Aktualno

TRAGEDIJA POKRENULA LAVINU PITANJA Muratti: ‘Obiteljske domove treba bolje kontrolirati ‘

Još jedna strašna tragedija pogodila je Hrvatsku i njenu javnost. U požaru u privatnom Obiteljskom domu za starije i nemoćne osobe ‘Zelena oaza’ u Andraševcu živote je izgubilo šest starijih i nepokret­nih osoba. Jedna od žrtava imala je 104 godine. Kako navode nacionalni mediji, vlasnica doma nije imala nikakve dozvole za drveni objekt koji je izgorio u požaru. Također se ističe kako je u drugoj zgradi, u vlasništvu iste osobe, boravilo više korisnika nego što je to dozvoljeno. U Hrvatskoj postoji skoro 500 obiteljskih domova, no za njihov nadzor zaduženo je tek 7 inspektora. Od ministrice za demo­grafiju, obitelj, mlade i socijalnu poli­tiku Vesne Bedeković traži se ostavka. Navodi se među ostalim, naime, da je odbila zahtjev da se uvedu strože kon­trole i inspekcije domova. Cijeli je tra­gičan događaj otvorio brojna pitanja, pogotovo oko inspekcije i jačeg nad­zora obiteljskih domova.

O uvjetima u domovima
Predsjednica Gradske organiza­cije Hrvatske stranke umirovljenika Dubrovnik Olga Muratti ističe da je ‘žalosno da se ovakav slučaj trebao dogoditi, a da bi se shvatilo da se ovako ne može dalje’.
— Znam da se u domovima u nad­ležnosti Županije djelatnici trude da korisnicima pruže što bolju uslugu. Smatram da je u državnim domo­vima sve na vrlo zadovoljavajućoj razini. Ljudi su poprilično zadovoljni. Međutim, problem predstavlja ono što nije dovoljno kontrolirano, a to se pokazalo i ovaj put. To su obiteljski, odnosno privatni domovi. Izostale su kontrole, a trebale bi biti puno veće, češće i detaljnije. Pretpostavljam, ne tvrdim, da se tamo ne poštuju krite­riji za potrebnim stručnim kvadro­vima – ističe Muratti i govori kako to ne predstavlja problem u državnim domovima.
— No, ono na što imam primjedbu u našim domovima, i o čemu sam već u nekoliko navrata rekla, jest da je tamo oprema zastarjela. Tu treba država uložiti puno više. Potrebno je promijeniti, primjerice, krevete. To se ne može nadoknaditi radom ljudi u tim ustanovama. Oni se trude i rade – rekla je Muratti. Prisjetila se pritom i priče oko stjenica. Najveći uzrok su, kaže, drveni kreveti i ostale stare stvari koje se nalaze u takvim ustanovama.
— Uvjeti u domovima su, što se tiče opremljenosti, neadekvatni. No, ponavljam, za to nisu krivi ljudi koji tamo rade. Imam sve pohvale za njih. Moja saznanja su takva da u držav­nim domovima daju potrebitu njegu i pomoć, no potrebno je nabaviti kva­litetniju opremu i ulagati u domove – kaže nam.
— Bilo mi je nelogično, i dok sam bila u sustavu školstva, da su nas redovito i vrlo često kontrolirali, a privatne škole nisu, što bi trebalo biti obratno. Dakle, kontrola privatnih domova mora biti svakako veća te se u zakonu mora izre­gulirati rad obiteljskih domova – ističe.
— I nedopustivo je, od lokalne zajed­nice, da kažu da nisu znali da taj dom radi. To ne mogu reći! I zašto dosad nisu ništa poduzeli? Ravnateljica se usudila smjestiti štićenike u prostor koji nije dobio dozvolu za rad. To je ono preko čega se ne može prijeći. Gdje su bili dežurni, gdje su bili alarmi za požar? Puno je pitanja na koja će se morati odgovoriti – kaže Muratti.
— Državni dom nema razloga da ne zaposli medicinsku sestru jer ju plaća ministarstvo. Bolje je, naravno, da imaju više zaposlenika. Dok privatni dom, ako i ne zaposli nekoga, a ubire od korisnika, ima čistu dobit. Uvi­jek rečem, i zubar će mi privatnik na plombi zašparenjat, dok onaj državni neće, jer ne štedi državi – zaključuje.

Zakon kaže
‘Nonin Dom’ jedan je od obiteljskih domova za starije i nemoćne osobe koji na području Dubrovnika, toč­nije na Lapadskoj obali, djeluje deset godina. Kontaktirali smo vlasnike, no o detaljima rada obiteljskog doma nisu htjeli govoriti za medije. Zbog toga smo odlučili provjeriti Socijalni plan Dubrovačko-neretvanske župa­nije koji vrijedi za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Nonin dom, prema tom planu, ima ukupni kapacitet od 12 osoba. Također, u planu stoji kako na području naše Županije djeluje Obiteljski dom za starije i nemoćne ‘Obiteljski dom Raguž’ u Metkoviću te u Općini Župa dubrovačka Obitelj­ski dom za starije i nemoćne ‘Viva de vita’. Dodatnom provjerom, iz Općine Župa dubrovačka saznajemo kako je ‘Viva de Vita’ prestao s radom. Inače, na području Dubrovnika postoje dva doma za umirovljenike te su u vla­sništvu Županije. To je Dom za starije i nemoćne osobe – Dubrovnik koji ima svoju podružnicu ‘Thermotherapia’ u Mokošici te Dom za starije i nemoćne osobe ‘Domus Christi’.
U Planu se također navodi da iako se obiteljski domovi prema Zakonu o socijalnoj skrbi ne ubrajaju u institu­cionalne oblike skrbi budući da fizička osoba i njegova ili njezina obitelj dom vode u okruženju vlastite obitelji, bez osnivanja ustanove, teško je razlučiti ovakve domove od malih ustanova s do 20 korisnika usluga. Najčešće ne pružaju druge usluge osim smještaja i prehrane. Ovaj oblik pružanja usluga omogućen je nakon što se Zakonom o udomiteljstvu ograničio broj korisnika u udomiteljskim obiteljima, na troje djece i četiri odrasle osobe te je udo­miteljskim obiteljima pružena zakon­ska mogućnost zadržavanja većeg broja udomljenih osoba u obiteljskom domu.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 15. siječnja 2020.

Pročitajte još

PITALI SMO GRAĐANE ‘Ako je nekoga strah koronavirusa, neka bježi ća’

Dulist

NOVI INCIDENT U HE DUBROVNIK Generator poplavljen velikim količinama vode

Dulist

RITOV JUBILARNI 20. ‘DAN KARIJERA’ Doznajte kako postati radnik kojeg svi žele

Dulist.hr

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija