Koronavirus u Hrvatskoj

SVE O ISTAKNUTIM ČLANOVIMA NACIONALNOG STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE Oni drže prvu crtu obrane od koronavirusa u Hrvatskoj

Ukupno 713 zaraženih osoba i šest preminulih te 52 iliječenih, slika je epidemije koronavirusa (COVID-19) u Republici Hrvatskoj koju je Nacio­nalni stožer civilne zaštite u nedjelju popodne iznio javnosti. Tom prili­kom predsjednik Stožera i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je kako o ponašanju građana ovisi hoće li epidemiološka krivulja ići ravno ili prema gore. ‘Svatko mora dati svoj dopinos’, zaključio je Boži­nović, dodajući kako je svjestan da restrikcijske mjere nisu popularne, ali trenutno su nam jedina šansa ako želimo dobiti ovu bitku. Njegovu zabrinutost podijelili su prvi čovjek hrvatskog zdravstva Vili Beroš i rav­nateljica Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ Alemka Markotić te Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvat­skog zavoda za javno zdravstvo.

Upravo spomenuti, od prve pojave COVID-19 u Lijepoj našoj, 25. veljače 2020., stupovi su obrane od daljnjeg širenja virusa ovim područ­jem. Mada ćemo o njihovim ope­rativnim vještinama i uspješnošću nošenja situacijom moći govoriti tek po prolasku zdravstvene krize kada se budu zbrojile sve žrtve, s ovog stajališta jedno je jasno – pokazali su zavidnu razinu profesionalnosti ophođenja s medijima i učinak smi­rivanja ‘razularene rulje’. Stoga smo ovaj članak odlučili posvetiti izno­šenju njihovih poslovnih, odnosno znanstvenih životopisa. Otpočet ćemo s Davorom Božinovićem koji se u ulozi hrvatskog ministra, doduše obrane, prvi put našao 2010. u man­datu premijerke Jadranke Kosor.

Dugogodišnji pouzdanik držav­nog vrha
Do tada tijesno je surađivao s državnim vrhom te, među ostalim, bio predstoj­nik Ureda hrvatskog predsjednika Stje­pana Mesića. Angažman duguje obra­zovanju u segmentu međunarodnih odnosa i nacionalne sigurnosti kojeg je stekao na Fakultetu političkih znanosti pri Sveučilištu u Zagrebu. Okušao se i u diplomatskim vodama kao savjetnik Veleposlanstva RH u Sofiji i Bugarskoj. Diplomatski rang je dobio 1999. godine kad postaje pomoćnikom Mate Granića pri Ministarstvu vanjskih poslova RH. Dobar dio svoje karijere posvetio je reguliranju odnosa s bivšim državama članicama nekadašnje SFRJ te je ime­novan i veleposlanikom RH u Srbiji te Crnoj Gori.

Značajan obol dao je i u svojstvu Šefa Misije RH prilikom ulaska naše države u NATO savez. Upravo to bit će njegova odskočna daska za ulazak u redove Vlade, Sabora, ali i Europskog parlamenta gdje djeluje kao promatrač. Jasno, riječ je o čovjeku impresivnog CV-a čiji stoicizam i vojničku sabranost nošenja s danim okolnostima možemo pripisati odrastanju uz oca kapetana ratne mornarice. Staloženošću i kom­petencijom, odlikuje se i neurokirurg Vili Beroš koji je u neslavnu ministar­sku fotelju sjeo prije niti dva mjeseca, od čega se polovicu vremena bori s opa­snošću galopirajućeg napredovanja epi­demije koronavirusa. Svojim pristupom u odlučujućim trenutcima, zaradio si je epitet narodnog junaka.

Iz operacijske sale u fotelju ministra
Prije nego se prihvatio podizanja zdrav­stvenog sustava na razinu opće priprav­nosti, obavio je osam tisuća operacija na mozgu pa možemo reći kako je svog prethodnika Milana Kujundžića zami­jenio direktno iz operacijske dvorane. Radni vijek proveo je u KBC-u Sestre milosrdnice te popularnoj Vinograd­skoj, a politički angažman započeo je tek 2018. kad je imenovan pomoćni­kom ranije spomenutog bivšeg mini­stra zdravstva. Doktorirao je na Priro­doslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu na području molekularne bio­logije, a znanstveni rad bio mu je usko vezan uz specijalizaciju neurokirurgije koju je stekao 1998. Uz redovan rad u bolnici znanstvene radove objavljivao je u stručnom tisku domaćeg i inoze­mnog renomea.

Percepcija stručnjaka koji se našao na pravom mjestu u pravo vrijeme, prati i Alemku Markotić koja je svoj liječnički put započela u Sarajevu, a staž odradila u Domu zdravlja u Zavidovićima. Sre­dinom devedesetih došla je u Zagreb gdje je bila zaposlena pri Imunološ­kom zavodu, a od 2005. je u Klinici za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ koje je postala i ravnateljica. U hrvat­skoj metropoli magistrirala je i dokto­rirala na području infektivnih bolesti. Profesionalno, osobito se bavila prouča­vanje hantavirusa, u mnogo čemu nalik koronavirusima. Oni, naime, izazivaju tzv. mišju groznicu do čijeg izbijanja je došlo za održavanja skijaške utrke Snježna kraljica 2012. godine na Med­vednici. Istraživanje u kojem je sudje­lovala, izdvojilo je upravo BiH kao nje­govo europsko žarište.

Međunarodno prepoznata stručnjakinja
Na tu temu objavljen joj je rad u pre­stižnom časopisu Epidemiology and Infection u izdanju Cambridge Uni­versity Pressu. Također, uz znan­stvene članke, suautorica je nekoliko knjiga te udžbenika, a od 2012. članica suradnica Hrvatske akademije znano­sti i umjetnosti. Dr. Alemka Markotić dobitnica je sedam nacionalnih i devet međunarodnih nagrada. Spašavanje ljudskih života nije joj nepoznanica pa se od 1992. do 1994., za trajanja Domo­vinskog rata, posvetila humanitar­nom radu. Sudjelovala je u rukovođe­nju i djelovanju Caritasove ‘Zdravstve skrbi’, sarajevske ljekarne koja je pru­žala pomoć svim potrebitim građanima. Iskustvo rata, istaknula je jednom prili­kom, oslobodilo je straha od smrti zbog čega svoj posao obavlja bez zadrške.

Obuzdavanjem epidemije COVID-19 u Hrvatskoj upravlja i ravnatelj Hrvat­skog zavoda za javno zdravstvo Kru­noslav Capak. Svojim znanstvenim angažmanom manje je poznat javno­sti. Medicinski fakultet pohađao je u Rijeci gdje je i danas vanjski suradnik pri Katedri za zdravstvenu ekologiju. Specijalizirao se za područje biomedi­cine, javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, a dužnost prvog čovjeka HZZJZ obavlja još od 2016. godine. Objavio je nekoliko radova na temu npr. utje­caja klimatskih promjena na kvalitetu vode za ljudsku potrošnju i praćenja ispravnosti namirnica u Hrvatskoj. Predsjednik je Hrvatskog društva za zdravstvenu ekologiju te član Epide­miološkog društva pri Hrvatskom liječ­ničkom zboru. Među ostalim, presje­dao je Europskom agencijom za okoliš, a zbog svojih zasluga u Domovinskom ratu odlikovan je Redom Danice i Hrvatskim trolistom.

POKAZALI JEDINSTVO U NAJTEŽIM TRENUTCIMA Milanović pozvao: ‘Slušajte Vladu i stožer!’
Predsjednik RH Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković u tre­nutcima zdravstvene krize i pri­rodne katastrofe koja je pogodila Zagreb nadišli su političke razmi­rice i pokazali kako im je dobro­bit hrvatskog naroda na prvom mjestu. U zajedničkom obraćanju javnosti predsjednik Milanović je pozvao Hrvate da slušaju upute Vlade i Nacionalnog stožera civilne zaštite, a premijer Plenković poru­čio je kako situacijom upravljaju sa svim raspoloživim sredstvima.

DVOSTRUKO IZVANREDNO STANJE U Zagrebu ljudi na ulici, u potresu poginula djevojčica
Borbu protiv koronavirusa su dodatno zakom­plicirali snažni potresi na području Zagreba. Mnoštvo ljudi izašlo je na ulice u strahu za vlastiti život otvorivši time prostor epidemiji da uzme dodatnog maha. Poneki stanovnici pretrpjeli su lakše ozljede dok je jedna osoba poginula. Prilikom trešnje više od sedam tisuća objekata pretrpjelo je štetu, među njima i medicinski laboratoriji gdje se analiziraju testovi na koronavirus.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 25. siječnja 2020.

Pročitajte još

U Hrvatskoj 86 novih slučajeva koronavirusa, jedna osoba preminula

Dulist

Zbog kontaminacije uzoraka uređaj za testiranje COVID-19 na ispitivanju

Dulist

STOŽER POTVRDIO 40 testova na koronavirus poslano u Zagreb

Dulist.hr

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija