Potiho i bez puno komentara prošla je prošlotjedna odluka Vlade RH kojom je imenovano povjerenstvo koje će do 30. rujna 2012. godine donijeti prijedlog mjera kojim će se provesti reforma lokalne i područne samouprave.
Već iz samog sastava povjerenstva, ali i prijedloga reforme regionalnog ustroja koje su se proteklih godina mogle čuti od nekih političara stranaka na vlasti, vrlo je izvjesno da se Dubrovnik i Dubrovačko – neretvanska županija namjerava pripojiti splitskom, šibenskom i zadarskom području.
ČIJEG MI GRADONAČELNIKA IMAMO
Ako još uzmemo u obzir izjave dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića koji se jasno javno opredijelio za pripajanje Dubrovnika regiji kojoj će središte biti u Splitu (!?), što očekivati od povjerenstva u kojemu od 23 člana nema niti jednog s juga Hrvatske. A zašto bi imalo, kada se prvi čovjek Grada, nažalost zalaže za pripajanje drugom centru moći, umjesto da se bori za vlastitu područnu (regionalnu) samoupravu.
Nacionalno povjerenstvo za provođenje decentralizacije i reforme lokalne i područne (regionalne) samouprave predvodi potpredsjednik Vlade Neven Mimica, a članovi su još 9 ministara, četiri župana (splitsko-dalmatinski, osječko-baranjski, istarski i krapinsko-zagorski), gradonačelnici Rijeke, Zadra i Šibenika. Tu su još dva općinska načelnika sa sjevera Hrvatske i četiri neovisna stručnjaka.
Zadaća koju im je dala Vlada RH je „koordiniranje aktivnosti i mjera za provedbu reforme lokalne i područne samouprave te ostvarivanje krajnjeg cilja – decentralizacije i teritorijalnog presutroja.“ Do kraja rujna trebaju dati prijedlog mjera te vremenske okvire i potrebne financijske i ostale resurse kako bi se proces što prije završio.
Naravno da decentralizacija ne znači samo teritorijalni preustroj, već se predviđa i redefiniranje nadležnosti različitih razina lokalne i regionalne samouprave, u skladu s njihovom administrativnom i ekonomskom snagom. Međutim, sigurno je interes dubrovačkog područja zadržati i lokalnu i regionalnu razinu upravljanja, a ne prepustiti jedan dio poslova drugom centru.
ŽUPAN JASNO ZA SAMOSTALNU REGIJU
Komentar smo potražili od župana dubrovačko – neretvanskog Nikole Dobroslavića, koji od prvog dana svog političkog djelovanja iznosi jasne stavove kako bilo koja promjena ustroja jedinica područne samouprave mora uzeti u obzir sve povijesne, ekonomske, kulturne i zemljopisne specifičnosti krajnjeg juga Hrvatske.
– Apsolutno sam siguran da će Dubrovačko – neretvanska županija u svakom novom ustroju biti samostalna regija. Želim još jednom naglasiti da je reforma lokalne i područne samouprave vrlo složena tematika koja zadire u prava građana na samoupravu. U svakom će se takvom poslu treba rukovoditi prvenstveno pravima građana i imati visok stupanj odgovornosti, što nažalost do sada nije uvijek bio slučaj. Siguran sam da će jedna ozbiljna analiza pokazati da i dosadašnji sustav ima svoje velike vrijednosti i da ne treba pod svaku cijenu ići u izmjene, osim ako se jedinice lokalne uprave i samouprave same ne dogovore. Kada je u pitanju naše područje, siguran sam da u svakom novom preustroju Dubrovačko – neretvanska županija treba biti zasebna jedinica područne samouprave. To temeljimo na povijesti, dosadašnjem razvoju i pravu da građani sami odlučuju o svojoj sudbini koje sad imamo i ne želimo nikome drugom prepustiti. I naš zemljopisni položaj, kao i sve što smo do sada navodili kao argumente za zasebnu područnu samoupravu na jugu Hrvatske, uz podršku građana se treba poštovati – komentira župan Dobroslavić osnivanje Nacionalnog povjerenstva za provođenje decentralizacije i reforme lokalne i područne samouporave.
MIT EUROPSKIH REGIJA
Stoga je pred Povjerenstvom, ističe župan, odgovoran zadatak i vjeruje da će ponuditi dobra rješenja.
– Uvijek se može razgovarati o novom ustroju, ali nikako po unaprijed zadanim okvirima, kako se do sada pogrešno radilo. Nikako ne stoje argumenti o europskim regijama od 800 tisuća stanovnika, jer taj cenzus je statistički, a nije određen za formiranje regionalne samouprave u Europi. Puno je regija u EU koje su veće i manje od toga. Spomenimo i to da su neke europske regije veličine cijele Hrvatske pa bi po tome ispalo da bi cijela Hrvatska morala biti jedna regija. Stoga je jasno da se ne može uzeti kriterij broja stanovništva pri formiranju regija, već je najvažnije da se konzultiraju ljudi koji žive na nekom području koji je organizacijski oblik najbolji za uspješnu organizaciju života na tom području – zaključuje Nikola Dobroslavić.
Europska povelja o lokalnoj samoupravi definira lokalnu samoupravu kao „pravo i mogućnost lokalnih jedinica da u okvirima određenim zakonom uređuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova.“ Sad je na Nacionalnom povjerenstvu da odredi što je interes građana u svim hrvatskim područjima, a ukoliko ne bude jasnog i zajedničkog stava juga Hrvatske, neminovno je spajanje nekoj budućoj integriranoj regiji od Prevlake do Maslenice.
Stoga, ako treba regionalni ustroj uskladiti s interesom lokalnog pučanstva, upravo su građani pozvani jasno iznijeti svoje stavove, kad već to dio izabranih političkih predstavnika ne želi, kako bi i Povjerenstvu bilo lakše postupiti u njihovom interesu.
555 općina i gradova
Sustav lokalne samouprave u Hrvatskoj je ustrojen 1993. godine donošenjem temeljnih zakona kojima se uređuje teritorijalni ustroj, samoupravni djelokrug, izborni sustav i način financiranja lokalne samouprave, te provedbom prvih lokalnih izbora. Zakonom o područjima županija, gradova i općina iz 1992. godine ustrojeno je 418 općina i 69 gradova, 20 županija i Grad Zagreb s položajem i ovlastima grada i županije. Prije tog zakona na području Hrvatske su postojale 103 općine.
Povrh toga, u razdoblju do 2006. godine formirano je još 75 novih općina i 2 nova grada, a 52 općine su dobile status grada, dok je u istom razdoblju ukinuto 16 općina. Tako da danas postoji 126 gradova i 429 općina, 20 županija i Grad Zagreb.