Natrag
20.11.2017 14:34

facebook

twitter

google

rss

dulist

Ilijina glavica neće riješiti prometne probleme

1.7.2012 @ 9:06 Andrea Falkoni Račić Aktualno
2;2

Podijelite:

Stanje prometa na užem dijelu grada lošije je nego nakon Drugog svjetskog rata, smatra viši arhitektonski tehničar Emil Želimir Polović, koji se prije nekoliko godina zajedno sa sinom, diplomiranim ekonomistom Mariom Polovićem, natjecao s projektom za rješavanje prometa odnosno izgradnju raskrižja na Ilijinoj glavici.

– Obzirom da smo sudjelovali na javnom natječaju za rješavanje čvorišta Ilijina glavica, a do danas nije izvršeno ocjenjivanje našeg rada, predlažemo javno sučeljavanje sa ocjenjivanjem svih parametara – ističe Polović.
 
ČETIRI PROMETNA TRAKA
 
Podsjetimo, nakon što je odabran izvođač radova tvrtka PZC Split, nedavno su počeli radovi na rekonstrukciji glavnog raskrižja na istočnom ulazu u Dubrovnik. Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju i proširenje križanja Ilijina Glavica na četiri prometna traka, izgradnju desnog skretača koji povezuje ulicu Pera Bakića sa ulicom Andrije Hebranga te produljenje skretanja iz ulice Andrije Hebranga u ulicu Vladimira Nazora. Ulica Pera Bakića imat će četiri prometna traka u cijeloj dužini. No, Polović smatra kako predviđeni projekt neće riješiti prometne probleme u Dubrovniku.

– U nekoliko navrata smo predlagali da se promet riješi putem natječaja, no do dan danas nemamo rješenje prometa u gradu – naglašava i dodaje kako u Dubrovniku postoji stotinjak odličnih stručnjaka za promet, dok se u isto vrijeme za rješavanje prometa u Gradu traže stručnjaci van Dubrovnika „koji ne mogu sagledati pravo stanje stvari“.
 
SEMAFORI ĆE SMANJITI PROTOČNOST
 
– U takvim okolnostima predviđa se izgradnja čvorišta Ilijina glavica sa semaforima, iako je na natječaju bilo naglašeno da se zbog važnosti čvorišta treba izgraditi denivelirano čvorište. Semafori će smanjiti protočnost vozila za oko 50 posto – naglašava Polović i dodaje kako njegovo rješenje predlaže izgradnju čvorišta u tri varijante.

– Naše čvorište bi bilo napravljeno tako da ima razdjelni pojas – ogradu, kako ne bi došlo do frontalnog sudara. Po našem rješenju, 5 smjerova je u potpunosti slobodno, a kod ostatka prometnih pravaca se koristi prvenstvo prolaza. U potpunosti je riješen i prolaz pješaka i invalida, a sama signalizacija dobro je riješena zbog turista, kao i zaštita od buke. Također smo riješili izlaz iz garaže koja dobiva posebnu traku, jer sadašnje stanje ugrožava sigurnost njenih korisnika. Naime, od antike do danas vrijedi pravilo da se javni objekti moraju moći isprazniti u roku od oko pola sata.
 
TUNEL OD GARAŽE DO MINČETE
 
Također predlažemo tunel od garaže do Minčete u nekoliko opcija. Po njegovom rješenju tunel za vezu do Grada ne ide ispod kuća, već ispod ceste, te je 300 metara kraći od predviđenog, što znači veliku uštedu, kako u izgradnji, tako i u ventilaciji. Smatra da je njihovo rješenje daleko svrsishodnije. Također napominje kako u svom prijedlogu rješenja prometa na Ilijinoj glavici koristi isti onaj princip na temelju kojeg je građena petlja na Ilijinoj glavici.

– S magistrale se dolazi u dvije trake, a zatim se prestrojava u tri trake. Jedna ide za Gruž, druga u Grad, a treća u Gruž i Lapad. Na tim prometnim pravcima nema nikakvih zapreka. Izlaz iz Gruža i Lapada predviđen je sa dvije trake koje potpuno slobodno idu do magistrale. Na taj način bi se spriječila gužva u Gradu. S jednom trakom predvidjeli smo prolaz prema Gradu i garaži te uključenje u pravac koji vodi prema Gradu. Zatim smo iz Grada i garaže predvidjeli dvije trake – jedna se uključuje prema magistrali, a druga nadvožnjakom ide za Gruž i Lapad.

Iz smjera Gruža i Lapada prolazi se ispod nadvožnjaka te se uključuje u smjer Magistrala – Gruž. Smjer iz Hebrangove ulice za Grad i magistralu uključuje se preko nadvožnjaka – pojašnjava Polović.

Naglašava kako je ovo tek jedna od tri varijante koje je predvidio u projektu. Napominje kako je proveden međunarodni natječaj za Centar iza Grada, koji nažalost nije dao očekivane rezultate. Međutim, ističe kako upravo on ima optimalno rješenje toga područja.

– Taj Centar bi trebao biti bolji od Pila te bi postao centralno mjesto za prihvat i odlazak turista s trgovačkim sadržajima, a naročitu smo pozornost posvetili stanarima iz Grada kako bi im Centar bio na usluzi. Također smo predvidjeli prijelazni period za korištenje i izgradnju, zbog istraživanja arheoloških iskopina – zaključuje.
 

IDEJA O POVRATKU TRAMVAJA
Prva etapa Gruž – Grad
 
Polović smatra kako je Dubrovnik nakon Drugog svjetskog rata imao i tramvaj i željeznicu, te kako je do danas po tom pitanju izgrađen jedino mostić na Splitskom putu i postavljen koridor za put Iva Vojnovića. Stoga u suradnji sa inženjerom elektrotehnike Zvonkom Pečenićem, za poboljšanje prometa predlaže povratak tramvaja:
– Za poboljšanje prometa u Gradu predvidjeli smo i povratak tramvaja po atraktivnoj trasi. U prvoj etapi povezivanje Luke Gruž i Grada za prijevoz 1 milijuna putnika sa kruzera, u drugoj etapi trasu kroz Lapad i bolnicu, u trećoj etapi povezivanje Mokošice i Grada, u četvrtoj povezivanje Župe dubrovačke i Grada. Tramvaj bi imao dvosmjerni kolosjek i ne bi ugrožavao cestovni promet. Također bi imao hibridni pogon. S obzirom da takvog rješenja nema u svijetu, on bi bio hrvatski proizvod i svakako bi se prodavao u svijetu. U tom smislu prijavili smo se za natječaj kod Dubrovačko – neretvanske županije, odnosno DUNEE 2006. godine za 150 milijuna eura iz europskih fondova. Do danas nas nitko nije kontaktirao, jer nikoga izgleda ne interesira promet u našem Gradu –  ističe Emil Želimir Polović.
 
PIŠITE NAM
Ukoliko i vi imate sličnih komunalnih problema u susjedstvu, bez obzira o kojem je dijelu Dubrovnika riječ, slobodno nam pišite na info@dulist.hr ili se javite na broj telefona 020/ 350 – 670. Rado ćemo Vas posjetiti i pomoći u rješavanju komunalnih problema u Vašem susjedstvu kontaktirajući nadležne institucije.

Komentari





O autoru: Andrea Falkoni Račić

Profesorica sam povijesti i etnologije, no igrom slučaja, ili sreće, nakon završenog studija počela sam raditi kao – novinarka. I u tom poslu, uz lijepe, ali i teške trenutke, ostala niz godina. Volim kad svojim radom pomažem ljudima velikog srca. U slobodno vrijeme, nije da ga baš imam, čitam, slušam, osluškujem…


Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana