Izložba naziva ”Ivan Picelj 1951. – 2011.” poznatog hrvatskog umjetnika, akademika Ivana Picelja otvorena je u četvrtak navečer u Galeriji Dulčić Masle Pulitika i Atelijeru Pulitika u Dubrovniku.
Izložbu je otvorio pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković koji je ovom prilikom istaknuo veliki značaj ovog umjetnika.
– Ivan Picelj nama svima jako puno znači, osim pojmova geometrijske apstrakcije i vizualne kulture bio je pionir u kreacijama na ovim prostorima. Drago mi je da je na putu od Cetinja prema Novigradu i Zagrebu izložba stala i u Dubrovniku – rekao je Trupković.
Kustosica izložbe Jerica Ziherl istaknula je kako je Picelj bio čovjek avantgarde, ali one pozitivne.
– Odabrali smo dio Piceljeva opusa koji govori o tome da je Ivan Picelj bio i slikar i grafičar i dizajner. On je bio čovjek avantgarde, ali one pozitivne, nikad destruktivne. Uvijek je bio korak naprijed. Neke stvari su i dan danas svježe kao da su nastale nedavno jer je njegova generacija vjerovala u spregu tehnologije, znanosti i umjetnosti te da razum mora prevladavati iznad svega – rekla je Ziherl te dodala kako je izloženo 40-ak djela koje su na posudbi od nekoliko različitih institucija, ali i iz privatne kolekcije.
Ivan Picelj rođen je u Okučanima 1924.godine, a umro je u Zagrebu 2011. godine i jedan je od najuglednijih hrvatskih umjetnika međunarodne reputacije koji je svoj likovni izričaj uspješno ostvarivao u različitim medijima. Njegov se svjetonazor izražavao specifičnom i osobnom egzaktnom imaginacijom dosljedno očitovanom u brojnim područjima i disciplinama – u slikarstvu, objektima, reljefima, grafici, oblikovanju, tipografiji i crtežima. Bio je pionirom geometrijske apstrakcije na kulturnim prostorima tadašnje Jugoslavije, a posebno je istaknut njegov doprinos na području grafičkog oblikovanja i razvoju vizualne kulture. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu između 1943. i 1946., kada napušta studij i počinje stvarati kao samostalan umjetnik. Još tijekom studija osnovao je s Aleksandrom Srnecom i Ivanom Kalinom grupu IPIKAS, a umjetničko djelovanje započinje od 1948. godine, kada u suradnji s Vjenceslavom Richterom i Aleksandrom Srnecom, kasnije i sa Zvonimirom Radićem, radi na postavu umjetničkih, didaktičkih i gospodarskih izložbi te sudjeluje u projektiranju i realizaciji jugoslavenskih izložbenih paviljona za svjetske sajmove u Stockholmu, Beču, Hannoveru, Torinu, Chicagu i Parizu. Godine 1951. sa slikarima i arhitektima osniva grupu EXAT 51 (Eksperimentalni atelje 51). Od 1954., osnivanjem Gradske galerije suvremene umjetnosti u Zagrebu, današnji Muzej suvremene umjetnosti, započinje dugogodišnja suradnja te institucije s Piceljom. Godine 1955. sudjeluje u organizaciji prve izložbe industrijskog dizajna u Zagrebu, a godinu dana poslije bio je i jedan od osnivača Studija za industrijsko oblikovanje (SIO). Tijekom tih desetljeća Ivan Picelj oblikovao je brojne publikacije, kao što su knjige u nakladi Grafičkog zavoda Hrvatske, Matice hrvatske i nakladničke kuće Znanje. Oblikovao je i niz plakata uglavnom za muzejske i glazbene institucije u Zagrebu. Isto je tako oblikovao logotipove i znakove te je grafički uređivao revije, časopise i prospekte i smatra se zaslužnim za promicanje nove estetike oblikovanja u Hrvatskoj. Picelj 1960-ih godina usvaja suvremenu grafičku tehniku svilotiska i jedan je od najistaknutijih članova unutar tzv. zagrebačke škole serigrafije. Autor je brojnih grafičkih mapa. Također početkom 1960-ih, uz Almira Mavigniera i Božu Becka, bio je jedan od glavnih utemeljitelja pokreta Novih tendencija – niza međunarodnih izložbi konstruktivne i kinetičke umjetnosti u zagrebačkoj Galeriji suvremene umjetnosti (1961.–1973.). Svojim slikarskim, grafičkim i grafičko-tipografskim segmentima dizajnerskoga opusa Picelj je na mlađe generacije hrvatskih umjetnika prenio postulate neokonstruktivizma, estetike Bauhausa, minimalizma i konceptualnih istraživanja. Povodom umjetnikova šezdesetogodišnjega djelovanja na hrvatskoj i inozemnoj likovnoj sceni Hrvatska pošta 2006. godine izdaje marku s njegovim ranim radom Kompozicija Tyma 3 iz 1959./1960. U popratnom tekstu navode da je Ivan Picelj jedan od najvećih boraca za dostojanstvo i inventivnost geometrijske apstrakcije na europskim prostorima. Izlagao je u brojnim međunarodno priznatim izložbenim institucijama u zemlji i svijetu. Inače, ova izložba nastala je u suradnji sa Muzejem – Museo Lapidarium u Novigradu i Narodnim muzejem Crne Gore na Cetinju. Izložba ostaje otvorena do nedjelje, 11. prosinca 2016. godine.