc. Vladimir Andročec i njegova zamjenica dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić s Građevinskog fakulteta u Zagreba.

– Taj projekt je povjeren tvrtki Geo Proming iz Metkovića, a Studija utjecaja na okoliš je izrađena od Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Ova studija je druga verzija, ona koja je dorađena, poboljšana, na temelju primjedbi Komisije Ministarstva i na vama je da podnesete pitanja, prijedloge i druge zaključke – rekao je Andročec.

– Studija je izrađena prema važećoj prostornoj dokumentaciji. Što se tiče procjene utjecaja na okoliš, s obzirom na dodirne točke, mi smo u postupku, rezultat je rješenje o prihvatljivosti postupka za okoliš i on će biti sastavni dio lokacijske dozvole. Povjerenstvo od 8 članova pregledalo je studiju, ona je dorađena i upućena je na javni uvid i raspravu, odnosno to je ovaj trenutak. Trebali bi dati svoje primjedbe i prijedloge i da se propišu adekvatne mjere zaštite kako bi projekt bio prihvatljiv za okoliš.Važno je da je ovaj projekt obuhvaćen svim važećim prostornim planovima područja Gruž. 2012. napravljena je Prometna studija Grada Dubrovnika, utvrđeno je da postoji niz problema u prometnoj infrastrukturi, da je promet zagušen, da je u lošem stanju, da dolazi do prodiranja mora u prometnice – rekla je uvodno Anić Vučinić.

– Trenutno naš zahvat počinje od Batale i završava kod Gruža i u ovom projektu benzinska crpka bit će na postojećem mjestu. Oborinska odvodnja nije zadovoljavajuća, proširenja se koriste kao parkirališta, a pred kraj Batale predviđamo proširenje. Vodoopskrbni sustav se često kvari, planiramo novi cjevovod, a s obzirom da je sustav odvodnje loš, planiramo sanaciju s ciljem da kompletan cjevovod bude u funkciji.

Predviđena je sanacija trase od Batale do Gruža u tri faze – 100-njak metara rekonstrukcije u prvoj fazi, druga faza ima oko 300 metara, i treća faza obuhvaća oko 1000 metara. Širina prometnica predviđene su 6 do 6 i pol metara radi nesmetanog prometaovanja, a negdje će se proširivati okomitim i vodoravnim nogostupom.

Nogostup bi bio širine 2 metra, projekt ima i zeleni pojas i šetnicu, no propisali smo u mjerama zaštite da bi trebalo ići u poseban projekt po tom pitanju, a predviđa se i izrada obalne rekonstrukcije. Oborinske vode su veliki problem, a rješavaju se u sklopu rekonstrukcije, kako bi se napravio zatvoreni sustav odvodnje. Kod ljetnikovca Sorkočević planirano je da se izmjesti cesta u more 10-ak metara, jer je potrebna komunikacija mora i ribnjaka. Zahvat izgradnje i reknstrukcije Lapadske obale prihvatljiv je za okoliš uz primjenu propisanih mjera zaštite – zaključila je.

– Predviđamo proširenje i rekonstrukciju Lapadske obale, proširivanje prometnica, izradu nogostupa i šetnica. Početak zahvata je na križanju s Ulicom Nikole Tesle, a kraj kod benzinske postaje. Promet se projektira na širini 6 metara od početka do Sorkočeviča, a od Sorkočevića do kraja zahvata 6,5 metara. Projektirana su i parking mjesta, njih 86 uzdužnih i 24 na glavnom djelu. Projektirana su i 3 autobusna stajališta, na samom početku gdje i sada postoji, drugo je blizu fakulteta, a treće je dalje. Nogostup je projektiran na 2 metra, to je minimalna dozvoljena širina, a negdje je i širi. Oborinska odvodnja ide lijevom stranom, a sve oborinske vode koje se slijevaju u postojeće kanale uvode se u novu kanalizaciju. Dakle, voda ide u zatvoreni sustav sa 4 separatora, i ona se nakon pročišćavanja ispušta u more. Za šetnicu se planira i obalni zid i nasip, kroz šetnicu se također postavlja vodovod. Proširenja obale predviđena su na 10 do 15 metara i bit će 30-ak centimetara viša nego danas – rekao je projektant Miljenko Leko.

Željko Polović imao je primjedbu za rješenje oko ljetnikovca Sorkočević.
– Zid nije armiran i vibracije od puta su ga rastresle, pa kamenja već ispadaju, a fuge su otpale. Ovo je djelomično rješenje, imamo tri garaže a nisu predviđene ceste kako do njih doći. Ta cesta kod ljetnikovca ne bi se smjela širiti jer je to gruški zaljev. To je nakritničniji dio. Ne smijemo nasipat uvalu, jer ćemo i Gruž morati nasipati, a što će se onda dogoditi s lukom – pitao je Polović.

– Ako se cesta izmjesti, onda bi se morala izmaknut i iskopat do zidova ljetnikovca, no od toga se odustalo i prihvatili smo proširenje. Bit će povoljnije jer sada prometnica ide uz sami zid Sorkočevića, a prema novom stanju ona se udaljava nekih 5 metara – odgovorio je Leko.

Marija Kojaković pohvalila je uređenje šetnice, osvrnuvši se na oborinsku odvodnju.

– Kažete da se zadržava fekalna odvodnja, no ona se kad se podigne more vraća u kuće. A ona je najveća mogućnost zagađenja. Ovim projektom to treba riješiti prema standardima koju nam tehnika omogućava. Mora biti nepropusna, nova, iz drugih cijevi i materijala i baš zbog utjecaja na okoliš – rekla je Kojaković.

– Ovdje se razdvajaju te dvije kanalizacije, jer sada sustav fekalne kanalizacije ide do crpne kanalizacije. Imate dio koji je u redu, te dio koji treba rekonstruirati. Postojeća fekalna kanalizacija ide na crpnu stanicu, i ta kanalizacija ostaje u djelu gdje će biti novi nogostup, tu nema iskopa, i predviđena je da ostane tako i da se sanira. Kad se odradi nova oborinska kanalizacija more neće ulaziti u fekalnu kanalizaciju, more se neće moći vraćati, morska voda ne može jednostavno ulaziti u sustav kanalizacije – pojasnio je Miljenko Leko.

Što se tiče zaštite baštine, Aleksandra Anić Vučinić je naglasila.
-Kroz UPU izrađena je konzervatorska podloga kako ispuniti uvjete koji se nalaze uz ljetnikovce. Za izradu studije koristili smo podatke te podloge i to su nam početni podaci za ovu studiju. Zeleni pojas, krajobrazno uređene propisano je podlogom – dodala je.

Ivana Jašić koja živi na Lapadskoj obali upitala je slijedeće.
-Kako ste došli do podatka da je klima blaga? Mislim da nedostaje studija plime i oseke i njihovog utjecaja na Lapadsku obalu.
-U studiji za oba dvije marine napravljena je analiza razine mora u zadnjih 100 godina – dodao je Vladimir Sandročec.

– Postoji za ovo Detaljni plan, pa je kasno za prigovore poput onih kako je  moglo biti bolje. Obalna linija je već zadana, povučena je, pa smo došli do rješenja u prijašnjem planu koje je loše. More treba štititi ali uz Lapadsku obalu ono je plitko i ne služi ničemu. Da se pošlo još 2,3 metra u Gruž akvatorij se ne bi ničim ugrozio pa bi dobili bolju obalu. Učinili smo kompromis pa je ostao i tamo i amo. Dolazimo do ceste od 6,5, metara koja je dvosmjerna. Kakva je to cesta? Postojala je opcija da ovaj projekt bude spektakularan a to je pitanje ljetnikovca Sorkočević. Problem je u novcima. Da je Grad Dubrovnik spreman izmjestiti cestu i vratiti more ljetnikovcu dobio bi sve pohvale da obnovu baštine. Također Batala par puta godišnje poplavi, to je dubrovačka mala Venecija. Podignut ćete cestu ali sve će zgrade ostati na istoj razini. U nas vam je more najviše kad su oborine najveće. 10,20 cm u inžinjerskom smislu ne znači ništa no znači kad poplavi 30 kuća. Oborinska odvodnja ovdje obuhvaća cijelo brdu. Oborinsku vodu s brda koja se slijeva u potocima, trebalo bi propustiti ravno u more neovisno o kolektorskoj cijevi koja ide duž ceste – dodao je Vido Bogdanović.

– Ovaj dio sada ima mješovitu kanalizaciju. Mi idemo na modernije rješenje – nema više miješanja. Ostavimo ono što se nalazi okolo. Zadatak nam je riješiti prostor Lapadske obale – dodali su predstavljači.

– Zadovoljeni su prethodno svi uvjeti i cilj je da Lapadska obala bude najmodernija ulica u Dubrovniku. Ali ostaje problem kuća koje ne možemo dignuti kao i cestu. Rješenja ima, ali pitanje je koliko oni koštaju – naglasio je Riki Rosetti.

– Nedostaje cjelovito sagledavanje prostora. O studiji utjecaja na okoliš možete govoriti kada uzmete u obzir oborinsku odvodnju tog dijela Dubrovnika. Dakle, nedostaje detaljni plan uređenja – napomenula je Branka Martinović Vuković

Maja Anzulović iz Ulice između Ribnjaka apelirala je na zaštitu ribnjaka.
– Ribnjaci su ugroženi onog momenta kad je zadnji put proširivana obala. Nije se vodilo računa o komunikaciji ribnjaka i mora, vodite o tome brigu – poručila je.

 

Komentari





O autoru: Ana Prohaska

Diplomirana sam novinarka i doktorandica na Doktorskom studiju Povijest stanovništva. Bavim se problematikom iseljavanja povijesne jezgre Dubrovnika i poviješću Dubrovačke Republike..

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana