Natrag
17.11.2018 16:23

facebook

twitter

google

rss

dulist

SIMPATIČNI GMAZ I U RIJECI DUBROVAČKOJ Naš Zvone pronašao rijetku barsku kornjaču!

21.9.2018 @ 18:55 Dulist Aktualno
5;5

Podijelite:

Ako zapišemo ovdje Mauremys rivulata, taj latinski naziv većini možda neće značiti puno. No, ako dodamo kako se radi o riječnoj kornjači, vrlo rijetkoj, mnogi će se sjetiti inicijativa za spas ovog malog, simpatičnog gmaza koji je svoj dom pronašao i u Rijeci dubrovačkoj, a koje traju već godinama.

Među ljudima koji se itekako trude zaspasiti naše autohtone vrste je i naš fotograf Zvone, koji je odmah čim je vidio kornjaču obavijestio Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, a djelatnici su čim prije izašli na teren u Rožatu. I nekoliko godina prije, Zvone je uočio kornjaču na ovoj lokaciji, a koliko je vrijedna, odnosno rijetka, saznat ćemo u idućim recima.

-U Hrvatskoj postoje dvije slatkovodne kornjače – barska kornjača koja je rasprostranjena po cijeloj Hrvatskoj i riječna kornjača koja je samo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na tri lokacije – Majkovi, Ston, gdje živi samo do desetak jedinki i Konavle. U jednom radu iz 1981. ističe se kako je riječna kornjača česta u Ombli, a zadnji objavljeni nalaz je iz 1925. godine. Tako da je ovo jako značajan podatak! Hvala vam što ste javili nalaz – istaknula nam je u mailu Ana Štih, mag.biol.exp. iz Udruge HyLA, hrvatskog herpetološkog društva, koje usko surađuje s našom Javnom ustanovom te u 2019. planiraju i održati predavanja i radionice u Dubrovniku. Ove kornjače strogo su zaštićene zakonskim propisima Republike Hrvatske te su ciljne vrste očuvanja ekološke mreže Europske unije (Natura 2000), stoga ne čudi kako su djelatnici naše JU odmah izašli na teren i obavili sve potrebne radnje. Dotad je, rekao nam je, Zvone čuvao kornjaču. Inače, saznali smo i to, barske kornjače izvrsni su penjači pa je kanta morala biti – malo viša. Rožatska kornjača, što nam je posebno drago, kao nalaz će biti i dio znanstvenog rada o distribuciji riječne kornjače u Hrvatskoj.

Prvi nalaz nakon dugo vremena
Nas je zanimalo i više detalja o kornjači, koje nam je otkrila dipl.ing. morskog ribarstva Margarita Polzer iz Javne ustanove, a njen kolega dipl.biol. Dubravko Dender posjetio je kornjaču u njenom rožatskom staništu.
-Na području Rijeke dubrovačke su nekoliko puta u dvadesetom stoljeću zabilježene riječne kornjače, strogo zaštićene vrste, a ovo je jedan od tih nalaza. Ovo je njezin najsjeverniji i najzapadniji dio staništa, češća je u Albaniji, Crnoj Gori, Grčkoj pa čak i sjevernoj Africi. U nas, na određenim lokalitetima. Nismo imali zabilježbu u našim podacima da se ona nalazi sada na području Rijeke dubrovačke, odnosno ovo je prvi nalaz nakon dugo vremena, te smo ga prijavili Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu. Ovo je iznimno važno – istaknula nam je Polzer.
Trenutno se čekaju nalazi koji će pokazati gdje zapravo pripada ova kornjača. DNA analiza će biti gotova tek iduće godine – jer postupak traje malo duže, a i treba se slati izvan države na analizu, rekli su nam pak iz Udruge HYLA, a naša JU ‘koordinira’ ovom ‘akcijom’.

-Javna ustanova naručitelj je genetske analize kornjače, uzet je uzorak repa za analizu genetike kornjače kako bi se ustanovilo s kojom je ona skupinom od već postojećih – Ston, Majkovi, Konavle, najsrodnija – istaknula nam je Polzer. Za kraj, dodajmo i to kako se upravo Mauremys rivulata proglašava izumrlom sve češće i češće, što zapravo nije točno. Ali, mali je broj jedinki u pitanju, stoga svaki novi pronalazak znači itekako puno za naš okoliš.

Što kad vidite ugroženu vrstu?
Još uvijek nije do kraja razrađen sustav kako prijaviti životinju koju pronađete na nekom staništu, a iz JU su nam istaknuli kako bi bilo zapravo najbolje ostaviti ju na miru te obavijestiti nadležne službe. Naravno, ovo ne vrijedi ukoliko je životinja ugrožena, ozlijeđena ili u bilo kakvoj opasnosti. Za opažanja strogo zaštićenih divljih životinja trebalo bi se javiti Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu, a na raspolaganju je svakako i naša JU, u bilo kojem trenutku.

Mali ‘uljezi’
Živi svijet lokvi i drugih slatkovodnih staništa, uz već utvrđene prijetnje poput ribolovnih alata (vrše i mreže), betoniranja obala i fragmentacije staništa već prirodno izoliranih populacija, pod sve je većim pritiskom i zbog porasta unošenja alohtonih vrsta. Takvi su primjeri crvenouha i žutouha kornjača, podvrste izvorno sjevernoameričke vrste znanstvenog naziva Trachemys scripta. Već duži niz godina ovi se popularni kućni ljubimci namjerno puštaju u slatke vode diljem svijeta, pa tako i u Županiji. Isprva male i dugačke svega nekoliko centimetara, kroz nekoliko godina dosegnu nešto veće dimenzije te takve mnogim vlasnicima postanu problem, koji pogrešno pokušaju riješiti puštanjem životinja u prirodu. Unesene vrste postaju poseban problem ukoliko se u novom staništu počnu razmnožavati, a takvi slučajevi su zabilježeni.

Komentari





O autoru: Dulist


Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana