Kultura

RAZGOVOR S RAVNATELJEM UGD-a Tonko Smokvina: Nije me iznenadio obujam posla, iza sebe imam odličan mladi tim

Nakon previranja u vrhu Umjetničke galerije Dubrovnik, u čemu je posljednju riječ imalo Gradsko vijeće odabirom likovnog umjetnika Tonka Smokvine 13. ožujka ove godine za njenog prva čovjeka, uslijedilo je razdoblje poravnavanja računa, iznošenja na čistac uočenih nepravilnosti, općenito slijeganja prašine. Koliko su to okolnosti dopustile, priznaje nam Smokvina, preuzimanje dužnosti ipak je proteklo glatko. Mada mu je u nogama tek četiri mjeseca ravnateljske trke, konce je uspješno pohvatao, a recept za daljnji razvoj umjetnosti, odnosno bolju vidljivost institucije vidi upravo kroz partnersku suradnju s Gradskom upravom i Galeriji sličnim ustanovama.

Jesu li Vas izazovi ove pozicije iznenadili ili ste se u nekom trenutku možda i osjetili pod pritiskom? Umjetnička galerija Dubrovnik kao muzejska ustanova podliježe Zakonu o muzejima i sve ono što je propisano tim zakonom mi moramo izvršavati. Znači, brinuti i skrbiti o našoj građi, zbirci koja je izrazito velika. Tu su i pedagoške, izdavačke, izložbene djelatnosti kao i međunarodni projekti. UGD je od mog dolaska priredila niz projektnih aktivnosti. Ništa od navedenog me nije iznenadilo, a još manje uplašilo. Umjetnosti se ne treba plašiti. Sve ide svojim tijekom. Programi se dogovaraju, pripremaju i razvijaju. Imamo odličan tim koji je mlad, sposoban te je prethodnih godina dokazao da može iznjedriti i najsloženije projekte.

Pred Vama je mnoštvo zadaća, među ostalim, u svom programu naveli ste hvatanje u koštac s obnovom Vile Banac. Kakvi su pomaci ostvareni u tom smjeru?
Prije svega tu je briga o kulturnom dobru. Osim redovnog održavanja koje vršimo, svjesni smo kako je potrebna cjelovita obnova Vile Banac i tu bi svakako nastojali participirati preko europskih strukturnih fondova kroz sljedeće razdoblje. Predstojeću godinu posvetit ćemo se prikupljanju potrebne dokumentacije.

Prostore ćete nastaviti iznajmljivati, a spominjali ste i proširenje suvenirnice u dva objekta, na koji još način namjeravate popuniti galerijsku blagajnu?
Pokrenut je projekt muzejske suvenirnice pod inicijativom ‘Umjetnička galerija Dubrovnik podržava hrvatski dizajn’ čime želimo biti drukčiji i našim posjetiteljima ponuditi unikatni suvenir izrađen od domaćih dizajnera i umjetnika. Kroz muzejsku suvenirnicu ostvarujemo vlastite izvore prihoda, kao i najmom tarace. U planu nam ju je razvijati u prostoru Atelijera Pulitika i Villi Banac.

Ideja je i osuvremeniti postav. O čemu je konkretno riječ?
Svakako je potrebno osuvremeniti stalni postav, pritom mislim na upotrebu audio vodiča na hrvatskom i stranim jezicima, interaktivnih panela kako bi pobliže upoznali posjetitelje sa zbirkom koju imamo. Upravo smo nakon 2013. godine otvorili izložbu ‘Izbor iz zbirke UGD-a’ i mogu reći kako su reakcije posjetitelja pozitivne. Rad na stalnom postavu uključivao bi više subjekata počevši od arhitekta i dizajnerskih do povjesničara umjetnosti i kustosa. Za 2019. planiramo izdavanje vodiča kroz zbirku koji bi bio platforma za daljnji razvoj postava.

Jesu li lokalni umjetnici dovoljno zastupljeni u zbirci UGD-a? Imate li poput Igara i KMD-a problem pronalaska adekvatnog prostora gdje će se eksponati skladištiti?
Oni čine okosnicu naše zbirke i stalnog postava – od Bukovca, Medovića, preko dubrovačkih kolorista pa sve do suvremenog trenutka. Nadalje, kroz programsku i izdavačku djelatnost vodimo računa da budu zastupljeni. U fazi smo izrade Plana i strategija otkupa umjetničkih djela. Važno je napomenuti kako našu zbirku obogaćujemo s donacijama. U Villi Banac imamo dva depoa predviđena za odlaganje umjetnina, sigurno kako ćemo kroz razvijanje zbirke imati poteškoće sa skladištenjem. Kroz obnovu razmišljamo o formiranju knjižnice, ureda, ali i osposobljenje dodatnih prostora za čuvanje umjetnina.

Osim 100. godišnjice rođenja Antuna Masle koja je okosnica umjetničkog repertoara?
Za nas je svaki projekt važan i jednako ozbiljno prilazimo mu. Želio bih istaknuti međunarodni projekt ‘Mjesto isprekidanih odlazaka’ tijekom Venecijanskog bijenala. Autor retrospektivne izložbe velikana dubrovačkog i hrvatskog slikarstva Antuna Masle povodom 100. obljetnice rođenja je gospar Igor Zidić, a pratit će je monografija. Zapravo ćemo njom završiti programsku godinu. Nadalje u kolovozu u okviru godine kulture i turizma između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine imamo gostujuću izložbu Nacionalne akademije Republike Kine ‘Zanesenost slikanja tušem’. Slijedi izložba Milana Konjovića, zatim tri autorice Nine Kurtela, Natalije Škalić i Maje Marković, izložba Josipa Mijića, predstavljanje monografije Toma Gusića, predavanja Društva arhitekata Dubrovnik, Subotnja kava u Galeriji, Glazbene matineje kroz rujan i listopad u suradnji s TZ Dubrovnik i udrugom Sve ostalo je glazba.

Za vama je realizacija izložbe ‘Mjesto isprekidanih odlazaka’ u Veneciji. Poznato je kako pri ostvarenju projekata ovakvih razmjera sudjeluje na desetke ljudi. Galerijski tim inače poprilično je malen. Kako ste riješili pitanje logistike?
Planiranje izložbe na kojoj su zastupljeni dubrovački umjetnici Slaven Tolj, Izvor i Marijana Pende – svatko u svom mediju, počelo je u 2018. godini i nastavilo kroz 2019., sve do njenog predstavljanja 9. svibnja u impozantnom prostoru Tesa 100 u Arsenale Nord. Riječ je o izrazito zahtjevnom projektu kako financijski tako tehnički i logistički. U projekt su kako se razvijao bila uključena većina tima Umjetničke galerije Dubrovnik, a jednako tako i vanjski partneri. Dakle, ukupno njih 10-ak. Svi oni doprinijeli su realizaciji ovog zaista vrijednog i značajnog projekta za Grad Dubrovnik i Umjetničku galeriju Dubrovnik. Potrebno je spomenuti i sponzore koji su prepoznali važnost ovog projekta te im se ovim putem još jednom najiskrenije zahvaljujem. Sljedeći korak nam je izrada kataloga izložbe.

Kakva je reakcija publike? Mislite li ipak da se moglo dodatno poraditi na promidžbi? Koliko je uopće smatrate relevantnom za djelovanje jedne kulturne institucije?
Prilikom otvaranja, a i poslije, reakcije publike i struke su zaista sjajne i s oduševljenjem su nam prilazili te čestitali na izvedenom projektu. Izložbu smo promovirali kroz vodič koji prati događanja u Veneciji tijekom Bijenala, kontaktirali smo sve značajnije muzeje i galerije te im poslali press materijal, kroz Internet stranicu UGD-a, putem društvenih mreža, kroz nacionalne glasnike, postavljanjem reklame u ZL Dubrovnik. Sve navedeno je bilo izuzetno važno. Mediji, odnosno marketing itekako doprinose prepoznatljivosti. Jedno bez drugog ne može te se koristimo svim raspoloživim sredstvima od društvanih mreža do klasičnog plakata.

Uz dobru suradnju s medijima nužna je ona s Gradom i Ministarstvo kulture. Kako vidite suodnos kulture i politike?
Držim kako je potrebna suradnja s Gradom, Ministarstvom kulture Republike Hrvatske i dodao bih s drugim nama sličnim institucijama. Kao primjer kvalitetnog partnerskog odnosa kulture i politike naveo bi upravo izložbu ‘Mjesto isprekidanih odlazaka’ gdje smo s Gradom Dubrovnikom predstavili program UGD izvan granica Republike Hrvatske.

Kakav je profil posjetitelja vaših događanja? Uz lokalce, vjerujem kako je posrijedi i mnoštvo turista. O kojoj brojci govorimo?
Naravno, uz domaće posjetitelje naše prostore posjećuju i oni inozemni. Upravo smo napravili analizu lipnja i ona govori kako bilježimo povećanje broja, konkretno kroz lipanj 2018. godine imali smo 6 470 posjetitelja, dok za isto razdoblje u 2019. ih je 7 385, što je za 14 posto više na što smo izrazito ponosni.

Radite i na odgoju nove publike. Dosad je Galerija inzistirala na održavanju niza radionica i sličnih sadržaja za najmlađe, hoćete li nastaviti s uvriježenom praksom?
Nastavljamo sa svim onim što je kvalitetno i prepoznato od javnosti, a što ćemo dalje razvijati i oplemenjivati. To su dječje radionice, projekt Subotnja kava, predavanja, druženje s umjetnicima… Također ćemo uspostaviti bolju komunikaciju sa školama. Svjesni smo potrebe djece za likovnim izražavanjem i nedostatka sata Likovne kulture zbog čega smo se odlučili na organiziranje radionica u Galeriji vođenih akademskim slikaricama i pedagoškim djelatnicima gdje ih na jedan ležeran način uvodimo u svijet likovne umjetnosti.

I sami ste dugo već likovni pedagog. Kako se to preklapa s Vašom ‘novom’ djelatnošću? Ostaje li Vam prostora za kreativan rad?
Jedna i druga djelatnost zahtijevaju ogromnu odgovornost. Kreativnom radu i stvaranju se trenutno ne mogu posvetiti na način kako bih ja to htio. U glavi slikanje nije stalo i to je najvažnije, a u fizičkom će smislu doći na red. Za nas je ovo razdoblje vrlo izazovno gdje smo posvećeni kreiranju plana za sljedeću programsku godinu.

Foto: Miho Skvrce

Pročitajte još

Renomirani švedski zbor Romeo i Julija u Dubrovniku

Dulist

SKUPŠTINA VK JUG Klub potvrdio novo ime, izabrani i novi članovi uprave

Dulist

OGORČENI ČITATELJ Privatna odlagališta smeća i glomaznog otpada ne smiju se tolerirati

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija