Natrag
19.11.2018 06:18

facebook

twitter

google

rss

dulist

“Stvar je pristojnosti i kulture jednog naroda da ne zaboravlja svoje ljude”

7.8.2014 @ 23:28 Baldo Marunčić Kultura
12;12

Podijelite:

Matica hrvatske Konavle predstavila je u četvrtak 7. kolovoza knjigu Nika Kapetanića ‘Za cara i domovinu – Konavle u prvom svjetskom ratu’ u prepunom Domu Matice hrvatske na Grudi.

Lijepa zbirka i niz raznih dokumenata koji objašnjavaju ključne teme vezane uz Konavle u Prvom svjetskom ratu – tim je riječima prof. dr. sc. Ivo Banac na početku predstavio knjigu Nika Kapetanića, za koju su glavni izbor bile dragocjene kronike konavoskih župa (Čilipi, Cavtat, Stravča, Mrcine, Pločice i Pridvorje), koje su više ili manje detaljno vodili tadašnji župnici.

Također, proučavan je i onodobni tisak, kazivanja i usmena predaja te mnogobrojne fotografije, kao i baza podataka o konavoskim rodovima, koja je bila dragocjena za određivanje broja stradalih Konavljana (između 155 i 160, uglavnom pripadnika 37. Gruške domobranske regimente stacionirane u Doboju, a borila se na balkanskom, a kasnije talijanskom frontu).

– Prvi svjetski rat je važno razdoblje povijesti hrvatskog juga, jer je poremetio niz dotadašnjih situacija. Za razumijevanje tih procesa važan je i jedan od Kapetanićevih zaključaka iz knjige, kako su Konavljani bili snažno vezani, privrženi iz Austriju i Habsburšku Monarhiju. To objašnjava činjenicom da su Konavljani u to vrijeme dobili mogućnost preuzeti zemlju izgubljenu u 15 stoljeću kad je nastupila dubrovačka vlast – istaknuo je Banac.

Izdvojio je nekoliko zanimljivih priča poput sprovoda okupatorskog talijanskog vojnika sa svim vojnim počastima, velikom nepovjerenju Konavljana prema novoj državi, velikoj gladi i nestašici, ali i o bojištima na kojima su Konavljani sudjelovali (najviše na Dolomitskoj fronti protiv Italije). Posebno je istaknuo zapise o bunama 1919. godine te odbijanju regrutiranja u vojsku Kraljevine SHS.

– Kapetanić je izbjegao zamku sentimentalizacije Austro-Ugarske. Pokazao je stvarno raspoloženje Konavljana u tim mutnim vremenima, ali i dao naslutiti kako su Konavljani bili svjesni svih ograničenja koja su ih na razne načine sputavala – zaključio je Banac.

Prof. dr. sc. Stjepan Ćosić istaknuo je kako je knjiga rezultat Kapetanićevog samostalnog i uvijek ozbiljnog zanimanja za povijest Konavala i Dubrovnika, dodavši kako je razdoblje Prvog svjetskog rata najzapuštenija tema hrvatske suvremene povijesti.

– Autor knjige nije se dao obeshrabriti. Prionuo je poslu i učinio je što je mogao, a to je, kako god ocjenjivali, dosta. Svojim radom je i drugima ponudio obrazac za istraživanje regionalne povijesti Velikog rata. Iako sadržaj knjige potvrđuje kompleksnost zbivanja, nizom malih monografija usmjerenih na lokalne i uže sredine s vremenom bi se mogao steći uvid u širi hrvatsko-dalmatinski te bosansko-hercegovački kontekst Velikog rata – kazao je Ćosić.

– Korišteni izvori bili su dovoljni da autor dade više ili manje potpune odgovore na neke od ključnih pitanja o Konavlima i Konavljanima od 1914. do 1918. godine, a koji nam se prvi put predočuju u ovoj knjizi – dodao je Ćosić.

Autor knjige Niko Kapetanić kazao je kako ga je smetalo što su ‘naši mladići izginuli na svim europskim frontovima, a da ih se nitko nije sjetio i imena su im zaboravljena’.

– Stvar je pristojnosti i kulture jednog naroda da ne zaboravlja svoje ljude. Godinama sam na tome radio, a kad je stigla stota godišnjica rekao sam sebi: sad ili nikad. Htio sam objaviti točan popis poginulih kako bi, kad se objavi, ljudi mogli popis popuniti, jer još živi usmena predaja. Kako bismo sutra imali spomen obilježje sa svim imenima – istaknuo je Kapetanić govoreći o počecima stvaranja knjige.

Konavosku ‘austrijofiliju’ Kapetanić objašnjava jednostavno: Austrija je Konavljanima pomogla. Ojačali su gospodarski, pa je reakcija bila očekivana.

– Kad se Austro-Ugarska raspala, ljudi su bili užasnuti. Konavljani optužuju svećenike i glavare sela da su ih isporučili Srbiji. Njih ne zanima ni London ni Beograd ni Zagreb. Svjesni su sebe i reagiraju kao da ne postoji vanjski svijet – istaknuo je Kapetanić.

– Rat, glad, španjolska gripa, na kraju i komunističke revolucije te iseljavanje. Ako sve to zbrojimo gubitak je puno veći od 155 ili 160. Izravni gubici su od 500 do 700 ljudi, a demografski još i puno veći – dodao je Kapetanić.
Da ‘ne bude sve crno’, Kapetanić je istaknuo kako je doba Velikog rata i vrijeme velikih čuda.

– Prvi put su se osim ptica na nebu pojavili i hidroavioni, austrougarski, ali i engleskih i talijanskih. Prvi put preletio je iznad Konavala cepelin, a jedna je gospođa to komentirala riječima: Vidi ribetine, izašla iz mora. Također, pojavile su se i prve podmornice i protupodmorskih mina. Uveden je i fenomen pomicanja ljetnog i zimskog vremena – napomenuo je Kapetanić na kraju promocije.

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana