Natrag
13.12.2018 11:56

facebook

twitter

google

rss

dulist

Tribina o Gradu bez stanovnika Grada

27.2.2013 @ 21:18 Dulist Politika
3;3

Podijelite:

Od 1948. kada je bilo 4807, 2001. imamo 2787 stanovnika, a 2011. njih 1089 stanovnika, dok je broj članova kućanstava pao na 2,3 – moglo se čuti večeras na javnoj tribini „Grad u Gradu“.

Tribina je trebala biti održana u Gradu, gdje bi se sasvim sigurno okupio veći broj žitelja povijesne jezgre koji bi mogli ukazati na njihove probleme, a čulo se nekoliko prijedloga o tome što učiniti kako bi se zadržao broj ljudi u Gradu.

– U povijesnoj jezgri je turistička aktivnost najintenzivnija. Zbog posjećenosti događaju se izmjene u samim djelatnostima, izmjene u broju lokala, po vrstama djelatnosti od 1961. do 2011. Tranformira se u turistički i središnji poslovni distrikt, naspram 60-ih i 80-ih godina 20. stoljeća kada je bila administrativno središte – rekla je uvodno Senta Jerković.

Ognjen Čaldarović istaknuo je kako je propadanje povijesnih jezgri trend diljem Europe.
– Mnoštvo je razloga. Vaš grad je veliki resurs i došao je u krizu. U literaturi se često spominje pojam prijemni kapacitet, odnosno koliko turista može doći, a da se naruši njena kvaliteta. To je ključni problem, bez obzira jesu li tu posjetitelji s kruzera, koji ne troše, snime kamerom i poslije ne znaju gdje su bili. Ipak kroz razvoj turizma, dobio je Dubrovnik poboljšanje opće kvalitete, porastao je broj soba koje se iznajmljuju, Dubrovčani su unovčili stanovanje u povijesnoj jezgri, preselili se u Lapad. Neki su stanovi, kuće, kupljeni od strane stranaca, na Stradunu promjerice danas sam vidio da je dosta škura zatvoreno, to su očito kupili stranci – dodao je poručivši okupljenima:

– Dolazi do muzeifikacije grada, i modela turistifikacije – zaključio je.
 
– Dogodila se stihija, i bez kontrole i upravljanja niijednu pojavu ne može se prepustiti slučaju. Danas se govori o upravljanju,  govori se o urbanizmu i upravljanju povijesnim cjelinama. Neki to rade, ali neki ne rade. Jer je svaki proces u nas slučaj, rezultat slučajnosti – istaknuo je dodavši kako dolazi do „demografskog sušenja“, a jedan od razloga je i neangažiranost mladih ljudi koji traže „suvremene ekonomske djelatnosti i bježe tamo gdje ih ima“.

–  Taj bijeg događa nam se u cijeloj zemlji jer nigdje nismo zaveli menadžment jer se bojimo upravljati općim društvenim pojavama – naveo je Čaldarović.

– Menadžment je uzeti stvar u svoje ruke i mijenjati stvari kako želimo i ako to želimo. S povijesnom jezgrom treba upravljati. Politika grada s gledišta upravljanja treba mijenjati prerogative. Grad je vlasnik, ali država sve drži u svojim rukama. Moja je sugestija da se udruženje hrvatskih gradova, velikih, mora direktno konfrontirati s vlašću. Treba formirati upravljačko tijelo povijesne jzgre. Odnosno Grad mora prepustiti nekome da upravlja povijesnom jezgrom, a da bi to uspjelo treba napraviti plan upravljanja i razraditi ga u detalje. To je ono što u Splitu radimo, i što Vlada traži da što prije napravimo. Renta pak treba ići Gradu, ne državi – naglasio je Ivo Šimunović, urbani ekonomist.

Antonije Đukić naglasio je kako se povijesna jezgra približava novom konceptu Grada.
– Povijesna jezgra je taoc Dubrovnika. Ali pored demografsko negativnih trendova, pored brojnih promjena, povijesna jezgra je središte zapošljavanja grada što je novi problem. Riječ je o 100 000 noćenja sa 507 djelatnosti, i o nepoznavanju uprave o tome što se događa – naglasio je Đukić.

– Boravak turista u Gradu vrši se na principu centrifugalne sile i izvlače iz tog našeg centra djelatnosti koje su bile prisutne i stanovnike. Zato će studija i Plan upravljanja biti ti koji će spriječiti da Grad umjesto spomenika postane Grad u Gradu – dodao je Niko Šalja.
 
– Postoje li propisane kvote prizemnih prostora u povijesnoj jezgri na broj stanovnika? – pitala je jedna stanovnica povijesne jezgre koja je također naglasila kako u Gradu nema sadržaja za njegove stanovnike.

– Recimo, Marina frizerka u koje se friziram 40 godina u roku od mjesec dana mora napustiti svoj prostor jer tu dolazi ugostiteljski objekt, a nemamo ni butigu – naglasila je.   

– Plan je donesen 1986. I to na 3 i pol tisuća stanovnika, a bilo je 287 djelatnosti. Stavljen je van snage 1996., 1997., jer je kako su pojasnili bio predetaljan. I sada nemamo ništa. Nemamo smjernice, koje su to djelatnosti, kakva je katnost – pojasnio je Đukić.

– Ništa se ne radi kvalitetno, ako se nastavi ovako pretvorit ćemo se u školjku. Ja, kao stanovnik Grada moram platiti 2500 kuna za javnu površinu prilikom renoviranja i dobiti suglasnost okolnih ugostitelja za to. A ako uzmete kredit za stan, on je skuplji nego ako radite apartmane. U zadnjih 20 godina dobili smo jedino besplatno karte za kino, Lokrum. Uz sve to država i grad ne iskorištavaju svoje pravo prvokupa. Ili primjerice sve su kuće u Karrmenu, na Svetoj Mariji dobili aseizmičnu sanaciju, a moja, u kojoj ima 6 obitelji nije – komentirao je drugi stanovnik Grada Ivan Ivičević Bakulić.

Gradski vijećnik iz redova SDP-a Mujica Zijadić, koji je upozorio kako je Karmen prazan, dodao je:
– Gdje će se mladi ljudi vratiti. Grad je idealan za biznis, a za živjeti malo teže. Nemate više stambenih jedinica, gdje bi se ljudi mogli vratiti, ta se struktura totalno promijenila – zaključio je.

Vido Bogdanović dodao je kako su govornici „optimistično rekli kako se ide prema Gradu muzeju, jer je muzej dobra stvar“.
– No ja mislim da idemo prema Gradu kulisi, svojim životom pretvaramo Dubrovnik u imitaciju. Nismo se dotaknuli toga što mi želimo? Želimo li živi Grad? Želi li biračko tijelo Dubrovnika živjeti u Gradu ili želi Grad u kojem će zarađivati? Mislim da platforma o oživljavanju Grada neće osvojiti izbore. Mislim da će pobijediti opcija koja će željeti Grad komercijalizirati, osvijetiliti, zatvoriti preostale apoteke – naglasio je.

– Stvar nije crno – bijela, niti će bilo koja politička uprava donijeti odluku da Grad bude muzej, niti će uložiti resurse da Grad ima stanovnika kao i 1961. Studija će vratiti mjeru. Dok nje nemamo, ako smo jednom ugostitelju dali stol, moramo i drugome, jer nemamo mjeru koja će to ograničiti – naglasio je Šalja.

Na samom kraju tribine, kada se za riječ javio bivši stanovnik povijesne jezgre Stijepo Rudenjak, koji je istaknuo kako je „aktualna politička vlast depersonalizirala Grad“, nakon čega ga je moderatorica Senta Jerković upozorila da to nije tema ove tribine, većina sudionika počela je napuštati tribinu u Grand Hotelu Park.

– Ove tribine treba češće organizirati, a ne u predizborne kampanje – poručio je Rudenjak.

Na tribini su uz zamjenika gradonačelnika Nika Šalju, govorili Ognjen Čaldarović, urbani socjolog; Ivo Šimunović, urbani ekonomist; Antonije Đukić; geograf i uz podršku moderatora Sente Jerković.

Komentari





O autoru: Dulist


Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana