Aktualno

ŠKOLJKARI I DALJE BEZ ODGOVORA Tribina o kamenicama bez rješenja kanalizacijskog pitanja

Stvarno se moramo odlučiti je li nam kamenica, u Dubrovniku i u Hrvatskoj, prioritet ili nije. Ako ju želimo čuvati, trebamo čuvati i okoliš. Ne govore o tome samo ekolozi i biolozi, već i ekonomisti koji zagovaraju zeleni turizam. Ne možemo graditi hotele u području koje je jedino takvo odlično za kamenice – rekao je prof. emeritus Damir Viličić s Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na znanstvenoj tribini Sveučilišta u Dubrovniku ‘Malostonska kamenica: Što nam donosi budućnost’ koja se održala ove srijede u prostorima kampusa. Naglasio je i zanemarivanje učinka šuma i priobalnog područja na more.

– Svi fizikalni i kemijski parametri posljednjih 40 godina pokazuju veliku stabilnost s malo ekstrema, što je jako povoljno za uzgoj školjkaša – istaknuo je dr. sc. Rade Garić s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Navodi i kako se opširna istraživanja provode tek od 2010., i da porast temperature uslijed klimatskih promjena negativno utječe na kamenice.

– U Malostonskom zaljevu zapravo postoji vrlo malo područja koje je pogodno za naseljavanje kamenica. Naime, zaljev je pun finog taloga, samo uski priobalni dio je stjenovit – rekla je doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić s Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku. Izjavila je i da europska plosnata kamenica predstavlja samo četiri posto europskog tržišta. Služi i kao prirodni filter pa nažalost često zadržava i štetne tvari, naglasila je.

– Analiza se vrši jednom tjedno na 6 lokacija. Što znači preko 300 analiza godišnje. To je prehrambeni proizvod koji podliježe najvećem broju analiza, upravo da bi se zaštitio potrošač. Ono što smo imali je jedna iznimka dosadašnjim rezultatima analiza – istaknuo je predstavnik udruge ‘Stonski školjkari’ Vedran Kunica. ‘Gotovo pa nema školjkara koji čekaju na područje kojem bi se dodijelile koncesije, na prošloj županijskoj skupštini smo raspisali natječaj za nova četiri polja’, podsjetio je v. d. pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i more DNŽ Ivo Klaić. Spominje i da su sami školjkari predložili četiri moguća mjesta za izgradnju priveza. Potrebno je naći balans gradnje i uzgoja, rekao je.

Malostonska kamenica predstavlja više od 90 posto hrvatske proizvodnje, ali trenutno nedostaje radne snage, naglasio je. Kunica je podsjetio i da malostonski školjkari još nisu dobili europsku oznaku izvornosti, ali se nada da će to dobiti u idućoj godini. Kao glavne probleme trenutnog uzgoja malostonske kamenice sudionici tribine su naveli proliferaciju komarče na koji je u tom području zabranjen izlov, sukob turizma s uzgojem, te naravno, problem kanalizacijskog onečišćenja. Kao moguća rješenja predložili su užu suradnju znanstvenika i uprave, kao i interdisciplinarni pristup turizmu.

Pitanje odgovornosti za štetu nastalu zagađenjem ostalo je otvoreno, na što je publika i postavila pitanja. Kunica je naveo kako su projekti gradnje i spajanja na glavni kolektor fekalnih voda započeli, ali ne zna kada i kako će se projekti dovršiti, na što su negodovali mnogi prisutni školjkari.

Osim problema kanalizacije, Nevenka Grošeta Đirlić je skrenula pozornost i na probleme deforestacije, ali i zbrinjavanja otpada, tvrdeći kako gradnja Centra za gospodarenje otpadom ‘Lučino razdolje’ svakako neće imati pozitivan utjecaj na stanje uzgoja malostonske kamenice.

– Nije samo turizam zelen, pozelenit će i oni koji budu jeli ovakve kamenice – požalila se Đirlić.

Pročitajte još

TRIBINA POKRENULA BROJNA PITANJA Je li sustav zaboravio branitelje?

Dulist.hr

Lukša Peko seli u novi atelje. ‘Hvala Gradu, ali moram poći’

Maria Prkut

Polaganjem vijenaca u more odana počast poginulim mornarima

Zvonimir Pandža

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija