Prijedlog dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama vlada Andreja Plenkovića po hitnom je postupku poslana u sabor. Intencija je praćenje kretanja građana kojima je određena mjera samoizolacije.
Za razliku od privremene, razmjerne i argumentirane mjere ograničavanja kretanja kako bi se postiglo socijalno distanciranje i time usporila transmisija koronavirusa u populaciji, ono što vlada želi ovim hitnim izmjenama zakona je dobiti mogućnost masovnog praćenja mobitela građana, prenosi Index.hr.
Kako stoji u vladinom prijedlogu, želi se nadopuniti članak 104 Zakona o elektroničkim medijima tako da se doda kako je ‘obrada podataka o lokaciji bez prometnih podataka iznimno dopuštena u cilju zaštite nacionalne i/ili javne sigurnosti, i to u slučajevima kada je Vlada Republike Hrvatske proglasila prirodnu nepogodu ili katastrofu, ili kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti, u skladu s posebnim propisima, a pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštititi’.
Vlada tvrdi kako ‘odredba predloženog članka 104.a udovoljava i kriteriju razmjernosti jer se ocjenjuje da je obrada podataka koji označavaju samo zemljopisni položaj terminalne opreme korisnika javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, bez prometnih podataka, dakle bez bilo kojih podataka obrađenih u svrhu prijenosa komunikacije elektroničkom komunikacijskom mrežom, ili u svrhu obračuna i naplate troškova, razmjerna potrebi zaštite zdravlja i života građana, i to isključivo u situacijama kada je ta potreba dosegnula takvu razinu ugroze da je Vlada Republike Hrvatske proglasila prirodnu nepogodu ili katastrofu, ili je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti’.
Vlada navodi da njihov prijedlog ne krši Opću uredbu o zaštiti podataka, te da GDPR predviđa da bi se ‘obrada osobnih podataka trebala također smatrati zakonitom ako je potrebna za zaštitu interesa koji je neophodan za očuvanje života ispitanika ili druge fizičke osobe. Obrada osobnih podataka na temelju životno važnih interesa druge fizičke osobe u načelu bi se smjela obavljati samo ako se obrada očito ne može temeljiti na drugoj pravnoj osnovi. Neke vrste obrade mogu poslužiti i za važne potrebe javnog interesa i životno važne interese ispitanika kao, na primjer, ako je obrada potrebna u humanitarne svrhe, među ostalim za praćenje epidemija i njihovog širenja ili u humanitarnim krizama, posebno u slučajevima prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem’.
Više pročitajte ovdje.