Aktualno

RAZGOVOR S MINISTROM ZDRAVSTVA VILIJEM BEROŠEM Mjere su spremne, kriteriji određeni. U drugom valu ne bismo uveli ‘lockdown’

Posljednjih nekoliko mjeseci sve su oči bile uprte u članove Nacionalnog stožera pa tako i u ministra zdravstva izv. prof. dr. sc. Vilija Beroša dok se Hrvatska kao i cijeli svijet borila protiv pandemije koronavirusa. Situacija je s vremenom postala bolja, međutim, dokazano je ono što je ministar Beroš redovito govorio, a to je da opasnost od koronavirusa još uvijek nije prošla. U Zadru je tako izbila zaraza koronavirusom na teniskom turniru Adria Tour kojem je nazočio velik broj ljudi. Ministar Beroš naglasio je kako epidemiološka situacija u Zadru trenutno nije značajno pogoršana, ali kako mu je još uvijek teško procijeniti što će se dogoditi kroz nekoliko dana. S ministrom Berošem za ovaj broj DuLista porazgovarali smo o proteklim mjesecima obilježenim borbom protiv pandemije, drugom valu te mjerama koje će biti poduzete, ali i daljnjim planovima ostvarivanja financijske održivosti hrvatskog zdravstvenog sustava u sklopu programa HDZ-a na parlamentarnim izborima koje planira provesti kao nositelj liste u X izbornoj jedinici.

Jako smo se trudili biti promišljeni i tu su sati, dani i noći koje je, ne samo ja, već ponajviše epidemiološka struka, uložila tražeći rješenja. Zato volim reći da je ovo jasan primjer da je politika poklonila vjeru struci. Struka je imala glavnu riječ

Ministar ste zdravstva koji se za svog mandata morao ‘uhvatiti u koštac’ s vjerojatno najvećim i najdalekosežnijim izazovom do sada. Što vam je najteže ‘palo’ tijekom cijele situacije s pandemijom? Imenovan sam ministrom krajem siječnja ove godine i nekoliko dana nakon toga intenzivirala se priča s koronavirusom, globalnom pandemijom. Ono što je obilježilo to početno razdoblje mog mandata je ekstremni osjećaj odgovornosti za zdravlje i živote hrvatskih građana. U užem smislu najproblematičnije su mi bile slike koje su nam dolazile iz susjednih zemalja, posebno iz Bergama, koje nisu izgledale nimalo optimistične te su nas tjerale na krajnji oprez i na promišljanje svih mogućih scenarija. Ono što čitavo vrijeme naglašavam jest to da smo željeli imati odgovore na sve moguće ugroze i probleme. Vidjeli smo kako je zdravstveni sustav preopterećen u Kini i Italiji, a isto tako znamo da je to dovelo do velikog broja umrlih u tim zemljama. Htjeli smo na svaki mogući način i pod svaku cijenu spriječiti takav scenarij. Stoga smo vrlo brzo reorganizirali naš zdravstveni sustav te je on, iako velik i trom, u tom trenutku pokazao iznimnu fleksibilnost u preorijentaciji. Razvili smo strategiju naše obrane, koja je tada bila temeljena na pet faza. U smislu reorganizacije zdravstvenog sustava, vrlo smo brzo formirali primarno-intenzivističko-respiratorne centre za potencijalne najteže bolesnike od COVID-a 19 koji će zahtijevati i mehaničku intenzivnu ventilaciju. Tražili smo neko vrijeme adekvatan prostor te smo ga našli u infrastrukturi KB Dubrava na čemu zahvaljujem djelatnicima i vodstvu ove bolnice što su nam to omogućili. Tu smo u prvom redu cijelu bolnicu preorijentirali u ‘COVID pozitivnu bolnicu’ jer smo shvatili da će COVID pozitivni bolesnici zahtijevati drugu vrstu terapije. Da smo ostali na prvotnoj strategiji da se takvi bolesnici liječe u drugim bolnicama, imali bismo moguću situaciju da virus uđe u sve druge bolnice te tako kontaminira čitav zdravstveni sustav kako se to dogodilo u Italiji. Preorijentacija nam je omogućila da čim duže spriječimo ulazak virusa u druge zdravstvene ustanove koje su trebale biti otvorene ka ostalim stanovnicima pod posebnim uvjetima. Dio onih pregleda i zahvata koji nije bio hitan u datom trenutku bio je odgođen. Upravo smo zato nakon faze reaktivacije sustava, opet pod određenim epidemiološkim mjerama, počeli rješavati te zaostatke reorganizacijom radnog vremena, vikendom i radom subotom. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje detektirao je da je došlo do povećanja listi čekanja, ali to je na razini od 10 posto te vjerujem da ćemo usprkos okolnostima u kojima i dalje funkcioniramo, uspjeti te zaostatke nadoknaditi.

Kada unatrag sagledate posljednjih nekoliko mjeseci, biste li u nečemu postupili drukčije?
Jako smo se trudili biti promišljeni i tu su sati, dani i noći koje je, ne samo ja, već ponajviše epidemiološka struka, uložila tražeći rješenja. Zato volim reći da je ovo jasan primjer da je politika poklonila vjeru struci. Struka je imala glavnu riječ te je određivala koje su to preporuke, mjere i aktivnosti koje moramo poduzeti da bismo sačuvali zdravlje i živote ljudi. Upravo sam zato siguran da su naši rezultati bili dobri. Međutim, treba spomenuti i sinergiju s građanima. Oni su pokazali ekstremnu odgovornost i veliko zajedništvo. Moram ipak konstatirati da je sada došlo do opuštanja. Nikada nije naodmet prestati ponavljati da se i dalje moramo odgovorno ponašati, da moramo održavati socijalnu distancu, provoditi mjere dezinfekcije i higijene ruku te nositi maske ako dođe do eskalacije epidemiološke situacije u Hrvatskoj. To su tri zlatna standarda koji nas mogu očuvati od širenja epidemije. Toga moramo biti svjesni, a pogotovo u okolnostima kad se otvaramo prema turistima. Hrvatska nije jedina u turizmu. Međutim, Hrvatska si je mogla dozvoliti otvaranje prema turistima upravo zato što su naše mjere rezultirale dobrim epidemiološkim ishodima. Mnoge druge zemlje, pogotovo konkurentne u turizmu, to još ne mogu. To je bilo od iznimne važnosti, ali to samo naglašava dodatnu dozu opreza prilikom promišljanja o našoj epidemiološkoj situaciji.

Ono što je obilježilo to početno razdoblje mog mandata je ekstremni osjećaj odgovornosti za zdravlje i živote hrvatskih građana. Najproblematičnije su mi bile slike koje su nam dolazile iz susjednih zemalja, posebno iz Bergama, koje nisu izgledale nimalo optimistične

Hrvatska ponovno bilježi veći broj osoba pozitivnih na koronavirus. Ističete kako imate pripremljene mjere ukoliko bi se povećao broj oboljelih koji dolaze iz određenih regija i zemalja. O kojim je konkretno mjerama riječ?
Kao i prilikom prve faze, ne želimo unaprijed najavljivati mjere jer su one promjenjive. Najvažnije je da mi imamo određene kriterije po kojima ćemo odrediti kada ćemo uvesti te mjere. Kad je riječ o okolnim zemljama i njihovoj epidemiološkoj situaciji i činjenici da velik broj naših, ali i njihovih građana dolazi u Republiku Hrvatsku i da na taj način mogu donijeti virus, bitno je da mi te mjere imamo. One su vrlo jednostavne, a pitanje je kriterija, njih smo vrlo egzaktno postavili i oni su opet epidemiološki. Prema tome, sada ne bih želio govoriti o egzaktnim mjerama, bitno je da ih imamo spremne kao i prilikom prvog vala kada smo brižno balansirali i uvodili ih u pravom trenutku. Da smo to dobro radili ukazuju i naši rezultati. Vjerujem isto tako da ćemo i u buduće biti promišljeni te nastojati odgovoriti našim mjerama na aktualnu epidemiološku situaciju.

Niz zemalja već je pogodio drugi val koronavirusa, u Hrvatskoj ga se najavljuje na jesen. Pojedini epidemiolozi navode kako je on i u Hrvatskoj već započeo novim slučajevima oboljelih, drugi tvrde kako je riječ samo o produžetku postojeće epidemije. Kakvo je Vaše viđenje te situacije?
Ja sam neurokirurg i ne želim biti priučeni epidemiolog. Prema tome, vjeru poklanjam struci kao i uvijek do sada. Međutim, imam i svoje razmišljanje o tome. S obzirom da je u nekim okolnim zemljama tijek epidemije neprekinut, ne bih mogao govoriti o nekom jasnom drugom valu, već o nastavku ovog prvog vala. Većina epidemiologa i stručnjaka misli da bi drugi val mogli očekivati na jesen. A potvrda toga je što postoji kontinuitet između ranijeg stanja prije nekoliko mjeseci i onog trenutnog u okolnim zemljama. Kod nas to nije bilo tako. Naši su rezultati bili bolji i imali smo dugo razdoblje i bez novooboljelih. Međutim, sad je situacija takva kakva jest i naravno da ćemo joj se prilagoditi našim promišljanjima i donošenjem mjera. Ističete kako smo dosta toga naučili tijekom pandemije koronavirusa i da imamo dostatne mehanizme za obranu. Kako će se Hrvatska postaviti u drugom valu koronavirusa i postoji li neki scenarij po kojem bi ponovno došlo do ‘lockdowna’? Tako je. Znamo kako se virus širi, kako se klinički manifestira, kako oboljeli reagiraju na liječenje i potpuno je jasno da bi na osnovi svih tih naših spoznaja malo drukčije planirali zatvaranje u drugom valu. Ono što je potrebno naglasiti je da bismo se orijentirali prema skupinama koje moramo zaštititi te bismo to napravili u značajnijoj mjeri kao i u prvom valu. Za sve one koji su radno sposobni, mlađi i nisu opterećeni kroničnim ili drugim bolestima, uz ove mjere koje se odnose na održavanje fizičke distance, higijene i korištenja maske, ne vjerujem da bismo zatvarali radne aktivnosti te privredu onako kako smo to napravili u prvom valu.

Proteklih mjeseci sve su oči bile uprte u Nacionalni stožer te ste i Vi slovili za omiljenog ministra. Mislite li da će Vam birači stoga biti nakloni imajući na umu sve što ste napravili tijekom vrhunca pandemije?
Bit ću potpuno iskren. Nadam se da će birači svoje opredjeljenje iznijeti na temelju sagledavanja nečijih rezultata, ali ne u kontekstu nekoliko zadnjih mjeseci, već cjeloživotne aktivnosti te, ono što je još važnije, plana koji netko nudi. Stalno ističem da želim biti funkcionalni ministar zdravstva stoga je naš zdravstveni plan vrlo jasan. Razradili smo sedam točaka, a prva je jačanje preventivnih aktivnosti koje do sada imamo. Postoje brojni preventivni programi koji spašavaju živote, međutim, nedovoljno ljudi se odazivlje na njih. Uvodimo zato i nove programe te će to biti prvi moj zadatak. Tu je zatim i vraćanje pacijenta u fokus jer zdravstveni sustav nije tu sam zbog sebe, on mora u potpunosti biti u funkciji bolesnika. To možemo postići poboljšanjem dostupnosti poput hitne helikopterske službe i dodatnih medicinskih timova u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Isto tako, tu dostupnost možemo poboljšati korištenjem digitalnih tehnologija stoga je digitalna transformacija hrvatskog zdravstvenog sustava jako važna. Već imamo velike korake i mogućnosti po ovom pitanju čak i u usporedbi sa zemljama razvijene demokracije. Kad govorimo o primarnoj zdravstvenoj zaštiti moramo napraviti određene iskorake. Tu je razvoj izvanbolničke, specijalističke konzilijarne zaštite, razvoj specijalistike koja se mora i može vratiti u domove zdravlja. Nema razloga da se bolnice natrpavaju i da se stvaraju liste čekanja jer se specijalistički pregledi moraju obaviti u bolnici. To nije tako, oni se mogu obavljati na razini primarne zaštite. Kada je riječ o otocima, nelogično je da dnevno 30 ili 50 ljudi s područja Brača, Hvara, Visa dolazi u Split na preglede.

Ti ljudi izgube svoj radni dan, imaju putne troškove. Zar nije logičnije da jedan specijalist, kardiolog, neurolog, ginekolog dođe u dom zdravlja u ambulantu na tom otoku i pogleda tih 50-ak ljudi? Mislim da je to logična stvar koja se nameće sama po sebi. Što se tiče bolničkog sustava sa 63 bolničke ustanove, njime nismo odgovorili na nove izazove, u smisli novih bolesti. Tako trenutno dominiraju kronične i degenerativne bolesti. Tu je i stvaranje centara izvrsnosti, nastavak funkcionalne integracije bolnica u pojedinim regijama, ponajviše u županijama gdje više bolnica nudi isti tip zdravstvene zaštite. Moramo razgovarati i o financijskoj održivosti zdravstvenog sustava, o jačanju ljudskih potencijala te brizi za liječnike i medicinske sestre. Ne možemo si u 21. stoljeću dozvoliti da negdje ponestaje liječnika, a to je rezultat nedovoljne ranije brige o projekcijama i potrebama. Ako hoćete onemogućiti nedostatak liječnika za 5 ili 10 godina, morate napraviti plan razvoja. Upravo novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti omogućava taj petogodišnji plan specijalističkog usavršavanja i to ne može biti samo želja, već netko mora voditi aktivnu ulogu promišljanja za tim kadrom u budućnosti. Vjerujem da će ljudi prepoznati ove odrednice našeg programa te da će nam dati povjerenje da ćemo u sljedećem mandatu sve te stvari ispraviti u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

Da nije došlo do krize uzrokovane koronavirusom što biste već bili napravili u zdravstvenom sustavu?
Moji prvi koraci bili su vezani za uvođenje hitne helikopterske službe. Krenuo sam odmah i u razgovore s Hrvatskim liječničkim zborom i komorom te sindikatima o statusu i pravima liječnika te medicinskih sestara. Postojale su određene nedorečenosti u pogledu plaćanja prekovremenih sati. Prilagođavajući se zakonodavstvu Europske unije koje ne prepoznaje dežurstvo kao koncept rada koji je ranije bio dominantan, jednom kad se ukinuo taj koncept, ljudi su dežurali, stvorio se enorman broj prekovremenih sati što je rezultiralo, po mišljenju Vrhovnog suda, neadekvatnim obračunom prekovremenih sati. To smo nastojali ispraviti te smo bez obzira na koronavirus postigli dogovor sa sindikatima i dodatkom trećim kolektivnog ugovora ‘pro futuro’ smo ispravili način obračuna te smo za ubuduće riješili taj problem, dok ostaje problem njegova rješavanja unatrag. Republika Hrvatska će u okviru svojih mogućnosti sigurno rješavati to pitanje. To su elementarne stvari uz dugovanja veledrogerijama koja su svakako nešto što se mora riješiti, ali ne s vremena na vrijeme jednokratnim uplatama, nego sustavno da u buduće ne generiramo tolike dugove. Također, apsolutno podržavam mjerenje ishoda liječenja. Rezultati našeg rada moraju biti osnovno mjerilo u zdravstvenom sustavu tako da ću nastojati implementirati taj aspekt u funkcioniranje hrvatskog zdravstvenog sustava.

Nadam se da će birači svoje opredjeljenje iznijeti na temelju sagledavanja nečijih rezultata, ali ne u kontekstu nekoliko zadnjih mjeseci, već cjeloživotne aktivnosti te, ono što je još važnije, plana koji netko nudi

U sklopu programa HDZ-a za predstojeće parlamentarne izbore planirate dodatnu modernizaciju te financijsku održivost zdravstva unatoč brojnim nagomilanim dugovima. Možete li nam detaljnije izložiti kako to planirate provesti?
Hrvatski zdravstveni sustav ne može ubuduće funkcionirati generirajući gubitke. Međutim, to je vrlo kompleksno pitanje. Radi se o tome koliko mi uopće izdvajamo u zdravstveni sustav. Zdravstvo se financira putem određenih doprinosa iz plaća svih zaposlenih te određenim proračunskim sredstvima upravo zato jer izdvajanje iz doprinosa nije dovoljno. Mi smo tu gdje jesmo, izdvajamo 7,4 posto BDP-a dakle 804 eura po glavi stanovnika. Prosjek Europske unije je preko 3500 tisuće eura. Znači, moramo sagledati naše stanje i vidjeti što ćemo i kako u budućnosti. Generirati gubitke svakako nije dobro. Moramo biti konstruktivni i odlučni u rješavanju tog pitanja. Svjetska zdravstvena organizacija govori da zdravstvo svih onih zemalja koje izdvajaju ispod 9 posto iz BDP-a, nije održivo. Znači od 9 do 12 posto je realno i održivo zdravstvo, a mi smo na 7,4 posto. To samo po sebi dovoljno govori. Dio programa je i revitalizacija Imunološkog zavoda. Što ćete učiniti kako biste ga ponovno ‘oživjeli’? Svojim velikim porazom doživjet ću ako ne uspijemo kao država, narod i Vlada revitalizirati Imunološki zavod. Naime, Imunološki zavod je vlasnik određenih matičnih sojeva virusa koji su baza za proizvodnju cjepiva i jako su vrijedni na svjetskom nivou. Godinama, ako ne i desetljećima, se to blago ne upotrebljava. Moramo jednom stati, razriješiti razmirice, sagledati način kretanja u budućnosti i to riješiti. Vlada Republike Hrvatske vrlo je odlučna to napraviti. Kao ministar dobio sam taj zadatak i nakon što situacija s koronavirusom prođe, svakako ću se time pozabaviti. U ovome trenutku želimo napraviti inventuru kako bismo vidjeli kako stojimo s tim matičnim sojevima virusa. Kao netko tko dolazi s Hvara, dakle, s otoka iz priobalja, iznimno me žalosti činjenica da smo nekada proizvodili gotov, najkvalitetniji antiviperinski serum, za zmijske ugrize koji sada ne proizvodimo. Nabavljamo ga iz inozemstva, a imamo potencijala sami ga izraditi. Još uvijek postoje životinje u Imunološkom zavodu, ali proizvodnja seruma se ne odvija. Inzistirali smo stoga na tome da se ispita situacija, da se napravi analiza stanja te da se promisle koraci koji bi u najkraćem mogućem vremenu ponovno pokrenuli proizvodnju.


LISTE ČEKANJA POVEĆANE
Imamo plan
Koliko će korona kriza ostaviti traga na zdravstvenom sustavu, ali i zdravlju ljudi s obzirom da se sve više liječnika pribojava da bi moglo doći do povećanog broja oboljelih od malignih bolesti koje zahtijevaju hitnu reakciju koja u ovakvim situacijama zbog opterećenost pandemijom može izostati?

Pandemija koronavirusa nije situacija koju smo birali. To je svjetska ugroza koja nam se dogodila neplanski. Krize nam ne kucaju na vrata, one se samo dogode. I nitko sretniji od nas da to nije bilo tako. Ali, kada se sve to već dogodilo, morali smo odgovorno odgovoriti i zaštiti zdravlje te osigurati sigurnost građana i zdravstvenih djelatnika. Bilo bi neodgovorno od nas u tom trenutku da smo i dalje normalno funkcionirali. To bi sigurno dovelo do ulaska virusa u zdravstveni sustav i ispada tih bolnica iz sustava. To nikako nismo mogli dozvoliti. Prema tome, to je bila jedna okolnost koja se dogodila i morali smo adekvatno postupiti. Nismo sretni s time, ali u okviru mogućeg su dane vrlo jasne upute što se može, a što ne može. Liste čekanja jesu povećane, ali imamo konkretan plan i namjeru rješavati ih.

Razgovor objavljen u tiskanom izdanju DuLista 24. lipnja 2020.

Pročitajte još

PRVI ČOVJEK DUSTRA-e ŽELJKO RAGUŽ Dubrovačkom turizmu trebaju ideje, a ne savjeti mudraca koji zajedno imaju 250 godina

Iva Dedo

Važna obavijest redakcije DuLista

Dulist

SLOM AGENCIJSKOG POSLOVANJA Elite travel otpustio 19 zaposlenika

Leona Rašica

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija