Županijska uprava za ceste (ŽUC) skrbi za 643,4 kilometra županijskih i lokalnih cesta, a u posljednje vrijeme radi na nekoliko iznimno vrijednih projekata koji će dodatno povezati naselja i općine unutar Dubrovačko-neretvanske županije. Proteklog četvrtka potpisan je tako i veliki ugovor za izgradnju pristupne ceste novoplaniranoj trajektnoj luci Polačište od naselja Račišće do Korčule, vrijedne 171 milijun kuna, što je ujedno i prvi put da ŽUC ima priliku financirati projekt iz Europskih fondova. O projektima na području županije, utjecaju korona krize na poslovanje, ali i ključnim poboljšanjima prometne povezanosti za ovaj broj DuLista razgovarali smo s ravnateljem Županijske uprave za ceste Ivom Kaštelanom.
Potpisali ste ugovor za izgradnju pristupne ceste luci Polačište (Račišće milijun kuna. Koliki je značaj ovog projekta te koja je planirana dina– Korčula) ukupne vrijednosti 171 mika radova?
Ovaj smo projekt počeli razvijati u travnju 2018. Tada nam se ukazala prilika preko Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u sklopu izgradnje nove trajektne luke Polačište financirati rekonstrukciju ceste Račišće- Korčula kao pristupne ceste novoj luci. U rekordnom roku od godine i pol dana ishodovali smo lokacijsku i građevinsku dozvolu. Za linijski objekt duljine 12 kilometara veliki je uspjeh u tako kratkom roku ishodovati sve potrebne dokumente prostornog uređenja i gradnje koji su bili preduvjet za potpisivanje ovog vrijednog ugovora. Ovim ćemo projektom rekonstruirati cestu te će ona moći primiti povećani promet s nove trajektne luke te kvalitetno povezati Račišće i ostala naselja uz trasu s novom trajektnom lukom i gradom Korčulom te sa širom prometnom mrežom otoka. Projekt obuhvaća i izgradnju biciklističke te pješačke staze s javnom rasvjetom duž cijele dionice.
Rješavamo i promet u mirovanju izgradnjom parkirališnih mjesta uz cestu. Ovaj će projekt biti i jedan novi turistički proizvod na tom dijelu otoka jer ćemo biciklističkom stazom povezati Račišće s Korčulom te s Lumbardom koja već ima izgrađenu biciklističku stazu, tj. stvorit ćemo preduvjete za razvoj cikloturizma na otoku Korčuli kao jedne od najbrže rastućih grana turizma u svijetu. U županiji nema tolike biciklističke staze izgrađene u kontinuitetu. Ovo je veliki projekt koji bez pomoći ministarstva i državnog proračuna nikada ne bismo mogli realizirati. Krajem godine krenut ćemo s otkupom zemljišta, za što je prema potpisanom ugovoru izdvojeno 15 milijuna kuna. Počet ćemo pripreme za postupak javne nabave za izbor izvođača radova. Početak radova očekujemo u prvoj polovini 2021. Rok završetka je dvije godine, tj. do kraja 2023.
Cesta je 85 posto financirana iz Europskih fondova, dok je ostalih 15 posto osigurano iz državnog proračuna. Koliko Županijska uprava za ceste ima prilike ‘povlačiti’ sredstva iz EU fondova?
Ovo je prvi projekt u povijesti ŽUC-a koji se financira sredstvima Europskih fondova. Do sada nije bilo programa u EU fondovima koji su pružali mogućnosti financiranja izgradnje županijskih i lokalnih cesta koje su pod ingerencijom ŽUC-a. Ovaj put nam se ukazala prilika i odmah smo je prihvatili.
Među ŽUC-evima na razini Hrvatske stojite jako dobro, nemate zaostatke u naplati potraživanja, izvješća vam na Županijskoj skupštini prolaze uz podršku vijećnika. Što biste istaknuli kao ‘ključ’ vašeg uspješnog poslovanja?
Ponašamo se prema našem poslovanju odgovorno po načelu pažnje dobrog gospodara. Koliko imamo novaca, toliko planiramo. Veseli nas činjenica da su vijećnici Županijske skupštine prepoznali naš rad i trud i da to vrednuju prihvaćanjem izvješća.
Kako se Županijska uprava za ceste kroz proteklih nekoliko mjeseci nosila s krizom uzrokovanom koronavirusom? Koliko je kriza utjecala na poslovanje?
Kao i cijela zemlja i ŽUC je osjetio negativne posljedice izazvane pandemijom koronavirusa. Nismo je toliko osjetili na našem proračunu kao što su to osjetile jedinice lokalne samouprave, ali, sigurno je da ne možemo računati na sredstva koja smo planirali ove godine uprihodovati iz ministarstva te Hrvatskih cesta, što znači da ćemo biti prisiljeni korigirati neke od planiranih radova. Što se tiče problema koji nisu isključivo financijske naravi, imali smo određene poteškoće s izvođačima radova koji nisu mogli organizirati radnu snagu na izvođenju projekata, ali to je bilo izraženo kroz dva mjeseca opće karantene, međutim, i to se vratilo u normalu te započete projekte privodimo kraju i za sada nema problema.
Pojedine tvrtke ističu kako zbog koronakrize nema otvorenih natječaja za izvođenje radova na koje bi se mogli javiti. Kako ŽUC ‘stoji’ po pitanju natječaja?
Sigurno da će kriza utjecati na realizaciju našeg plana. Za sada se građenje realizira prema planu. Vidjet ćemo kako će se situacija razvijati. Svakodnevno pratimo prihode i tako ćemo se znati postaviti prema projektima koji još nisu realizirani, a nosimo ih u planu. Ti su projekti vezani više za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u općinama. Kada se to riješi, mi ćemo iznaći sredstva i realizirati ih.
Koji su najčešći problemi na koje nailazite prilikom radova?
Najveći su problemi oko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. To nam oduzima dosta vremena za njihovo rješavanje te nas financijski uistinu dosta crpi.
Koji su najvrjedniji projekti koje je ŽUC u posljednje vrijeme ugovorio?
Osnovna je nit vodilja svih naših promišljanja i godišnjih planova da u svakom kutku županije s nekim projektom budemo zastupljeni bilo preko redovnog ili izvanrednog održavanja. Osim projekta Račišće-Korčula, izdvojio bih projekt rekonstrukcije županijske ceste Trnovica-Čepikuće. To je vrlo važan projekt za županiju i za ŽUC. Vrijedan je 9 milijuna kuna, dok su dva milijuna kuna izdvojena za otkup zemljišta. Ovim ćemo projektom naselje Trnovica kvalitetnije povezati s modernom dvotračnom cestom s Čepikućama i dalje širom prometnom mrežom. Također, rekonstrukcijom ceste stvorit će se preduvjeti za početak realizacije Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Na 50 posto smo realizacije projekta, a početkom sljedeće godine planiramo završiti radove. Dosta je projekata još u planu, poput spoja Metkovića s autocestom. To je izuzetno značajan projekt za Metković i dolinu Neretve. Njime će se iz Metkovića već za 15 minuta moći biti na autocesti. Za taj smo projekt ishodovali pravomoćnu lokacijsku dozvolu, u tijeku je izrada glavnog projekta, a ishođenje dozvole očekujemo do kraja godine.
Tu je i cesta Nova luka Polačište – državna cesta D 118 u Korčuli, jako bitan projekt za povezivanje ostatka Korčule s novom trajektom lukom. Ishodovali smo pravomoćnu lokacijsku dozvolu, idemo s izvedbom glavnog projekta i ishodovanja građevinske dozvole. Radimo i na obilaznici Vela Luke u kojem smo u postupku otkupa zemljišta. Kada se riješe imovinsko-pravni odnosi, raspisat ćemo javnu nabavu za izbor izvođača radova u suradnji s Hrvatskim cestama s obzirom da je riječ o raskrižju gdje nam je ingerencija zajednička. Radimo i na obilaznici naselja Mravinca u Dubrovačkom primorju. Riječ je o važnom projektu u kojem smo u postupku ishođenja građevinske dozvole. U Konavlima pripremamo projekt rekonstrukcije ceste Dubravka-Debeli Brijeg u suradnji s općinom. Radimo i na nizu manjih projekata na području Župe dubrovačke, od čega bih izdvojio novi most preko potoka Taranta.
U Pločama planiramo izgradnju kružnog raskrižja u Gračkoj ulici. U gradu Metkoviću smo upravo završili projekt rekonstrukcije županijske ceste u centru grada gdje smo izgradili dva kružna raskrižja koja su povećala sigurnost sudionika u prometu te pored ostalog dali jedan moderni, europski izgled centru grada kakav Metković uistinu zaslužuje. Vrijednost radova iznosila je 6,2 milijuna kuna zajednički sufinanciranih s Gradom Metkovićem. Na Mljetu nakon dugo godina ŽUC nove trase Kozarica-državna cesta D 120 duljine 3,5 kilometara. U postupku smo ishođenja dokumenata prostorima veliki projekt, a to je izgradnja nog uređenja i gradnje za taj projekt, potom slijedi otkup zemljišta te izvođenje radova.
Najčešće se govori o povezanosti Dubrovnika s ostatkom Hrvatske. Kakvom biste ocijenili povezanost unutar županije, na čemu bi trebalo poraditi?
Županijska uprava za ceste skrbi za razvoj sekundarne mreže javnih cesta što je preduvjet za društveni, tj. ekonomski razvoj određenog područja. Glavna cestovna infrastruktura na području županije uvelike kasni za ostatkom države. Stoga projekt izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta, planirana autocesta Doli – Osojnik te brza cesta Osojnik – Zračna luka otvara novo poglavlje izgradnje suvremenih prometnica u našoj županiji, a sve u cilju što boljeg prometnog povezivanja naše županije na širu cestovnu mrežu kako ostatka države tako i šire.
Koronakriza je pokazala koliko je Dubrovnik zaista izoliran. Pelješki most se gradi, kao i pristupne ceste, međutim, još uvijek nemamo autocestu. Koja su po vama ključna prometna rješenja koja bi se trebala provesti da bi Dubrovnik napokon bio prometno povezan s ostatkom Hrvatske?
Dosta se radi na povezivanju. Pelješki most i pristupne ceste su u izgradnji. Sve to ima svoju dinamiku, ide se prema realizaciji. Hrvatske autoceste rade studiju izvodivosti od čvora Doli do Osojnika te će ta studija pokazati koji će biti profil ceste – autocesta ili brza cesta. Hrvatske ceste razvijaju projekt od Osojnika do Zračne luke i granice s Crnom Gorom. To su veliki projekti i što su složeniji to su i procedure složenije te je potrebno vrijeme da bi se zadovoljili zakonski uvjeti za njihovu realizaciju. Navedeni projekti su pravi put, tj. to su ključna prometna rješenja za kvalitetno cestovno povezivanje naše županije s ostatkom Lijepe naše.
Koliko je trenutno aktivnih gradilišta ŽUC-a na području županije?
Trenutno je aktivno sedam projekata izvanrednog održavanja, a uz to smo svakodnevno prisutni s radovima
redovnog održavanja na svim našim cestama gdje osiguravamo prohodnost i održavamo standard. Što se tiče ‘točkastih radova’, riječ je o sedam projekata izvanrednog održavanja ukupne vrijednosti 15 milijuna kuna.
Koliko sredstava godišnje ŽUC uloži u održavanje?
Godišnje uložimo oko 30 milijuna kuna što u redovno što u izvanredno održavanje, otkup zemljišta te izradu projektne dokumentacije. ŽUC gospodari sa 643,4 kilometra županijskih i lokalnih cesta. Kad bismo spojili jednu na drugu napravili bismo novu cestu od Dubrovnika do Zagreba. Kada uzmemo u obzir s jedne strane koliko imamo novaca na raspolaganju, ocijenio bih s najvećom ocjenom kvalitetu naših cesta. A kada s druge strane vidimo koliko nam sredstava treba jer smo na 50 posto standarda održavanja, onda bi nam još toliko novaca trebalo da bismo dosegnuli standard održavanja kojem težimo. Nastojimo i preko Udruge ŽUC-eva u zakonske okvire ugraditi da se poveća priljev sredstava Županijskim upravama za ceste kroz 10 lipa od utrošenog goriva. To je ušlo u prijedlog novog Zakona o cestama i nadam se da će to pitanje nakon formiranja Vlade biti regulirano te da ćemo ubuduće dobivati što više sredstava za kvalitetnije održavanje cesta. Dobili smo prošle godine 3,5 milijuna kuna od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Ta su se sredstva na račune ŽUC-eva počela slijevati kontinuirano tek od 2016. A, prije toga, od 2012. nismo imali ni jedne kune s te osnove. Uvrštavanjem našeg prijedloga u novi Zakon o cestama daje nam mogućnost da još kvalitetnije skrbimo o mreži županijskih i lokalnih cesta u DNŽ.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 8. srpnja 2020.