Imamo 442 potvrđena slučaja, što je 24 više od one brojke koje smo objavili jutros. Riječ je o 60 slučajeva u 24 sata. Ne povećava se broj, od subote kad smo imali iznenadni porast od 78 oboljelih, držimo se ispod te brojke – rekao je na konferenciji za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Dodao je i kako do sada imamo 22 izliječene osobe te da taj broj raste iz dana u dan. Naglasio je i kako je patološki nalaz potvrdio da je ugostitelj u Istri doista preminuo od koronavirusa.
-Dobra je vijest da se nije povećavao broj bolesnika na respiratoru. Nije dobro što je jedan od tih bolesnika u pogoršanju. Uradit ćemo sve da se njegovo stanje poboljša. Od jutros je novih novih pozitivnih hospitalizirano, nekoliko ih je još na promatranju, sa simtpomima su i koji čekaju test jesu li bolesni – rekla je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ Alemka Markotić.
Dodala je također da inicijalno kreću s liječenjem prije dobivanja nalaza.
-I ova bolest, ali i neke druge upale pluća koje zovemo intersticijskim, mogu izgledati slično. Dijelom se može započeti liječenje sumamedom, no zasad možemo brzo započeti dijagnostiku, i možemo unutar 12 do 24 sata izdati rezultat za svakog od bolesnika. Čula sam da se u Švicarskoj mora čekati 7 dana na rezultat. Nema potrebe da se ide iracionalno sa sumamedom. Sumamed ne može direktno djelovati na virus, ali ima jedno jako važno svojstvo, kao i nekoliko drugih antibiotika. Može djelovati na naš imunološki sustav, tako da u određenom dijelu smiruje upalu – govori Markotić.
-Treba biti pametan i ne smije se istrčavati ni s tim lijekom. Prva istraživanja pokazuju da virus incijalno prvih nekoliko dana ‘utišava’ naš imunološki sustav, onemogućava da se ‘bori’ adekvatno. Time omogućava virusu brže umnožavanje i veće štete našem organizmu. Da bismo išli svakom bolesniku davati sumamed, morali bismo imati nečiju studiju ili da je mi provodimo, kako bismo vidjeli da ne može incijalno naškoditi. Kasnije bi se mogao koristiti kad se upala razvije, ali postoje i drugi lijekovi koji mogu djelovati modulatorno na upalna stanja – rekla je Markotić.
Hrvatska liječnička komora uputila je apel da se mora testirati više pacijenata i da bi trebali izmijeniti kriterije za ispitivanje. ‘Zašto ih ne poslušate’, bilo je pitanje za Markotić.
-Mislim da ih slušamo i da to upravo radimo. Radi se sve sa doktrinom koja je regularna. Dijagnostika nije uzeti uzorak i strpati ga u stroj. I onda ako stroj izbaci neki nalaz, reći da smo radili dijagnostiku. Dijagnostika je raditi test kod osobe za koju znate epidemiološki, kliničke podatke i procijenite da ima smisla raditi test. Da ona ima nekakve simptome, i da je bila u bilo kakvom kontaktu. Isto tako, kad dobijete taj test, netko tko ga je dobio, mora ga znati interpretirati. Ako mu je taj test negativan, ako nije u skladu simptomima kod bolesnika, i ako je pozitivan i nije u skladu ni sa kakvom pričom, mora imati načina kako da to provjeri. Mislim da Hrvatska liječnička komora i mi radimo na isti način – rekla je i dodala: ‘Što znači više ili manje, teško mi je odgovoriti.’
-Stalno se to pitanje vrti. Ono što je bilo ključno, to je uspostavljanje rane dijagnostike, gdje je Hrvatska prva u Europi, mogu reći u svijetu. Na taj način smo mogli dijagnosticirati prve slučajeve, a iza toga je slijedila promptna reakcija epidemiologa koji su mogli identificirati sve kontakte. Taman da postoje tehničke mogućnosti, a nigdje ne postoje na svijetu, i ako uzmemo Zagreb za primjer, i da testiramo 800 tisuća ljudi ujutro, od 800 tisuća bar bi njih 100 imalo simptome. Ja bih voljela da mi netko odgovori – što znači više, kad, koga i zašto testirati? Uvijek postoji kriterij u svakoj dijagnostici. Ovaj virus nije nikakva iznimka. Dakle, sve i da možemo tehnički, a nitko na svijetu to ne može, koliko onda puta dnevno treba cijelu naciju testirati – ili kad, koga, što? – rekla je i naglasila da se kritične populacije testiraju.
-Testira se sve više medicinskih djelatnika, to radimo na dnevnoj bazi. Svi oni koji zbog bilo kojeg razloga imaju osnovanu sumnju da su inficirani, testiraju se. Oni koji govore da se treba više ljudi testirati, voljela bih znati koje kriterije predlažu, po kojim kriterijima bismo trebali testirati. Bit ću sretna da to prodiskutiram sa svakim – istaknula je Markotić.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak predstavio je brojke oboljelih po županijama kojima Stožer raspolaže. Tako Grad Zagreb broji 202 oboljela, Istarska županija 37, Primorsko-goranska županija 34, Krapinsko-zagorska 33, Osječko-baranjska 25, Splitsko-dalmatinska 23, Dubrovačko-neretvanska 21, Karlovačka 18, Šibensko-kninska 15, Varaždinska 11, Zadarska 6, Sisačko-moslavačka 5, Zagrebačka 3, Brodsko-posavka 2, Bjelovarsko-bilogorska 2, Međimurska dva, Vukovarsko-srijemska 1, Koprivničko-križevačka 1 i Ličko-senjska 1.
Međutim, Nacionalni stožer već danima ističe manji broj oboljelih konkretno za Dubrovačko-neretvansku županiju. U našoj županiji zabilježeno je danas 24 slučaja, dok je Stožer i na ovoj konferenciji iznio brojku od 21. Pitanje je zbog čega podaci Nacionalnog i županijskog stožera nisu usklađeni. Pitanje je isto tako, je li stoga točan i ukupan broj oboljelih, s obzirom na različitost podataka.