Županija

RAZGOVOR SA ŽUPANOM DOBROSLAVIĆEM ‘Ovaj posao mi je izazov, ne razmišljam o mirovini’

Dubrovačko-neretvanska župa­nija 12. svibnja obilježava svoj dan i blagdan svog nebeskog zaštiti­nika, sv. Leopolda Bogdana Mandića. Tim povodom porazgovarali smo sa županom Nikolom Dobrosla­vićem o projektima i temama važnima za ovu Županiju, kao što su Centar za gospodarenje otpadom, zaštita Maloston­skog zaljeva, koncesioniranje pomorskog dobra i kontrole koncesionara…

Uskoro kreće prva faza sanacije odlagališta Gra­bovica, hoće li se do nje­nog zatvaranja izgraditi Centar za gospodarenje otpadom?
Moramo zatvoriti sva odla­gališta otpada u župa­niji, ali i u cijeloj Hrvat­skoj jer nisu prihvatljiva po standardima zaštite okoliša Europske unije. Zbog toga je razvijen cijeli sustav zbrinjava­nja otpada od trenutka njihovog zatvaranja, a koji uključuje odvaja­nje i recikliranje, dok će se ostatak zbrinjavati u Centru. Daleko smo odmakli s projektom, istina sve se otegnulo i više nego što je trebalo. Imali smo određene blo­kade u ministarstvu za vri­jeme ministrice Mirele Holy i ministra Slavena Dobrovića, ali sad smo to prevladali i idemo dalje. Imamo lokacijsku dozvolu, studija izvedivosti je završena i kon­trolira se u Jaspersu, tijelu Europ­ske komisije budući da očekujemo u velikoj mjeri sufinanciranje sred­stvima europskih fondova. Nakon što studija bude ovjerena, ići ćemo na samo financiranje, a u međuvre­menu i na građevinsku dozvolu. Cen­tar za gospodarenje otpadom jedini je mogući način odgovornog rješavanja zbrinjavanja otpada u našoj županiji. Hoće li Grabovica ostati otvorena do završetka centra, ne mogu procijeniti, ali se nadamo da hoće. Postojale su dileme treba li se ranije zatvoriti pa se pokazalo da to nije nužno, što je dobro jer bi druga rješenja poput odvoza na druga odlagališta bila komplicirana.

Možemo li konačno govoriti o rokovima za završetak izgradnje Centra?
Nadamo se da ćemo tzv. odluku o financiranju europskim fondovima dobiti vrlo skoro, možda za mjesec, dva ako studija izvedivosti bude potvrđena od strane Jaspersa. Tad slijedi prijava za financiranje, koja traži određeno vrijeme. U najboljem slučaju javnu bismo nabavu mogli završiti u ovoj godini. Teško je procjenjivati rokove budući da znamo da se kroz postupak javne nabave, a zbog mogućih žalbi ponuditelja, rokovi mogu produljiti. No, to je procedura koja se mora pošto­vati. Centar po pravilima europskog financiranja moramo završiti do kraja 2023. godine, ali se nadamo da ćemo uspjeti i ranije, već 2022.

Dio javnosti strahuje se da će Cen­tar, ali i buduća turistička izgradnja u zoni Dube stonske ugroziti Malo­stonski zaljev, je li strah opravdan?
On je razumljiv, ali nije opravdan zbog toga što smo za Centar napra­vili Studiju utjecaja na okoliš, koja je bila u javnoj raspravi. Struka je poka­zala da nema negativnog utjecaja na okoliš, odnosno da nema onog utje­caja koji se ne može kontrolirati i da neće doći do zagađenja Malostonskog zaljeva. Nemam razloga ne vjerovati struci. Ima, naravno, i drugih mišljenja, ali takva se studija izrađuje po pra­vilima struke, kontrolira je Ministar­stvo zaštite okoliša i ide kroz javnu raspravu. Ako struka ispita utjecaj na okoliš, napravi studiju i predstavi je te stoji iza svojih nalaza, onda moramo tome povjerovati. Razumijemo zabri­nutost, ali ne možemo zbog toga zau­staviti život. ­

Rasprave su se ponovno potaknule u ožujku kad se u Malostonskom zaljevu pojavio noro virus. Što se po pitanju tog zagađenja do danas poduzelo? I sami ste rekli kako je nužno spajanje svih naselja na sustav odvodnje, tko bi trebao ini­cirati taj projekt?
To mora napraviti Općina Ston za svoje područje, dok je područje Bistrine pripojeno na kanalizaciju. Imamo sustav odvodnje koji priku­plja otpadne vode Neuma. Riječ je o međudržavnom ugovoru koje je počeo zajedničkim projektom općine Neum i bivše općine Dubrovnik, koji rješava gospodarenje cjevovodom koji priku­plja otpadne vode od Neuma i vodi ih u mljetski kanal. Na taj sustav je pripojeno područje Bistrine, no ne još i sva naselja općine Ston. Stoga je potrebno da se što prije završe pro­jekti i izgradnja sustava odvodnje te je nužno da niti jedna kapljica otpad­nih voda ne ulazi u Malostonski zaljev. Taj cilj moramo postići, samo je pita­nje kako ga najbrže postići. Razgova­rao sam o tome s načelnikom općine koji je svjestan situacije i na tome radi. Time ćemo smanjiti rizike. Međutim, nakon izgradnje Centra za gospodare­nje otpadom, ako ne i prije, moramo razgovarati s Općinom Neum o njiho­vom odlagalištu otpada. Ono objek­tivno može predstavljati određenu opasnost za Malostonski zaljev. Tu činjenicu udruge ne procjenjuju objek­tivno jer se govori o Centru kao o pro­blemu iako ima sve studije, a nije još ni izgrađen, dok u Neumu imamo odla­galište za koje je pitanje kako su zašti­ćeni podzemlje i vode. Tu postoji veći rizik. Stoga ćemo razgovarati o tome u smjeru da možda i Općina Neum dio svog otpada rješava kroz naš Centar u cilju zaštite Malostonskog zaljeva.

Često se uz projekt Dube Stonske, baš kao što je i slučaj s golfom na Srđu, mogu čuti kritike udruga i građanskih inicijativa o pogo­dovanju investitorima, kako to komentirate?
Nismo pogodovali nijednom inve­stitoru. Svi su za nas dobrodošli, jer želimo nova ulaganja i nova radna mjesta. Izlazimo im ususret, ali nikako po cijenu zaštite okoliša. Kod nas ne mogu dobiti ništa više nego što mogu po zakonu. Nikakvo pogodovanje ne dolazi u obzir. Nije ga nikad bilo, niti će ga biti. To svi znaju te nas čak optu­žuju da smo previše rigidni. No, nismo ni preslobodni ni prerigidni nego samo provodimo zakone RH i naše prostorne planove.

Opća bolnica Dubrovnik veledro­gerijama duguje 170 milijuna kuna, a s druge se strane suočava s nedo­statkom kadra, što se poduzima posebno po pitanju dugovanja?
To su dva velika problema naše bol­nice. Nažalost, sve se županijske bol­nice susreću sa sličnim problemima, posebno s dugovanjima. HZZO, naime, ne prenosi dovoljno sredstava za pokri­vanje svih bolničkih usluga. Bolnica mora davati sve usluge građanima te ne može uskratiti neku uslugu jer nije sigurna hoće li je naplatiti. Pro­blem je što se ne naplati dovoljno od HZZO-a te nastaju manjkovi koji se protežu kroz sve ove godine, još od Domovinskog rata. To moramo riješiti s Ministarstvom i HZZO-om jer mi kao Županija ne možemo pokrivati dugove. Treba biti svjestan kako to nije jedno­stavno jer je ukupni dug u zdravstvu 8 milijardi kuna. Veliki su to novci koje država ne može isplatiti odjed­nom. Drugi problem bolnice je manjak kadra. Moraju se posuđivati liječnici iz drugih ustanova. Nažalost ili na sreću s druge strane, u Dubrovniku je stan­dard života dosta visok i nije baš dobar za ljude koji dolaze ovdje, pogotovo ako nemaju riješeno stambeno pita­nje. To ih destimulira. Želja nam je da što više naših ljudi završi medicinu i ostane ovdje raditi. Zbog toga smo i povećali broj stipendija za doktore medicine te smo ih ove godine imali 10. To je jedan od načina kako poku­šati pomoći rješavanju te situacije. Pro­blem su i stambena zbrinjavanja. Župa­nija je svoj jedini stan ustupila bolnici za tu namjenu, a i Grad Dubrovnik s bolnicom razgovara o mogućnostima gradnje stanova za liječnike, što je dobra inicijativa u koju ćemo se mak­simalno angažirati.

Prije nekoliko dana imali ste sasta­nak s Ministarstvom mora i konce­sionarima o korištenju pomorskog dobra. Hoće li se ove sezone poja­čati inspekcijski nadzori?
Sastanak je održan kako bismo razja­snili što je čija uloga u kontrolama. Moram reći kako smo najuspješnija županija u koncesioniranju pomor­skog dobra. Imamo više od 250 raznih koncesija te su gotovo sve plaže u Dubrovniku pokrivene koncesijama.
To je vrlo složen postupak koji naš odjel odlično radi. Nemamo problema s naplatom, koja ide uredno, pojav­ljuju se jedino ponekad problemi u segmentu reda na plažama, korište­nja i slobode građana. Napominjem da nijedna koncesija nije zatvorenog tipa. Na svako koncesionirano pod­ručje mogu doći građani bez naknade. Ipak, treba usuglasiti pravo građana i pravo koncesionara. Naime, razu­mljivo je da koncesionar želi vratiti svoja ulaganja putem usluga kao što su ležaljke, piće… Time žele ostvariti prihod kojim dijelom i plaćaju konce­sije, koje su vrlo ozbiljnih iznosa. To treba usuglasiti, a najveći je problem bio oko postavljanja ležaljki. I prošle godine smo imali sastanke s koncesio­narima i građanima te smo uspjeli sve dovesti u red, no može biti problema i dalje. Za kontrolu nije nadležna Županija već Povjerenstvo za praće­nje i izvršavanje odluka i ugovora o koncesijama, ali i komunalni redari jer koncesionirano područje pred­stavlja javni prostor, na kojem konce­sionar ima određeno pravo i obveze. Uz komunalne redare, koji mogu ure­dovati na koncesioniranom području, veliku ulogu ima i lučka kapetanija.

Zašto se niste kandidirali na EU izborima?
Nisam imao ambiciju, ali ne da mi to ne bi godilo. To je odgovorna dužnost i, naravno određena čast. Kad bi se to i dogodilo, promijenio bih način života. Drukčije je funkcionirati u Europskom parlamentu, u Bruxellesu morate biti najmanje četiri, pet dana tjedno i posve se tome posvetiti. Meni je ovaj posao župana izazov, vrlo je sadržajan i zahtjevan. Uz to sam i član Europ­skog odbora regija i povremeno idem na sastanke u Bruxelles, ali to je druk­čiji angažman od onoga u Europskom parlamentu. To mi je bila prihvatljivija opcija te se stoga nisam kandidirao za EU parlament.

Na sredini ste svog trećeg mandata, izbori su za dvije godine, idete po četvrti ili u mirovinu?
U mirovinu neću (smijeh). Čovjek sam koji ne voli ljenčariti. Takav sam cijelog života, a taj tempo imam i danas i imat ću sve dok me služi zdravlje i fizička kondicija. Naravno, neću vječno biti župan, ali za sad sve ide svojim tije­kom i usredotočen sam na mandat u tijeku. O eventualnim kandidaturama odlučivat će se kad bude vrijeme, ja i moja stranka. Jedino mogu reći da se nisam umorio pa da kažem: ‘Evo, samo da završim ovaj mandat pa idem ja u moje Slano’. To mi nije opcija. Možda ću poći u Slano, ali mirovati neću.

Objavljeno u tiskanom izdanju duLista 8. svibnja 2019.

Pročitajte još

S VELIKIM ISKUSTVOM Anamarija Kusalo nova je direktorica TZ Župa dubrovačka

Dulist

NA PRIJEMU KOD ŽUPANA Ibrica Jusić: ‘Struka me nakon 55 godina karijere konačno čula’

Dulist

NAREDILA INSPEKCIJA Zabranjeno kupanje u Donjem Čelu

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija