Vaše vijesti

REMEK DJELO STVARALAŠTVA Simboli u klaustru Male braće

Uz umjetničku vrijednost klaustar kao dvorište ima svoje praktične funkcije. Služio je i za šetnju redovnika, pogotovo u vremenima kad oni nisu smjeli olako izlaziti iz samostana. Donja šetnica upotrebljavana je i za pokop mrtvih, a u istu svrhu korišteni su podovi crkve, sakristije i kapitularne dvorane, što je bio jedan od izvora prihoda samostana.

Tako je bilo do pada Dubrovačke Republike, kada su Francuzi takvu praksu pokapanja zabranili. Ipak, redovnici i danas uživaju raznovrsne praktične koristi ovog dvorišta. Klaustar je pun ornamenata, iz kojih izvire bogata simbolika. Gotovo da nema kamena koji nije i u dekorativnoj ulozi. U klaustru je i puno toga atipičnog, što se ne može naći u drugim sličnim zdanjima, pa je on upravo po tome originalan. Skoro da nema figure ili obrađenog kamena koji nije povezan s nekim simboličnim značenjem. Ovdje je mnogo kamene ornamentike s različitim biljnim viticama. Od njih su između ostalih prepoznatljivi listovi: palme, smokve, loze, ljiljana, hrasta, lovora, akantusa, astragala, perunike, bršljana i drugih. Vrlo često pojedini biljni listovi su u funkciji dekora i pojavljuju se u kombinaciji s listovima drugih biljaka, ili imaju vitice koje u prirodi ne postoje, pa ih je vrlo teško raspoznavati.

Na kapitelima se nalazi mnogo figura, a većina od njih sa sobom također nosi simboliku. Ima figura s biblijskim likovima, ali i onih mitoloških, koje se ne mogu lako povezati s kršćanstvom, s franjevcima i s njihovim prostorima. Ovdje je međutim riječ o dvorištu, pa su u njega mogli ući znakovi i figure iz mitologije, kao i one iz mašte ili praznovjerja klesara. To potvrđuje činjenicu da se kršćanstvo otvaralo drugim kulturama i uzimalo od onoga što su one sa sobom nosile. U klaustru je mnogo simbola koji su se upotrebljavali i u predkršćanskim kulturama, što se može tumačiti činjenicom da su narodi koji su prihvaćali kršćanstvo u njega unosili i svoje znakove. Posebno to vrijedi za skupinu naroda pod zajedničkim imenom Kelti. Oni su, seleći se i osvajajući druge krajeve, sa sobom donosili svoju kulturu i običaje. Upravo oni, o čijim običajima su zapisi vrlo oskudni, najčešće u kršćanstvo unose svoje simbole. I na naše prostore, pod njihovim utjecajem, došli su znakovi iz njihova kulturnog kruga i starog vjerovanja.

Ti simboli postali su slavenski „sveti simboli“, ali se i u teološkim krugovima o njima malo govori. Neki od njih vrlo često su na sakralnim objektima kao ornamenti. Ima ih na kamenim i drvenim predmetima, na misnom ruhu i na crkvenom posuđu. Na kamenoj ornamentici klaustra nalaze se mnogi od njih. Uz peruniku, spirale i ognjila, na ogradi gornje šetnice zastupljene su: svastika u različitim prikazima, cvijet života, čvor, mjesec, triquetra, kotač i druge. Iako se simboli pojavljuju u različitim formama, u konačnici se svode na znak sunčeva koluta. Taj kultni simbol, čiji krakovi imaju smjer kretanja sunca, a kojeg su koristili mnogi narodi i mnoge religije, povezuje se s bogom suncem od kojeg dolazi život. Različiti narodi ovog boga poznaju pod različitim imenima. Na primjer, u Egiptu je to Ra, u Grčkoj Helios, u Rimu Sol, i slično. Hrvati su preuzeli mnoge simbole iz tog kulturnog kruga. Majstori klaustra, uz biblijske i kršćanske simbole, neke od preuzetih znakova ugradili su u klaustar. U doba izgradnje klaustra, neki od tih drevnih znakova sunčeva koluta, već su bili uobičajeni na sakralnim objektima. Sunčev kolut nalazi se i u crkvi svetog Mihajla na Koločepu iz 11. stoljeća. Slični znakovi prisutni su još na podnim mozaicima u porečkim bazilikama iz 4. i 5. stoljeća. A na sakralnoj odjeći i predmetima zadržali su se sve do naših dana.

Treba imati na umu da za kršćane tajne vjere znače stvarnost, ali su na ovome svijetu prisutne samo u znaku. Zato se Presveto Trojstvo često prikazivalo i prikazuje pomoću simbola. Keltski kršćani triquetru, taj drevni solarni i lunarni simbol, odavno su preuzeli kao simbol Presvetog Trojstva. U ovom klaustru taj simbol može se otkriti u trokutima, u trolistima, u trima spojenim kružnicama, koje su vrlo česte u kombinaciji sa znakom perunike. Kao kamena ornamentika čest je i ljiljan, koji spada u vrstu perunike, a u vrijeme kad su ovi simboli klesani njihovi cvjetovi čak su i nazivani istim imenom. Ljiljan, kojeg Biblija više puta spominje, posebno u Pjesmi nad pjesmama, simbolizira čistoću i povezuje ga se s Blaženom Djevicom Marijom. A perunika ili sabljasti ljiljan simbolizirala je često i Kristove muke.

Lako je zapaziti da se u franjevačkom klaustru nalaze neke figure koje nikada nisu spadale u klasični popis liturgijskih kršćanskih simbola, ali su klesarima bile bliske i oni su ih ugradili u ovo čudesno dvorište. Preko njih svojim suvremenicima i budućim generacijama htjeli su prenijeti određena saznanja, svoja vjerovanja i stavove. Neka od njih skrivena su još uvijek u nedovoljno istraženoj simbolici brojeva.

Fra Stipe Nosić

Pročitajte još

KLAUSTAR MALE BRAĆE Jedan od najčešćih ukrasa je simbol kugle

Dulist

MAJDA MILOGLAV Nikad napisano pismo mojoj prijateljici u Dubrovniku

Dulist

HVALA IM NA SVEMU! Nakon 50 dana intezivnog rada, ‘Ruka pomoći’ prestaje djelovati

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija