RAZGOVOR S IVOM KAŠTELANOM Najbolja trasa brze ceste je s novim mostom preko Omble

Trenutno imamo šest aktiv­nih gradilišta na području Župa­nije. Na izvanredno održavanje koje provodimo, ove godine ulažemo 40 posto prihoda, dok se 50 posto pri­hoda usmjeri na redovno održavanje i zaštitu županijskih i lokalnih cesta. Inače, na godišnjoj razini 90 posto prihoda Županijska uprava za ceste ulaže natrag u ceste. To je podatak koji nas čini sretnim i zadovolj­nim. Na taj način, u pravom svjetlu opravdavamo ulogu koju nam je zakonoda­vac povjerio – rekao je Ivo Kaštelan, ravnatelj Županijske uprave za ceste na području Dubrovačko-nere­tvanske županije. U razgovoru za DuList komen­tirao je projekt brze ceste od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik, odnosno službeni stav struke o prolasku trase iznad rijeke Omble, koliko su dosad iskori­stili mogućnost ‘povlačenja’ novaca iz EU fondova te na koje probleme nai­laze u svakodnevnom poslu. ­

Postoji prijepor po pitanju prolaska trase preko Omble. Hrvatske ceste su ‘dale Amen’ za prolazak iznad Omble, no tu se razilazi mišljenje župana Dobroslavića koji to pri­hvaća te gradonačelnika Franko­vića koji smatra da to narušava zaštićeni krajobraz. Koje je Vaše mišljenje kao čelnog čovjeka ŽUC-a?
Brza cesta je prometnica koja je neop­hodna Gradu Dubrovniku i našoj Župa­niji i koja će se zasigurno realizirati u dogledno vrijeme. Hrvatske ceste su nakon dugo vremena ozbiljno kre­nule u realizaciju projekta. Na izradi studije angažirani su najveći stručnjaci u cestogradnji u Republici Hrvatskoj koji su ispitali sve moguće varijante. Studija je pokazala da je najoptimal­nija, najizvedivija i najisplativija vari­janta poviše naselja Mokošica s novim mostom preko rijeke Omble, i to je službeni stav struke.

Osnova svega je što je ta trasa u županijskom prostornom planu. Tako da ne vidim razlog zbog kojeg se ne bi išlo tim smjerom. Struka je rekla koja je najbolja varijanta

Studija izvedivosti za brzu cestu od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik još nije gotova, a trebala je biti sre­dinom rujna. Znamo li kad će biti dovršena?
Mislim da su kolege iz Hrvatskih cesta upućenije dati odgovor na Vaše pitanje jer su ipak Hrvatske ceste investitor tog projekta.

I Vi se slažete s izborom ceste iznad Omble?
Apsolutno. To je varijanta koju je struka predstavila kao najbolju. Naravno, uz poštivanje svih mjera zaštite okoliša i zakonskih propisanih uvjeta koje će ta trasa morati ispuniti kako bi se dobila građevinska dozvola, a samim time i počela graditi. Osnova svega je što je ta trasa u županijskom prostornom planu. Tako da ne vidim razlog zbog kojeg se ne bi išlo tim smjerom. Struka je rekla koja je najbolja varijanta.

Postojala je i druga opcija prolaska brze ceste – preko Mosta dr. Franje Tuđmana.
Jest, preko Mosta dr. Franje Tuđmana. No, on ne može primiti toliku količinu vozila jer nije dimenzioniran niti su prilazi mostu napravljeni na način da primi toliku količinu prometa.

Je li se ikad razgovaralo o trećoj mogućnosti?
Koliko je meni poznato, nije.

Koji su budući planovi što se tiče povezivanja brze ceste s Pelješ­kim mostom i spajanja na mrežu autocesta?
Pelješki most je najvažniji projekt u Županiji, ali i u Hrvatskoj. Nedavno su se riješile žalbe potencijalnih ponudi­telja po pitanju pristupnih cesta mostu te će se uskoro i one početi raditi. Hrvatske autoceste rade prometnu stu­diju za dionicu Rudine-Osojnik koja se dalje spaja na brzu cestu prema zrač­noj luci. Prometna studija će pokazati kojeg će profila biti navedena dionica, odnosno hoće li biti autocesta ili brza cesta. Također, radi se studija spoja autoceste poviše Ploča na pristupnu cestu Pelješkog mosta. To će biti spoj naše Županije na mrežu autocestu preko našeg teritorija.
Naša Županija bila je jedina zakinuta u cestarskom investicijskom ciklusu 2000-ih godina. Izgradnja autoceste prestala je, odnosno došla je do Ploča. Zadar, Split, Šibenik, Makarska, Vrgo­rac imaju ulaz na autocestu, neki od navedenih gradova imaju čak i dva ulaza, a nama do nje treba dva sata vremena vožnje po magistrali koja je građena 60-ih godina i nije adekvatna za toliki broj vozila i još prolazi kroz Neum. Sazrelo je vrijeme je da te ceste krenu prema Dubrovniku. Naša Župa­nija je kroz Deklaraciju prometne pove­zanosti jasno izrazila u kojem je smjeru potrebno ići te imamo podršku Vlada Republike Hrvatske koja je izrazila iste namjere pa se tako gradi Pelješki most i njegove pristupne ceste. Nema nazad. Sad smo mi na redu da se u našoj Župa­niji naprave ceste sukladno europskom standardu te koje mogu odgovoriti zahtjevima suvremenog prometa, tim više što se iste mogu financirati sred­stvima iz EU fondova.

Ako se ‘otegne’ proces, znači li to da Dubrovnik neće dobiti brzu cestu?
Ne mogu prejudicirati stvari. Uvjeren sam da će se za dobrobit Grada i Župa­nije ta cesta izrealizirati. Uloženi su maksimalni napori Županije i Hrvatskih cesta te ulijevaju povjerenje i daju nam sigurnost u što bržu realizaciju ovog kapitalnog projekta za Grad i Županiju.

Brza cesta je prometnica koja je neop­hodna Gradu Dubrovniku i našoj Župa­niji i koja će se zasigurno realizirati u do­gledno vrijeme. Hrvatske ceste su nakon dugo vremena oz­biljno krenule u realizaciju pro­jekta. Na izradi studije angaži­rani su najveći stručnjaci u cestogradnji u Republici Hr­vatskoj koji su ispitali sve mo­guće varijante

Koje projekte ste proveli od početka 2019. godine i koja je njihova vrijednost?
Od glavnih projekata u 2019. izdvojio bih izgradnju dvaju kružnih raskrižja na županijskoj cesti u centru Metko­vića, a koji se financijski realizira u suradnji s Gradom Metkovićem. Vri­jednost investicije je 5,9 milijuna kuna. Završetak radova se očekuje počet­kom listopada 2019. godine. Riječ je o iznimno značajnom projektu za Metković jer predstavlja okosnicu promet­nog sustava grada. Ovim projektom obuhvaćena je rekonstrukcija ceste, izgradnja dvaju kružnih raskrižja, zatim, rekonstrukcija rasvjete, pje­šačkih staza, kolnih ulaza, oborin­ske odvodnje te prelaganje i zaštita postojećih instalacija. Nakon dobiva­nja građevinske dozvole, koja se inače dugo čekala, pristupilo se realizaciji projekta. Metković će dobiti modernu gradsku prometnicu kakvu i zaslužuje. U Metkoviću ova Uprava razvija još dva vrlo bitna projekta, a to je izrada projektne dokumetacije te ishođenje dokumenata prostornog uređenja i gradnje za rekonstrukciju županij­ske ceste Vid-Metković te projektna dokumentacija za izgradnju župa­nijske ceste za cestu Prud-Nova Sela koja predstavlja spoj Metkovića na autocestu. Od značajnih projekta na poluotoku Pelješcu istaknuo bi izvo­đenje radova na rekonstrukciji ceste Osobljava – Crkvice. Izgradnjom ove prometnice napravili bismo alterna­tivnu cestu glavnoj pelješkoj cesti, u slučaju požara i nepogoda. Upravo to je i uloga Županijske uprave za ceste – razvijati sekundnarnu mrežu jav­nih cesta kao preduvjet za društveni, odnosno ekonomski razvoj određenog područja. ­
U Općini Konavle izrealizirali smo, u suradnji s Hrvatskim cestama i Opći­nom Konavle, projekt ulaza u Cavtat, ‘teškog’ 24 milijuna kuna i financiran sredstvima Hrvatskih cesta. Cavtat je sad dobio novu cestu, modernu pro­metnicu i najbitnije od svega – sigu­ran način uključivanja na Jadransku magistralu.

Što je u središtu Vaših planova?
U središtu svih naših planova je zasi­gurno rekonstrukcija ceste Trnovica – Čepikuće. Izgradnjom ove promet­nice ispunit će se osnovni preduvjet za početak realizacije projekta od izni­mne važnosti za Dubrovačko-nere­tvansku županiju, a to je – izgradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji ‘Lučino razdolje’ u općini Dubrovačko primorje. Izgrad­njom ŽCGO ‘Lučino razdolje’ usposta­vit će se organiziran i cjelovit sustav gospodarenja otpadom na području Dubrovačko-neretvanske županije. ŽCGO se sa svojom internom promet­nicom priključuje na cestu Trnovica – Ćepikuće te dalje na mrežu javnih cesta ostvarajući poveznicu sa širom cestovnom mrežom te općinskim i županijskim središtem. Za predmetnu cestu ishođena je pravomoćna gra­đevinska dozvola. U ovom trenutku raspisan je natječaj za izbor izvođača radova. Vrijednost investicije je 12,5 milijuna kuna. Riječ je o velikoj inve­sticiji koju Županijska uprava za ceste nije mogla isfinancirati vlastitim sredstvima.

U realizaciji projekta pomogla su Vam dodatna sredstva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od 3,5 milijuna kuna.
Tako je. Potpis ugovora očekujemo početkom studenog i idemo u rea­lizaciju projekta. Rok izvođenja je godina dana. U 2020. godini, pored ostalih projekata, osnova nam je, uz projekt Čepikuće-Trnovica, započeti rekonstrukciju ceste Račišće-Korčula te ishodovati dokumente prostornog uređenja i gradnje za izgradnju prve faze obilaznice naselja Vela Luka, obi­laznice naselja Mravinjca u Dubrovač­kom primorju te rješavanje imovin­sko pravnih odnosa za rekonstrukciju ceste Metković-Vid.

Koliko ste dosad uspjeli iskoristiti mogućnost ‘povlačenja’ novca iz Europskih fondova?
Prvi put u povijesti Županijska uprava za ceste dobila je mogućnost korište­nja sredstava iz Europskih fondova i to kroz projekt rekonstrukcije županij­ske ceste Račišće-Korčula. Vrijednost investicije je oko 130 milijuna kuna i isključivo će se financirati europskim novcima. Naime, projekt se realizira u sklopu izgradnje nove trajektne luke Polačište na području Grada Korčule, a navedena cesta duljine 12 kilome­tara imat će ulogu pristupne ceste toj luci. Postavit će se nova javna rasvjeta, nogostup, biciklistička i pješačka staza
te odmorišta na brojnim lokacijama. Riječ je o cesti koja je prostorno ‘polo­žena’ uz more što ju čini atraktivnom u turističkom smislu. Također, zbog velikog broja biciklista koji njome pro­laze, povećat će sigurnost bicikliranja u tom dijelu otoka. Dobili smo loka­cijsku dozvolu, a trenutno smo u fazi izrade glavnog projekta i parcelacij­skih elaborata. Prema našoj procjeni, raspisivanje natječaja moglo bi biti u prvoj polovici iduće godine, a u dru­goj polovici bi se krenulo s realizaci­jom. Do kraja 2023. godine projekt se mora realizirati.

Kako to da prvi put imate moguć­nost korištenja EU fondova?
Zato jer nije bilo programa korište­nja sredstava iz EU fondova na koji se Županijska uprava za ceste mogla prijaviti. Prilika nam se ukazala kroz suradnju sa Županijskom lučkom upravom Korčula koja realizira taj projekt izgradnje trajektnog pristani­šta, dok smo mi zaduženi za izgradnju pristupne ceste. Na taj način ‘povla­čimo’ europska sredstva. Pružila nam se jedinstvena prilika za realizaciju ovog projekta koju moramo iskoristiti.

Koji su najčešći problemi na koje nailazite?
Za realizaciju projekata, uz nedostatna financijska sredstva, najveći problem su imovinsko-pravni odnosi. Dio sredstava iz našeg proračuna uvijek usmjerimo na otkup zemljišta. Tako kroz godinu ulo­žimo i do milijun i pol kuna za rješava­nje imovinsko-pravnih odnosa. To nas financijski opterećuje, no to je put za ispunjavanje naših planova.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 25. rujna 2019.