Kultura

VELIKA IZLOŽBA O NAŠEM SIMOBOLU SLOBODE Jeste li vidjeli Grad Orlandovim očima?

I Dubrovački muzeji dali su svoj obol obilježavanju Godine Orlanda središnjim godišnjim izložbeno-izdavačkim projektom imena ‘Orlando – simbol slobode’. Centralni događaj svakako je istoimena izložba koja je svoja vrata otvorila ove subote u Kneževom Dvoru.

– Treba se zapitati jesmo li se u ovih 600 godina dobro brinuli o Orlandu? Jesmo, jer on drukčije ne bi doživio tih 600 godina, ali isto tako smo mogli i bolje. Iako je on trenutno zaštićen, tek kada odradimo sve potrebne analize, znat ćemo koja je njegova budućnost. Mi Orlanda trebamo čuvati ne radi sebe, već radi drugih generacija koje dolaze, a ako to napravimo onda će on doživjeti ne 600 već 2 tisuće godina – poručio je na otvaranju izložbe gradonačelnik Mato Franković.

Stručnu koncepciju projekta potpisuje dr. sc. Vinicije Lupis, a stup svega napravljenog rad je dubrovačkog povjesničara dr. sc. Ilije Mitića koji je u svojoj knjizi ‘Orlandov stup u Dubrovniku’ iz 1966. donio sve relevantne povijesne podatke o samom nastanku kipa, njegove postavke na Stradunu na čega se, među ostalim, naslanja tema akademika Igora Fiskovića o Orlandovom stupu u okviru dubrovačkog kiparstva jučer i danas. Autori najvažnijih fotografija iz njegove suvremene povijesti su Božidar Đukić i Pavo Urban, upravo onog razdoblja kad je Orlando odigrao ključnu ulogu prilikom ratne opsade Grada 1990-ih. Motiv Orlanda u književnoj ostavštini obradila je Ingrid Pavličević koja je donijela odabir literature kako je on percipiran od početka do onog današnjeg trenutka. Ime, oklop, kip Orlandove književne pretvorbe dr. sc. Morane Čale dao je postavku gdje i zašto se Orlando pojavljuje ovdje. Michael Rogowski, poljsko-hrvatski skladatelj u jednoj svojoj pripovijetci posvećenoj Orlandu rekao je: ‘Drago kamenje ima srce, tj. središte kristalizacije. Dubrovnik je dragulj Jadrana, a srce mu je Orlandov kip’. Upravo s tom mišlju bavi se posljednje poglavlje teme. Glazba s elementima Orlanda kroz stoljeća bila je predmet interesa dr. sc. Ennia Stipčevića.

-Kod Orlandovog stupa susrećemo se s bitnom, odnosno teoretskom konstatacijom povijesti umjetnosti, a to je da jedan kip, odnosno umjetničko djelo nije isključivo estetske vrijednosti. To je ono što Orlandu daje snagu. Njegova nazočnost u svijesti domaće čeljadi i stranaca sigurno je značajnija od onog likovnog aspekta. Orlando se sada ne vidi. Nakon 600 godina ključno je pitanje što s njime napraviti. Bitno je da on ostane ‘srce’ grada, a opet potrebno ga je osloboditi 600 godina opterećenja i bolesti. Također apeliram na gradske vlasti da obrate pažnju na kip Držića koji je jednom lakomom akcijom brže bolje prebačen u jedan kutak gdje svakog dana moramo gledati stotine Amerikanaca i raznih turista kako mu trljaju nos. Potrudimo se malo, dignimo ga na jedan pijedestal kako bi i on, poput Orlanda stajao 600 godina na jednoj visini koja je sukus Grada – ispričao je akademik Igor Fisković.

Na izložbi je postavljeno sedamdesetak predmeta, bilo kao originali ili preslici, a odnose se na arhivsku, knjižnu i likovnu građu. Najveći dio posuđen je iz Državnog arhiva u Dubrovniku, Znanstvene knjižnice Dubrovačkih knjižnica, Samostana Male braće, Akademije hrvatske znanosti i umjetnosti te privatnih vlasnika. Osim navedenog, postav je obogaćen multimedijom, a prati ga katalog na preko 300 stranica. Tiskana je i edukativna publikacija strip ‘Intervju s Orlando’ čijeg je autorica Aleksandra Piteša, dok ilustracije potpisuju nedavno tragično preminula Martina Ljutić. Objavljen je i deplijan, pripremaju se radionice, stručno vodstvo za građane te je već na tržište plasiran čitav izbor suvenira na ovu tematiku.

Posjetitelji su imali priliku slikati se sa svjetlosnom instalacijom Orlanda. Fotografije će biti izložene u posljednjoj prostoriji Kneževa dvora. Također, 3D naočalama, zahvaljujući interaktivno-multimedijalnom rješenju koje prikazuje scene snimljene tehnikom visokorazlučivog 360 VR videa na šest lokacija, imali su i priliku vidjeti Grad Orlandovim očima.

Izložba ‘Orlando – simbol slobode’ ostaje otvorena do 4. siječnja 2020. godine.

 

Pročitajte još

IZLOŽBA ‘LJEPOTA LAŽNOG SJAJA’ Pogledajte krivotvorine Picassa i Dalija u Lazaretima

Dulist.hr

PREDAVANJE IVANA VIĐENA Šetnja kroz šest stoljeća povijesti Orlanda

Dulist

Ivan Viđen o crticama iz povijesti Orlanda

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija