Vaše vijesti

Soja se u Europi najprije sijala u Konavlima

Na naše prostore soja je donesena početkom 20. stoljeća, ali malo je javnosti poznato da je Dubrovačka Republika „donijela“ soju 1792.god. i dala je zasijati u Konavlima, što je bjelodano i razvidno iz zapisa u Arhivu Republike.

 
Soja-Glycine hispida
Govoriti danas o soji kao namirnici za ljudsku prehranu nije ni jednostavno ni zahvalno. Valjalo bi objasniti mnoge okolnosti koje se oko toga pletu, valja dirnuti u neke ustaljene zasade i predrasude modernog čovjeka. Jedno je ipak pouzdano: posljednjih se  godina o soji govori, piše i raspravlja više nego o ijednoj drugoj namirnici. Njezino ime povezuje se s astronautikom i stočarstvom, spominju je vegetarijanci, makrobiotičari, dijabetičari, proizvođači jestivih ulja ali i plastičnih masa, u nju polažu nade istinski  borci protiv gladi u svijetu. Soja je očigledno jedan od fenomena našega vremena, jer gotovo da i nema oblasti ljudskog života i djelovanja gdje se ne razmišlja i ne eksperimentira sa sojom kao nenadoknadivim sastojkom borbe za napredak i izlazak iz svjetske   prehrambene krize i ljudske egzistencije uopće.

Namjena soje , kako piše u spisima Dubrovačkog Arhiva bila je isključivo za tov stoke i svinja, a još uz to stoji da su kokoši nosile uglavnom dva jaja dnevno te da se skoro udvostručila proizvodnja mesa i mlijeka kod krava, koza i ovaca

Moje istraživanje soje u kojemu se bilježe tisuće godina prije Krista, nije bila svrha niti glavna tema o kojoj imam materijala za objaviti čitavu knjigu, već samo povijest soje na „našim“ prostorima. Međutim, da bi do toga došao moram spomenuti neke termine i godišta koja imaju neposrednu vezu s dolaskom soje kao poljoprivredne kulture za ishranu ljudi i domaćih životinja. Iako je bila poznata u Kini i Mandžuriji, gdje je skupa sa rižom, pšenicom, ječmom i prosom nazvana „ Pet svetih biljaka“, sporo se širila po svijetu. U Europu je donesena 1692. god. zahvaljujući botaničaru Engelbertu Kaemferu. Njeno gajenje u Europi počinje u 19.st. U Francuskoj je prvi put zasijana 1840 godine. Do tada se gajila samo u botaničkim vrtovima i pojedinim okućnicama kao ukrasno bilje. Njena masovna proizvodnja i prerada počinje tek nakon izgradnje prve tvornice za preradu zrna soje 1908. godine u Engleskoj.  U Rusiji njeno značajno širenje počinje tek 1932. godine. Na naše prostore soja je donesena početkom 20.st. točnije 1909 iz Austrije i zasijana u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Značajna proizvodnja počinje 1934. godine izgradnjom tvornice ulja u Zagrebu.

Međutim, malo je javnosti poznato da je Dubrovačka Republika „donijela“ soju 1792.god. i dala je zasijati u Konavlima, što je bjelodano i razvidno iz zapisa u Arhivu Republike. Namjena soje , kako tamo piše bila je isključivo za tov stoke i svinja, a još uz to stoji da su kokoši nosile uglavnom dva jaja dnevno te da se skoro udvostručila proizvodnja mesa i mlijeka kod krava, koza i ovaca. Soju su koristili na više načina: kosili su je kao zelenu masu za prehranu stoke poput djeteline, potom sojino zrno umjesto kukuruza, a ujedno se i mljela pomiješana sa ječmom ili jarim ječmom za pojačavanje napoja, govedima i svinjama. Arhivski zapisi nažalost ni u jednom segmentu ne spominju bilo kakvu značajku soje u to vrijeme u ljudskoj prehrani.

I još da napomenem kako na svijetu ima oko 350 raznih vrsta soje, ali uza sva pisanja i preporuke o soji kao zdravoj hrani treba biti veoma oprezan, jer sva ta pisanja su „starijeg“ datuma i imala su svrhu, a danas kada su i soju Genetski modificirali, u dosta slučajeva kod ljudi slabijeg zdravlja ili lošeg imuniteta , može biti i smrtonosna!!

Božo Lučić, kulinarski Akademik, nutricionist i istraživač starih izvornih jela

Pročitajte još

ISKUSTVO HOSTESE ‘Dijelila sam kuću s 11 djevojaka – punu plijesni, smeća, opušaka, prljavih plahti…’

Dulist

PISMO GRADONAČELNIKU Učinite nešto kako bi se obeshrabrilo lokalnog ‘utjerivača komunalnog reda’

Dulist

PARKIRANJE NA KANTAFIGU Autobus ne može stati na stanicu, stvara se kolona koja čeka

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija