Natrag
16.12.2018 16:31

facebook

twitter

google

rss

dulist

Sarme prkose Schengenu?!

23.12.2012 @ 10:59 Andrea Falkoni Račić Aktualno
2;2

Podijelite:

Dok se hrvatski političari ne dogovore na koji će način stanovnici krajnjeg juga Hrvatske putovati u ostatak Hrvatske (mostom, koridorom, trajektom…) Dubrovčane zanima na koji će način izgledati za šest mjeseci njihovo putovanje preko Neuma.

Hoće li se pooštriti kontrole budući da 1. srpnja 2013. godine ulazimo u EU, a granica na Bistrini bit će ujedno i granica izlaska te ponovnog ulaska u Europsku uniju. Hoćemo li sa sobom pri odlasku na skijanje moći nositi teće sa sarmama ili grahom, ili će nam tražiti njihovo plombiranje, carinjenje, oduzimanje… A što je s paketima hrane koje mama šalju svojim studentima u hrvatsku metropolu autobusima? Sve to i još puno zanimljivih pitanja postavili smo Carinskoj upravi, no oni su nas odmah upozorili kako treba jasno razgraničiti nekoliko stvar, te da je naš upit kompleksan jer zadire u nadležnost MUP-a, sanitarnih i veterinarskih inspekcija…
 
JEDINSTVENO CARINSKO PODRUČJE NIJE SCHENGEN
 
– Okolnost ulaska Hrvatske u Europsku uniju te tako ujedno i u jedinstveno europsko carinsko područje, odnosno europsku Carinsku uniju, treba jasno razlikovati od Schengenskog režima, koji podrazumijeva granični nadzor osoba koji je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova. Pri tome, Carinska unija predstavlja jedinstveno carinsko područje 27 (odnosno 28 nakon našeg pristupa) zemalja članica Europske unije u kojemu se ukupna unutarnja trgovina i promet robom između zemalja članica odvija bez carinskih formalnosti, odnosno bez provedbe carinskog nadzora nad robom i bez naplate carinskih davanja. U pogledu trgovinskih odnosa s trećim zemljama vrijedi načelo da sva roba što ulazi na ovo područje podliježe jedinstvenim pravilima kontrole i naplate propisanih carina utemeljenih na zajedničkoj carinskoj tarifi i zajedničkom i usklađenom carinskom zakonodavstvu za primjenu te tarife, što određuje vanjsku politiku prema trećim državama. Pristupanjem Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, dakle, prestaje obveza provedbe mjera carinskog nadzora, odnosno provedbe carinskih formalnosti na granicama sa zemljama članicama Europske unije (Republikom Slovenijom, Mađarskom i Italijom) – opširno su odgovorili iz Carinske uprave. No napominju da iako se ukidaju carinske kontrole s zemljama članicama Europske unije, našim pristupanjem u punopravno članstvo automatski se ne ukidaju i sve granične kontrole, odnosno zadržava se granični policijski nadzor u smislu propisa iz nadležnosti MUP-a.
 
KEŠ MOŽE, KAO I DOSAD
 
Naveli su carinici i kako se u ovome trenutku prijevoz domaće robe preko stranog carinskog područja – Neumskog koridora obavlja uz predočenje pojednostavnjene deklaracije, koja može biti u obliku komercijalne isprave – računa, otpremnice, dostavnice, izdatnice, popisa robe i slično. Carinsko postupanje u vezi s provozom robe preko Neumskog koridora je propisano Carinskim zakonikom Zajednice i primjenjivat će se sukladno njemu – tj. uporabom provoznog postupka Zajednice.

No, nas je zanimao naročito putnički promet, budući da je prelazak preko Neuma rak rana dubrovačkog područja. Posebno nakon 1. srpnja 2013.
Iz carinske uprave navode kako će se za 6 mjeseci početi primjenjivati europska regulativa, koja dozvoljava prijenos robe za osobne potrebe putnika bez naplate carine i PDV-a do vrijednosti 300 eura, no Porezna uprava još mora donijeti zaseban pravilnik kojim će regulirati sužena prava osoba iz pograničnih područja.

Prijenos gotovine će kao i do sad biti slobodan, ali ćemo morati podnijeti pisanu prijavu ako prenosimo više od 10 tisuća eura u gotovini.
Isto tako carinicima ćemo usmeno morati prijavljivati stvari iz prtljage kao što su fotoaparati, kamere, i sve druge stvari koje nam služe tijekom putovanja, no nećemo morati podnositi sigurnosno zaštitne deklaracije. Zapravo, po tom pitanju sve ostaje kao što je i bilo.

Dogovorena su i izuzeća od podnošenja sigurnosno zaštitnih deklaracija za domaću robu čija vrijednost ne prelazi 10 tisuća eura, dok će postupak s vrjednijim pošiljkama biti složeniji.
Stanovnicima juga ostaje tek nada da se ulaskom u EU, odnosno punom primjenom schengenskog režima, koja nas očekuje tek negdje 2015. godine, u putničkom prometu neće puno toga promijeniti, iako nitko od nas neće moći na Neumu izbjeći kolone automobila, posebno ne u turističkoj sezoni. Osim ako se ne ispuni želja i zahtjev gradonačelnika Vlahušića o posebnoj traci za Dubrovčane. Ne znamo samo kako bi se taj njegov zahtjev mogao i ispuniti, jer bi se tu postavilo pitanje po čemu su Dubrovčani posebni i različiti od ostalih stanovnika Europske unije koji će isto morati izlaziti iz države i u nju ponovno ulaziti na Bistrini ili Kleku…
 

NA KOPNU I NA MORU
352 km granice

Područje državne granice koju nadzire granična policija Policijske uprave dubrovačko-neretvanske iznosi 351,8 km, od čega kopnena granica iznosi 167 km (državna granica s Bosnom i Hercegovinom u dužini od 144 km i s Crnom Gorom u dužini od 23 km), dok ukupna državna granica na moru iznosi 98,3 Nm.
Na području pokrivanja PU dubrovačko-neretvanske nalaze su ukupno 24 granična prijelaza. Među njima je 9 cestovnih – stalni granični prijelazi Metković – Doljani, Karasovići, Klek, Zaton Doli, Mali Prolog, Gabela polje I, Prud , Gornji Brgat i Vitaljina. Tu je i 6 cestovnih graničnih prijelaza za pogranični promet – Imotica, Čepikuće, Slano, Unka, Gabela polje II i Vukov Klanac.
Imamo i jedan željeznički – stalni granični prijelaz Metković – Čapljina, jedan zračni – stalni granični prijelaz Dubrovnik, te sedam pomorskih (stalni granični prijelazi Dubrovnik, Ploče, Korčula, Vela Luka, Ubli i Metković, te sezonski granični prijelaz Cavtat).

 

RADOVI
Novi prijelazi

Pripreme za ulazak u EU uključuju i izgradnju graničnih prijelaza. Radovi na izgradnji GP Klek u punom su zamahu i predviđeni rok dovršetka svih radova je do početka travnja 2013. godine.
Intenzivno radi i na graničnom prijelazu Zaton Doli na novoj lokaciji neposredno uz graničnu crtu s BiH, a rok dovršetka je također travanj 2013.
Kad je riječ o Karasovićima, tamo su počeli radovi na izgradnji objekta za potrebe Veterinarske i fitosanitarne inspekcije (BIP). Rekonstrukcija ostalih objekata nije potrebna.

 

USKLAĐIVANJE
Pripreme policije

U sklopu priprema za punopravno članstvo u Europskoj uniji, hrvatska granična policija prolazi kroz niz prilagodbi koje se odnose na usklađivanje s europskim standardima na području upravljanja državnom granicom. To se velikim dijelom odnosi na organiziranost, obučenost i tehničku opremljenost granične policije, što znači postizanje potpune popunjenosti broja policijskih službenika granične policije i njihovu obuku, nabavu tehničke opreme, implementacija novog informacijskog sustava za upravljanje državnom granicom na svim graničnim prijelazima… Kontinuirano se provodi specijalistička obuka granične policije te ostali vidovi stručnog usavršavanja s naglaskom na područja: EU i Schengensko pravo, suzbijanje zlouporaba dokumenata, suzbijanje svih vrsta prekograničnog kriminala, korištenje informacijskog sustava za upravljanje državnom granicom (NISUDG) i dr. – odgovorila je na naš upit o pripremama za ulazak u EU Marija Gjenero, glasnogovornica PU DN.
Napomenula je i kako je napravljen značajan iskorak u tehničkom opremanju granične policije te se i dalje kontinuirano provodi tehničko opremanje.
NISUDG je instaliran na većem broju graničnih prijelaza na području PU dubrovačko-neretvanske. Ovaj sustav omogućava bolju i kvalitetniju kontrolu vozila, osoba i putnih isprava.

Komentari





O autoru: Andrea Falkoni Račić

Profesorica sam povijesti i etnologije, no igrom slučaja, ili sreće, nakon završenog studija počela sam raditi kao - novinarka. I u tom poslu, uz lijepe, ali i teške trenutke, ostala niz godina. Volim kad svojim radom pomažem ljudima velikog srca. U slobodno vrijeme, nije da ga baš imam, čitam, slušam, osluškujem...

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana