Natrag
19.1.2017 20:07

facebook

twitter

google

rss

dulist

Istina o slomu Dubrovačke banke

13.11.2011 @ 10:42 Dulist Aktualno
Istina o slomu Dubrovačke banke
3;3

Podijelite:

Doktor ekonomskih znanosti, HDZ-ovac Goran Marić posljednjih mjeseci skreće pozornost svojim otvorenim, promišljenim, ali za neke preizravnim stavovima o trenutnoj situaciji u Državi.

Docent na Ekonomskom fakultetu u Zagreb i vanjski suradnik na zagrebačkom Pravnom fakultetu za izvođenje nastave na kolegijama Politička ekonomija i Ekonomska politika, javno je prozvao HNB, čime se zamjerio i guverneru Željku Rohatinskom, mada ni njegovi stranački kolege nisu baš najbolje dočekali kritike.  Marić, član Društva znanstvenih ekonomista kojeg je i predsjednik Tuđman odlikovao za doprinos hrvatskom gospodarstvu ne šuti ni kada je riječ o bankarskom sustavu, prozivajući banke da djeluju kao zatvoreni poslovni klub.  U razgovoru za duList posebno se osvrnuo i na svakako čudne okolnosti sanacije i privatizacije Dubrovačke banke, s kojom je započeo novi sustav vlasništva nad hrvatskim bankama općenito…

U posljednjem sazivu Sabora bili ste na čelu saborskog Odbora za financije i proračun i može se ustvrditi da ste često kritizirali Hrvatsku narodnu banku, a priličnu buku u javnosti je izazvao negativan stav Odbora prema Izvješću HNB-a za 2010. Zbog čega Izvješće nije na odboru prošlo?
 

Banke kao da djeluju kao zatvoreni poslovni klub i kredita ima dovoljno samo za članove toga kluba. A istodobno je povećana nenaplativost kredita najviše zbog jednostranog i naglog povećanja kamatnih stopa na već davno odobrene kreditne plasmane i zbog prekreditiranja pojedinih gospodarskih giganata koji u tom poslovnom klubu uživaju u privilegiranom položaju

Bilo je podosta opaski na Izvješće, a istaknut ću samo neke:
U Izvješću nema niti riječi koji efekt je postignut smanjivanjem stope obvezne pričuve čime su banke dobile 15-ak milijarda kuna viška likvidnih sredstava kada su već imale prosječan višak likvidnosti iznad 5 milijarda kuna koje su držale kod HNB-a. Nema ni objašnjenja zašto ta sredstva nisu završila za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, turizma i poljoprivrede, a upravo je to HNB navodio kao razloge za donošenja takvih odluka.
U Izvješću nema obrazloženja kako je došlo do toga da banke u uvjetima krize naglo povećavaju svoje kamatne prihode sa skoro istom kreditnom aktivnošću. Kamatni prihodi banaka 2000. iznosili su 8,4 milijarde kuna, 2006. 14 milijarda, a u 3 godine krize prosječno godišnje čak 22 milijarde kuna.

ODLJEV KAPITALA
 
U Izvješću nema objašnjenja kako je došlo do toga da banke u godinama krize udvostruče prihode od provizija i naknada, tako da su ukupni nekamatni prihodi banaka u godinama krize bili prosječno godišnje veći od 5 milijarda kuna.
U Izvješću nema obrazloženja na što se odnosi stavka „neto propusti i pogreške“ u Platnoj bilanci od 1 milijarde eura, iako se zna da takve stavke predstavljaju eksplicitan nevidljiv odljev kapitala iz Hrvatske.
U Izvješću nema niti riječi obrazloženja naglog pada kamatnih prihoda HNB-a na deviznim rezervama.
U Izvješću nema ni slova o problemu 85 tisuća korisnika kredita vezanih za švicarski franak, a niti o opravdanosti uporabe valutne klauzule pri kreditnim plasmanima
U Izvješću nema obrazloženja presedanske odluke HNB-a da prvi put u 20 godina dio ostvarene dobiti u iznosu nešto više od 2 milijarde kuna HNB ne uplati u državni proračun. Zbog svega navedenoga i još dosta toga nenavedenoga većina članova Odbora bila je suzdržana u odnosu na Izvješće HNB-a.

Vaši stavovi i otvoreni sukob s Željkom Rohatinskim nisu baš najbolje dočekali ni neki Vaši stranački kolege. Jeste li zbog svojih stavova imali problema unutar HDZ-a.

Nikada nisam govorio o guverneru, već o HNB-u kao državnoj instituciji koja upravlja novčanom masom u ime i za račun RH i koja svoja izvješća podnosi Saboru. Niti je državna institucija pojedinac, niti je pojedinac državna institucija. A u ozbiljnom smo društvenom problemu ako se bilo koja institucija podređuje pojedincu. Da, zbog svojih stavova imao sam i imam problema, ali svoje stavove mijenjam samo pod utjecajem argumenata i novih spoznaja, a nikad zbog pritisaka. Ali najsnažnije i najpodmuklije udarce dobio sam od tobože neovisnih ekonomskih stručnjaka, koji danonoćno bdiju nad bankarskim sektorom i koji bez argumenata napadaju i omalovažavaju sve one koji se usude obznaniti istinu, a koja bi mogla promijeniti imidž nekih financijsko – bankarskih institucija i pojedinaca. Međutim, razumijem ih, oni imaju i po nekoliko milijuna razloga brinuti za njihov dobar javni ugled.
 
KUNA JE STABILNA SAMO NA PRVI POGLED
 
Je li se, po Vašem mišljenju, guverner HNB-a našao u sukobu interesa s koncernom Agrokor? Jeste li ga zbog toga pozvali da podnese ostavku?

HDZ je suočen s mnogim i složenim poteškoćama, ali je bilo nužno da se mijenja. Prošlo je vrijeme i političkih jastrebova i političkih gmizavaca. Vrijeme je za razum, racionalnost i stručnost. Mislim da je uvijek najbolje priznati istinu, pogledati joj u oči, i dati rješenja i ljudska i tehnička koja će pobuditi nadu
 

Nikada nisam pozivao guvernera da podnese ostavku. Kazao sam da se našao u vrlo neugodnoj situaciji oko slučaja s Agrokorom i da bi većina ljudi na njegovom mjestu dala ostavku. A prodaja bezvrijedne tvrtke i način kupnje i plaćanja kuće nikako ne može biti društveno prihvatljiv model rješavanja stambenih problema.

Može li se HNB-u odnosno guverneru osporiti to da je održao stabilnu (snažnu) kunu?
Samo na prvi pogled kuna je stabilna, a zapravo je u posljednjih 12 godina ojačala čak 15posto. Sjetimo se da je bila 8,8 u odnosu na 1 euro, odnosno 1 DEM=4,44 kn. A istodobno sama inflacija je kumulativno bila više od 30 posto, a porast potrošačkih cijena više od 150 posto.
Ali ne brani se kuna u odnosu na samo jednu valutu i to Euro; ona se brani u odnosu na sve valute s tečajnice HNB-a. A zašto kuna nije ostala stabilna u odnosu na švicarski franak? Zašto je HNB dopustio da švicarski franak od klasične valute postane glavni špekulativni financijski instrument?

Izjavili ste kako HNB ne koristi svoje ovlasti kako bi potaknuo gospodarski rast, već da pogoduje poslovnim bankama koje se bogate na grbači građana. Jesu li banke, po Vašem mišljenju, pridonijele trenutno lošoj gospodarskoj situaciji u Državi?
Bankarski sustav je krvotok gospodarske aktivnosti, a zdrav bankarski sektor je preduvjet gospodarskog rasta. Loša gospodarska situacija je ponajprije uzrokovana nepovoljnom strukturom kredita, visokim kamatnim stopama, nedostupnošću kredita za većinu gospodarskih subjekata i nedovoljnom konkurentnošću. Zapravo banke kao da djeluju kao zatvoreni poslovni klub i kredita ima dovoljno samo za članove toga kluba. A istodobno je povećana nenaplativost kredita najviše zbog jednostranog i naglog povećanja kamatnih stopa na već davno odobrene kreditne plasmane i zbog prekreditiranja pojedinih gospodarskih giganata koji u tom poslovnom klubu uživaju u privilegiranom položaju.
 
BANKE I U KRIZI POVEĆALE DOBIT
 
Najveći apsurd je da banke u krizi povećavaju svoju dobit, iako sve više sredstava moraju rezervirati zbog nenaplativosti kredita zbog čega su za te iznose umanjili svoju dobit. Pa kolika bi tek bila dobit banaka da je nisu umanjivale za iznose tih rezerviranih sredstava? Usput rečeno, porezne bilance banaka nisu vjerodostojne i čudi me zašto ih porezna uprava nikada nije kontrolirala. Banke neosnovano umanjuje osnovicu za obračun poreza na dobit i to godinama. Za to nemaju zakonsku osnovu.

Može li se utjecati na banke kako bi smanjile svoje namete -naknade, pristojbe i sl.
– Naravno da može, i to selektivnim, diferenciranim i ciljanim mjerama i monetarne i fiskalne politike, a ozbiljan problem predstavlja izostanak takvih mjera. Niti jedna izravna mjera nije donijeta za suzbijanje neželjenih pojava i poticanje poželjnih pojava u bankarskom sektoru. Uvijek država ima rješenja za sve ekonomske defekte i tržišne promašaje. A protagonisti ekonomske politike, i monetarne i fiskalne moraju znati koje su mjere od nacionalnih interesa i kada ih treba primjenjivati. Kašnjenje u donošenju takvih mjera dovelo je hrvatsko gospodarstvo u velike poteškoće, zato ih treba smjesta provoditi. A da će fondovi spasiti hrvatsko gospodarstvo; to je i zabluda i zamka.

Rijetko koja banka je danas u hrvatskom vlasništvu. Isticali ste kako nisu problem vlasnici, već kako je netko postao vlasnik? Mislite li da postoji prostora za reviziju privatizacije banaka, pa tako konkretno i  Dubrovačke banke, najprije sanirane sa 2,6 milijarde kuna, a potom prodane.

Ne želim umanjivati važnost niti jedne istrage, ali više štete je RH donijela sanacija i prodaja samo Dubrovačke banke nego sve dosadašnje istrage o gospodarskom kriminalu. Hrvatska je u sanaciju Dubrovačke banke utrošila ne 2, 6 već 6,8 milijardi kuna, a u tom procesu 2 milijarde je (zlo)namjerno utrošeno više, nego što je bilo potrebno

– Ne želim umanjivati važnost niti jedne istrage, ali više štete je RH donijela sanacija i prodaja samo Dubrovačke banke nego sve dosadašnje istrage o gospodarskom kriminalu. Nadam se da će DORH jednog dana utvrditi kojih razmjera su štete nanijete RH u bankarskom sektoru, u INI, ali i prije privatizacije, u Plivi, Robnim zalihama…privatizaciji turističkog, duhanskog i telekomunikacijskog sektora, Dalmacijavinu, Nami, itd.
Ali moram upozoriti na jednu činjenicu, Hrvatska je u sanaciju Dubrovačke banke utrošila ne 2, 6 već 6,8 milijardi kuna, a u tom procesu 2 milijarde je (zlo)namjerno utrošeno više, nego što je bilo potrebno. To se lako da zaključiti iz odluka Vlade RH.
A činjenica da je jedna ovlaštena  osoba u postupku sanacije fizički napadnuta usred Dubrovnika i usred bijela dana baca sjenu na transparentnost sanacijskog postupka.
RH je postala 100 postotni vlasnik Dubrovačke banke i to ju je stajalo točno 6 milijardi i 831 milijun kuna, odnosno 910,80 milijuna eura, a potom ju je prodala za 178 milijuna kuna, odnosno 24 milijuna eura, iako je prva ponuda iznosila 3 milijuna eura više. Dakle RH je Dubrovačku banku prodala za samo 2,5 posto ukupno utrošenih sredstava u njenu sanaciju. Na izdane obveznice država je plaćala i plaća danas kamatu od 7 posto. Iako je država u ovih proteklih 11 godina naplatila 1,1 milijardu kuna, očito je da je sanacija pa prodaja Dubrovačke banke bila štetna za RH i da se takvim poslovima diče samo oni koji bi i zapalili Hrvatsku kad bi bili sigurni da bi se na njenom pepelu mogli obogatiti.
 
SLUČAJ DUBROVAČKE BANKE TRESE I DANAS
 
Osim navedenog HNB je 1998. i 1999. godine iz primarne emisije odobrila ukupno 850 milijuna kuna kredita Dubrovačkoj banci, za koje nema evidencije da su ikada vraćeni.
Istodobno savjetnicima za takvu „uspješnu“ prodaju Dubrovačke banke država je isplatila dodatnih 320 tisuća eura fiksne naknade, 60 tisuća eura za troškove, te još 768 tisuća eura kao naknadu za uspješnost u postizanju cijene. Ma u pravu je Einstein bio kad je kazao da samo svemir i ljudska glupost nemaju granica. Doduše za svemir nije bio baš sto posto siguran.
Treba istaknuti da je kupac Dubrovačke banke, Charlemagne Capital fond nedugo prije toga nastao iz Regent fonda u Londonu, a s kojim su također sklapani različiti aranžmani u Hrvatskoj.
Mnoge bi maske pale kada bi se razotkrilo tko stoji iza tih fondova, a posebice tko je stvarni vlasnik  tvrtke Reginter d.o.o. koja se kasnije pojavljuje kao suvlasnik Nove banke (obuhvaćena i Dubrovačka banka), a koja je imala i tvrtku na off shore području Kajmanski otoci s dva poštanska sandučića i bez zaposlenih

Je li HDZ radio dovoljno da potakne gospodarski oporavak, odnosno  smatrate li da se moglo napraviti više?
– Preduvjet za gospodarski oporavak su ciljane, koordinirane i međusobno kompatibilne mjere monetarne i fiskalne politike, a to je izostalo i to je glavni razlog zašto smo još uvijek u ciklusu slabe ekonomije i visoke nelikvidnosti. HNB treba s Vladom surađivati i potpomagati njenu ekonomsku politiku i zajednički donositi mjere od nacionalnih interesa. Nije posao HNB-a kritizirati druge. Ali čini mi se da nedostaju jasno definirani ciljevi ukupne ekonomske politike.  Primjerice nikako za Hrvatsku ne može biti dobro da nisu usklađene valutne strukture ino duga i deviznih rezervi. Ne može biti dobro da se RH zadužuje u dolarima a da devizne rezerve HNB drži u eurima ili obrnuto, a što je čest slučaj.
 

IMA LI NADE ZA HDZ
Prošlo vrijeme jastrebova
 
Pokretanje istrage protiv HDZ-a nije stranku stavila u zavidan položaj pred početak predizborne kampanje. Prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja Vaša stranka nema baš najbolji rejting, a gubite i u svojim dojučerašnjim utvrdama. Smatrate li da HDZ u sljedećih trideset dana ima prostora za popraviti rejting i zadobiti povjerenje glasača?

HDZ je nesporno suočen s mnogim i složenim poteškoćama. Ali bilo je nužno da se HDZ mijenja. Mislim da je jednako prošlo vrijeme i političkih jastrebova i političkih gmizavaca, a da je vrijeme za razum, racionalnost i stručnost. Mislim da je uvijek najbolje priznati istinu, pogledati joj u oči, i dati rješenja i ljudska i tehnička koja će pobuditi nadu. A nade ima. Hrvatska može iz krize i brže i lakše nego se misli, i to vlastitim snagama i vlastitim znanjem, a ne izvana. Hrvatskoj ne treba MMF ni strani konzultanti. Hrvatska ima nedovoljno iskorištenog i pogrešno korištenog prirodnog potencijala, i materijalnog i ljudskog. Moramo pronaći optimalan način upravljanja državnom imovinom i otkloniti utjecaj protagonista isključivo privatnih interesa na donošenje krucijalnih, strateških odluka od nacionalnih ekonomskih interesa.
HDZ ima svoje birače, treba ih samo ohrabriti, a odabir ljudi na listama će ih ili ohrabriti ili obeshrabriti. Ove izbore u odnosu na HDZ odlučit će pojedinci istaknuti na listama i spoznaja hoće li oni biti prepoznati kao izvorni i iskreni promicatelji onih vrijednosti koje poštuje većina simpatizera HDZ-a.

 
 
 

Komentari





O autoru: Dulist


Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana