U Čitaonici Narodne knjižnice Grad danas će se održati predavanje prof.dr.sc. Sanja Vulić s naslovom ”Romanizmi u dubrovačkom – pomodarstvo ili tradicija?”
Na prvi se pogled odgovor na postavljeno pitanje čini posve jasnim jer je svakomu tko barem malo poznaje dubrovačku književnost, posebice govor likova Dubrovčana u dramskim djelima, jasno da su romanizmi u njoj zastupljeni tijekom mnogih stoljeća, pa samim tim dio tradicije (neovisno o činjenici što se jezik književnih djela uvijek razlikuje od govornoga idioma vremena u kojem su ta djela nastala). Usto, u školama je latinski jezik kroz više stoljeća imao važnu ulogu, i to kao nastavni jezik. To valja smatrati glavnim razlogom ukorijenjenosti upečatljivih latinizama u dubrovačkom govoru, jer je i u mnogim drugim sredinama latinski bio službeni jezik države i crkve, usto i u drugim sredinama stvaraju književnici latinisti, ali je broj latinizama u mjesnim govorima tih sredina manje izražen.
Određeni je broj romanizama u dubrovački govor prihvaćen iz dalmatoromanskoga supstrata, tj. iz raguzejskoga idioma. Zbog veza s Apeninskim poluotokom znatan je i utjecaj toskanskoga dijalekta, odnosno kasnije normiranoga talijanskoga jezika. Mletačkih je posuđenica međutim neusporedivo manje nego u krajevima koji su bili pod mletačkom vlašću, unatoč intenzivnim dubrovačkim vezama s Mlecima. Danas se pak kao dubrovačke riječi promoviraju i pojedine posuđenice iz mletačkoga koje su uobičajene u govorima srednje Dalmacije, ali nisu bile dijelom dubrovačkoga govora.
Tomu nekritičkomu promicanju posuđenica pridonosi i činjenica da je broj pravih, izvornih govornika dubrovačkoga govora u posljednjim desetljećima jako smanjen, a novi doseljenici upravo putem govora žele postati “dubrovačkijima” od Dubrovčana. U takvim situacijama nema više govora o tradiciji nego isključivo o pomodarstvu.
Sve će postavke u predavanju biti temeljene na konkretnim leksičkim primjerima.