Gradonačelnik Korčule Mirko Duhović kandidat je SDP-a za dubrovačko-neretvanskog župana na predstojećim lokalnim izborima.
Ovaj rođeni Žrnovljanin i diplomirani inženjer građevine već treći mandat vrši gradonačelničku dužnost, a sad je spreman za korak dalje. Duhović za duList otvoreno govori o svojim izgledima, političkim suparnicima, mogućim koalicijama i budućim projektima.
Gradonačelnik ste Korčule u trećem mandatu. Nakon 12 godina upravljanja gradom želite napraviti korak više?
– Tri mandata mi samo mogu pomoći kao veliko iskustvo u radu lokalne uprave. Već sam dovoljno upućen u problematiku, a županija je ipak značajnija za rješavanje mnogih važnih pitanja za ostale sredine, nego za Dubrovnik, koji kao veliki grad ima većinu svojih potreba uređene kroz vlastite službe. Uspostavljeni sustav najproblematičniji je po pitanju financija. Rijetko koja jedinica lokalne samouprave može na kvalitetan način zadovoljiti sve potrebe bez ozbiljne pomoći države ili nekih fondova. Oko 10-ak posto sredstava iz Proračuna RH namijenjeno je lokalnoj sredini, dok je u EU u prosjeku taj postotak iznad 25 posto. To je izazov, ali nije vezan samo za Županiju.
Nakon četiri godine isti problemi
Kako ocjenjujete dosadašnji rad koalicijske vlasti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji?
– Iako ne želim govoriti o županu osobno, treba reći kako nakon četiri godine njegova mandata Županija ima iste probleme. To znači da nešto treba promijeniti. Vjerujem da svojim iskustvom mogu pomoći da konačno počnemo rješavati te probleme, jer oni značajno utječu na život naše Županije. Najviše zamjeram što naše probleme pokušavaju riješiti sukobom s Vladom i nadležnim ministarstvima. To nije pravi put, već upravo obrnuto. Moramo otvoriti komunikaciju i zajedno s Vladom rješavati probleme, jer bez centralne vlasti neka pitanja nikada nećemo riješiti. Neovisno koja stranka je na vlasti na kojoj razini, to ne smije biti prepreka.
S kim ćete u koaliciju prije, a s kim poslije izbora?
– Načelni je stav SDP-a je da se u koaliciju može ići sa svima osim s HDZ-om i HSP-om. Razgovori s HSS-om i HNS-om su u završnoj fazi i nadam se kako će ta koalicija vrlo skoro biti oformljena. Kad potpišemo koalicijski sporazum, znat će se i imena kandidata za moje zamjenike.
Daju Vam se dobre šanse, prije svega zbog dobre potpore iz neretvanskog kraja?
– Prva koalicija koja je u Županiji pobjedila, SDP-HSS-HSLS-HNS u tom trenutku 1999. godine bila je ozbiljna alternativa HDZ-u. A to je i danas tako. Takve koalicije su sasvim normalne, jer su programski slične. Težnje i prioriteti su nam gotovo identični. Dobro je da nema dominacije jedne stranke jer se postavlja pitanje kako se onda u takvoj koaliciji gaji demokracija. Vladavina koalicija je hrvatska budućnost.
Očekujete li Nikolu Dobroslavića u drugom krugu izbora?
– Sasvim mi je svejedno tko će biti moj protukandidat u drugom krugu. Očekujem drugi krug, a moja izborna kampanja bit će usmjerena na komunikaciju s građanima i na program rješavanja problema. Neće biti usmjerena ni na jednu političku opciju niti na neki osobni sukob. Trebamo sučeljavati ideje i programe. Što bih ja sad imao od toga da o nekome govorim ružno? To je neprimjereno i ti politički bodovi dosežu do vrlo malog broja ljudi. Općenito se od politike u Hrvatskoj čini nečasno zanimanje. To je pogrešno i politici treba vratiti dostojanstvo. Naravno, političari u tome imaju svoj udio, ali bez pozitivne klime će biti teško izaći iz ove situacije. Kako ćemo u politiku privući kvalitetne ljude koji drže do sebe? Da dođu u poziciju gdje ih svatko može vrijeđati? A vrijeđaju ih uglavnom ljudi koji za to nemaju argumente ni kompentencije, a uglavnom u interesu nekih drugih.
Kako riješiti otpad, a kako povezanost?
Županija forsira Centar za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju. Koje rješenje nudite?
– Ponuđeni model s centralnim županijskim centrom uopće nije rješenje jer kad pročitate da će nas zbrinjavanje tone otpada koštati 130 eura onda je to neodrživo i s aspekta korisnika potpuno neprihvatljivo. Pitali su me zašto sam podržao takav koncept i moram reći kako nam nije bila ponuđena alternativa. Želimo pronaći alternativu i nadam se da ćemo je uskoro imati, ili barem otvoriti raspravu o drugoj mogućnosti. Bili smo nedavno u posjet Njemačkoj, u delegaciji je bio i župan Dobroslavić. Tamo smo obilazili model malih spalionica smještenih u gospodarskim zonama gradova. Čini se da je to bolje rješenje iz razloga što je jeftinije, a isključeni su i veliki transportni troškovi. Uz to, selekcijom se količina otpada značajno smanjuje pa se na kraju svega šest kilograma od tone otpada treba negdje zbrinuti, što je 0,6 posto. Bilo bi previše pretenciozno o tome u ovom trenutku detaljnije pričati. Struka treba sve alternative analizirati i na to treba dati odgovor.
Kako riješiti problem prometne izoliranosti?
– Ovdje prije svega očito mislite na Pelješki most. To je nulto političko pitanje povezivanja hrvatskog teritorija, ali i ključno pitanje življenja na velikom području naše Županiji. Bio sam predsjednik županijske organizacije SDP-a kada je pokojni župan Ivan Šprlje promovirao most i uveo ga u prostorne planove RH. Neprihvatljivo mi je da se njegova uloga umanjuje, a to je činjenica. Inače, pristup temi izgradnje mosta bio je neozbiljan i zato nije ništa ni učinjeno. Moja parola za ove izbore jest: jedan SDP-ov župan započeo projekt mosta, a drugi župan iz SDP-a Mirko Duhović će ga dovršiti. Predbacuju nam da smo protiv mosta. To su apsurdne insinuacije jer sve što se događalo oko mosta ukazuje da to nije tako. Projekt koji je napravio Šprlje HDZ je stavio sa strane i krenuo s novim projektom, što se pokazalo kao utopija. Da se nastavilo po Šprljinom projektu, mi bi danas imali most. Nakon toga je izrađen megalomanski projekt koji se pokazao neostvarivim i sad smo se vratili na početak. Nakon dva mandata lutanja, ili bolje reći pogrešnih poteza. Imali smo četiri otvaranja gradilišta, a nijedanput nije bilo popraćeno sredstvima iz Proračuna. To ukazuje na njihovu neozbiljnost u pristupu ovom projektu. Moramo taj pristup promijeniti. Ova Vlada ga je promijenila i uvjeren sam kako će se projekt realizirati uz pomoć EU.
Što s autocestom? Zar to nije sličan problem?
– Nemamo jednoznačno rješenje da bismo mogli reći kako je autocesta određena prostornim planom. U tom dijelu Županijski prostorni plan mora biti uklopljen u strategiju prometa. I tu je također riječ o politizaciji, a treba pustiti struku da predloži što je optimalno. Kao diplomirani inženjer građevine dobro poznajem taj problem. Autocesta do Dubrovnika, prema mom viđenju u konačnosti nema alternativu, ali mora postojati dobra analiza i prometna studija. Ako nismo riješili pitanje kako prijeći preko susjedne države, tada nismo napravili ništa.
Afere ne postoje
Kako gledate na proces sanacije Opće bolnice Dubrovnik?
– Građani Dubrovačko-neretvanske županije trebaju imati što bolje i kvalitetnije zdravstvo, a usluge građanima moraju biti što dostupnije. Bolnica ima velika dugovanja i ne želim ulaziti u genezu duga. Županija očito nije bila u stanju upravljati bolnicom i sanirati aktualno stanje. Interes nam je da bolnica funkcionira i da se održi standard, a u ovakvim uvjetima to nije bilo moguće. Zato mislim da Vlada ima ozbiljan pristup, jer dugove treba podmiriti, a bolnicu sanirati. Riječ je o prijenosu upravljanja bolnicom do sanacije i kao župan ću se zalagati da bolnica nakon sanacije bude vraćena Županiji na upravljanje, koja nije izgubila svoja osnivačka prava. Kad vam treba bolnica, ne interesira vas tko je ravnatelj i tko njom upravlja već da vam pruži zaštitu kakva je potrebna.. I tu je nebitna politička opcija, već struka.
Imate li, poput brojnih hrvatskih političara, afere ili neke 'repove'? U medijima ste spominjani u kontekstu tek dvije zanimljive priče: izgradnje zgrade Tommyja u gradu Korčuli te tzv. afera Olaf?
– Drago mi je da ste me to pitali. Što se tiče tzv. afere Tommy, ona ne postoji. Želim svakako naglasiti da to nije samo poslovni centar Tommyja već i centralni gradski parking. Postoji uredna dokumentacija, sve je usaglašeno s Konzervatorskim odjelom i ispoštovana je sva procedura. Sve je bilo javno i transparentno, projekt smo predstavili građanima tri puta i nitko nije imao primjedbi. Zgrada je sagrađena u potpunosti u dopuštenim gabaritima, a do promjene građevinske dozvole došlo je zbog izgradnje međukata. Inače, taj objekt je najveći koji se ikad gradio na Korčuli, a u kojem Grad Korčula ima polovinu od 14 tisuća kvadrata, a uložili smo zemljište i dio komunalne infrastrukture. Svjestan sam da svaki zahvat u prostoru donosi određenu problematiku. Ali taj objekt ipak nije 'nadjahao' povjesnu jezgru. On je na samoj periferiji. A u drugoj, aferi Olaf, ja nisam bio osumjičen. Riječ je o 14.250 kuna koje sam iz svog džepa uplatio u Gradski proračun čim sam shvatio da sam žrtva prijevare, a afera se u medijima pojavila mjesecima kasnije. Dobili smo ponudu za pomoć pri izradi projekata za EU fondove. Bila je to vrlo educirana skupina jer su raspolagali s puno informacija, koje smo mi mjesec dana ranije raspravljali na jednom sastanku u Splitu. Tim informacijama su me naveli na grešku. Rekli su da će doći u Korčulu, i molili da im platimo putne troškove. Međutim, nisu se pojavili i shvatio sam da sam prevaren i podnio sam prijavu. Na suđenju sam sudjelovao kao oštečenik, a suđenje je završeno.