Sredozemno more pretvara se u opasnu plastičnu zamku, s rekordnom razinom onečišćenja od mikroplastike koja prijeti morskim vrstama i ljudskom zdravlju, donosi novo izvješće WWF-a koje je danas objavljeno u mnogim zemljama diljem svijeta.
Povodom Svjetskog dana oceana, alarmantno izvješće WWF-a ‘Izlaz iz plastične zamke: spašavanje Sredozemlja od plastičnog onečišćenja’ ukazuje na dramatične posljedice koje pretjerano korištenje plastike, loše gospodarenje otpadom i masovni turizam imaju na jednu od najposjećenijih regija u svijetu.
Prikupljanjem najnovijih podataka i znanstvenih dokaza o upotrebi plastike u Europi te mnogih načina kako plastika utječe na morske ekosustave, izvješće predstavlja iscrpan plan puta hitnih mjera koje institucije, tvrtke i građani moraju poduzeti kako bi spriječili da plastični otpad stigne u more.
-Utjecaji plastičnog onečišćenja na Sredozemlju osjećaju se diljem svijeta i uzrokuju ozbiljnu štetu i prirodi i ljudskom zdravlju. Ako se onečišćenje plastikom poveća, ugrozit će globalni ugled Sredozemlja kao vrhunske turističke destinacije i izvora kvalitetnih proizvoda iz ribarstva, potkopavajući lokalne zajednice koje ovise o tim sektorima. Problem plastike je također simptom cjelokupnog pada zdravlja Sredozemlja i mora poslužiti kao poziv na konkretnu akciju – rekao je John Tanzer, voditelj programa za zaštitu mora i oceana iz WWF Internationala.
Proizvodi od plastike danas čine 95 posto otpada koji pluta Sredozemnim morem ili leži na plažama. Većina plastičnog otpada u moru dolazi iz Turske i Španjolske, a slijede ih Italija, Egipat i Francuska. Zbog povećanog turizma, količina morskog otpada svako ljeto povećava se za čak 40 posto.
Veliki plastični dijelovi ozljeđuju, guše i često ubijaju morske životinje, uključujući zaštićene i ugrožene vrste kao što su morske kornjače i sredozemna medvjedica. No, upravo je mikroplastika, manja i podmuklija, dosegnula rekordne razine koncentracije od 1,25 milijuna komada po kvadratnom kilometru u Sredozemnom moru, gotovo četiri puta više nego na ‘plastičnom otoku’ pronađenom u Sjevernom Tihom oceanu. Ulaskom u prehrambeni lanac, fragmenti mirkoplastike ugrožavaju sve veći broj životinjskih vrsta, kao i ljudi.
-U Europi proizvodimo ogromnu količinu plastičnog otpada, od kojih je većina poslana na odlagališta otpada, što rezultira milijunima tona plastike koja ulazi svake godine u Sredozemno more. Taj kontaminirani tok, u kombinaciji s poluzatvorenim Sredozemljem, doveo je do toga da mikroplastika dosegne rekordne razine koncentracije, prijeteći morskim vrstama i ljudskom zdravlju – ističe Mosor Prvan, stručni suradnik za zaštitu mora u WWF Adriji.
-Ne možemo dopustiti da se Sredozemlje utopi u plastici. Moramo djelovati hitno i unutar cijelog lanca opskrbe kako bismo sačuvali naše more od sveprisutne plastike – istaknuo je Mosor Prvan.
Prema izvješću, kašnjenja i ‘rupe’ u gospodarenju plastičnim otpadom u većini sredozemnih zemalja, među glavnim su uzrocima plastičnog onečišćenja. Od 27 milijuna tona plastičnog otpada proizvedenog svake godine u Europi, samo jedna trećina se reciklira; polovica plastičnog otpada u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj završava na odlagalištima. Reciklirana plastika trenutno iznosi samo šest posto potražnje za plastikom u Europi.
WWF poziva vlade, tvrtke i pojedince da usvoje niz mjera za smanjenje zagađenja plastičnim otpadom u urbanim, obalnim i morskim sredinama na Sredozemlju i na globalnoj razini.
To uključuje usvajanje zakonski obvezujućeg međunarodnog sporazuma o uklanjanju plastičnog otpada iz mora, uz potporu snažnih nacionalnih ciljeva radi postizanja 100 posto recikliranog i obnovljivog plastičnog otpada do 2030. godine, te nacionalnih zabrana za jednokratne plastične predmete kao što su vrećice, ali i poziv tvrtkama da investiraju u inovacije i dizajn u smjeru učinkovitije i održivije upotrebe plastike.
-Plastično onečišćenje je prevelik problem da bi ga riješio samo jedan kontinent, jedna vlada ili jedan industrijski sektor. Samo djelujući zajedno možemo osloboditi naše oceane, mora, rijeke, gradove i živote od nepotrebne plastike – zaključio je Mosor Prvan.