Kultura

RAVNATELJ DSO-a DAMIR MILAT Manji nam je budžet, ali nećemo odustati od kvalitete

RAVNATELJ DSO-a DAMIR MILAT Manji nam je budžet, ali nećemo odustati od kvalitete

Ove sezone programi Dubrovačkog simfonijskog orkestra, iz razloga koje nije potrebno ponovno isticati, zaživjeli su u nešto drukčijem i smanjenom obliku. Kako su se u redovima dubrovačkih simfoničara snašli s postojećom situacijom, jesu li njihovi financijeri imali razumijevanja s obzirom na novonastale okolnosti, kao i o prijavi na nedavno raspisani Natječaj za ravnatelja ove kuće za čitatelje DuLista progovorio je Damir Milat.

Bez obzira na ograničenja, DSO nastavio je sa svojim djelovanjem. Koliko je truda iziskivala prilagodba postojećim uvjetima?
Prilagodba je zahtijevala dosta aktivnosti kako bi svi glazbenici obavljali svoj posao i kako bi bili zanimljivi sugrađanima. Zaključili smo da je u ovom razdoblju dobro nastupati sa smanjenim sastavima Orkestra u Kneževu dvoru kako bismo mogli ispoštovati sve mjere i preporuke propisane od strane mjerodavnih institucija. Tako smo za prve koncerte nakon karantene angažirali naš gudački komorni orkestar kao i puhački komorni sastav, gudački kvartet te brass kvintet. Gudački komorni orkestar je već godinama povremeno nastupao i ima svoje programe, a čine ga naši izvrsni mladi glazbenici Đana Kahriman, Iva Vukić, Šimun Končić i Mihaela Čuljak. Trenutno radimo na novim programima za puhače. Brass sekcija DSO-a ima više programa barokne i renesansne glazbe, a uskoro će se predstaviti obradama klasike, pop, latino i jazz glazbe. Ovih dana se pripremaju programi za drvene puhače kako bi oni mogli samostalno nastupati na manjim i edukativnim koncertima. Za napomenuti je da je Gudački kvartet DSO-a postigao zavidnu kvalitetu i surađuje s više europskih umjetnika. Jedan od naših smanjenih sastava, DSO Pop’s orkestar, koji uključuje udaraljke, klavijature i bas gitaru, ima već svoje programe filmske i popularne glazbe te ih je dubrovačka publika zaista izvrsno prihvatila. Uključeni smo i u programe Grada, TZ-a i kulturnih ustanova ‘Kultura u điru’, a ljetos smo također u istoj organizaciji s manjim sastavima nastupali ispred Kneževa dvora u programima ‘Ulicama našeg grada’. Prilagodba je i traženje novih notnih materijala. Istaknuo bih našeg trubača Damira Butigana koji radi dio aranžmana za ovakve sastave. Smatram kako se Orkestar uistinu potrudio i dobro snašao u ovim izazovnim vremenima te da smo našli načina kako sugrađanima pružati kvalitetne glazbene događaje i u ovim okolnostima.

Je li sama korona kriza utjecala na financijsku računicu ustanove i kakve su projekcije za 2021.?
Koronakriza je bitno utjecala na financije ustanove. Očito je da će situacija s COVID-19 trajati još neko vrijeme kao i njene posljedice, poglavito po pitanju turizma i punjenja proračuna. Normalno je da takva predviđanja uključimo u naše planiranje uz skromniju programsku potrošnju. Sljedeća godina zasigurno će osjećati posljedice ove te moramo krojiti naš program sukladno mogućnostima, no pritom ne smijemo posustati na kvaliteti Orkestra. Sreća je da Orkestar danas ima zaista mnogo prijatelja i suradnika što znatno olakšava naš rad. No, kao što sam rekao, u radu ustanova važno je održati kontinuitet u kvaliteti, a za to su potrebne i određene financije.

Jesu li Gradska uprava i vaši preostali financijeri pokazali dovoljno sluha za umjetnosti u ovakvim nepredvidljivim vremenima?
Financije Orkestra ovise uglavnom o gradskom proračunu i normalno je da se smanjenje proračuna odrazi na kulturne ustanove koje same ne mogu ostvariti veća sredstva od vlastite djelatnosti. Istovremeno Orkestar treba nastaviti s radom i biti zanimljiv te raznolik svojim programima, uz zadržavanje kvalitete. Naši ostali sponzori su također u problemima. Svi dobro znamo da je situacija s pandemijom pokazala kako smo povezani i međusobno ovisimo jedni o drugima. No, život mora ići dalje i rekao bih kako je upravo umjetnost pokazala svoju moć u vrijeme pandemije kada smo nastojali slati snažne poruke publici putem videa i društvenih mreža.

Kako ste zadovoljni odazivom publike, odnosno kakav je bio njen omjer domaći naprema turisti?
Zadnjih godina je Orkestar znatno povećao broj domaće publike na koncertima. Česti su bili koncerti koje je pratilo više stotina posjetitelja. Uspoređujući broj posjetitelja s drugim centrima, svakako treba voditi računa o broju stanovnika. Za jasnije podatke potrebno je usporediti i jesu li to glavni gradovi država, imaju li koncertne dvorane, uvjete za stvaranje koncertne publike i godišnje koncertne sezone. Za jedan srednje popunjen koncert Orkestra u Kneževu dvoru u Parizu bi imali pet puta rasprodanu koncertnu dvoranu Olympia. Uz pomniju analizu vidi se da je značaj Dubrovnika u njegovoj povijesti i kulturi velik te nije slučajno da Orkestar, uz sve probleme koji ga prate, djeluje već 95 godina. S nama su nastupali najznačajniji svjetski umjetnici, posebno za vrijeme trajanja Igara Istaknuo bih da je posljednjih nekoliko godina porastao broj pretplatnika, odnosno korisnika godišnje karte za koncerte DSO-a, a osobito nam je bilo drago vidjeti mladu publiku koja dolazi na koncerte. O tome da publiku uvelike čine sugrađani svjedoči činjenica da su ovu sezonu naši koncerti zaista bili izvrsno popunjeni.

Je li epidemija poremetila Vaše planove o pomlatku Orkestra, odnosno možemo li uskoro očekivati da Vam se pridruže novi članovi? Također, u kakvom su stanju instrumenti, hoćete li morati i moći ići u nabavku novih?
U travnju su se trebale održati audicije za popunu tri radna mjesta u umjetničkom ansamblu, no zbog situacije s COVID-19 nisu održane. Kod svih klasičnih orkestara vrijeme od raspisivanja samog natječaja do zapošljavanja je izrazito dugo budući da se glazbenici trebaju pripremiti za audicije. Za sada čekamo s planiranim audicijama, ali one su prijeko neophodne. Riječ nije o novim zapošljavanjima, već o popunjavanju upražnjenih radnih mjesta neophodnih za normalan rad najmanjeg mogućeg sastava simfonijskog orkestra. Jako nam je drago da smo prije nekoliko godina uspjeli privući zaista ponajbolje mlade dubrovačke, ali i hrvatske glazbenike kao što su naša Đana Kahriman, Iva Vukić, Šimun Končić, Karmen Pervitić, Mihaela Čuljak i Vid Veljak. U mirovinu su pošla dva umjetnika iz ansambla te je potrebno popuniti i njihova radna mjesta. Za sada ćemo pričekati s popunama uz skoro zapošljavanje dirigenta koji je otišao u mirovinu kako bi Orkestar mogao djelovati i u ovim zahtjevnim vremenima. U ime Orkestra zahvaljujem glazbenicima koji su ostavili svoj trag u Orkestru i bili našim članovima te im želimo lijepu mirovinu. S njima smo se pozdravili i na zadnjem koncertu u prošli petak, a to su Ildous Galioulline i Miho Zanini. Zadnjih godina smo išli u nabavu opreme koja omogućuje nastupe na otvorenim prostorima kako bi kvalitetno mogli izvoditi koncerte za veći broj posjetitelja. Iako su koncerti u Kneževu dvoru svojevrsni spektakli, njih prate isključivo zaljubljenici klasične glazbe. Kad se zatvore vrata Dvora ostali sugrađani ne vide što se događalo i čime bi trebali biti ponosni, bez obzira prate li klasičnu glazbu ili ne. Svakako bi u budućnosti trebalo ići na obnovu instrumenata. Veći dio njih su privatni instrumenti za koje Orkestar plaća najam. Većina naših orkestara ima i dio svojih instrumenata. Naravno da je veliki problem u financijama, budući npr. Zagrebačka filharmonija, jedini orkestar u Republici Hrvatskoj s kojim se DSO može usporediti, ima znatno veća sredstva.

Koliko je trenutno inozemnih solista angažirano u Orkestru i kako ste s njima riješili izazov posjeta kući i eventualne obveze izolacije? Jeste li kao prethodnih godina u 2020. imali studente?
U DSO su zaposlena četiri strana umjetnika i do sada s njima nismo imali nikakve probleme u radu. Primjena preporuka Stožera Civilne zaštite nije omogućavala normalan rad, ali uz dobru organizaciju su stvari funkcionirale. Prethodnih godina je Orkestar koristio usluge više studenata tijekom ljetnih mjeseci, poglavito putem ERASMUS programa i to za vrijeme trajanja naših međunarodnih festivala, a uz glazbenike prošle smo godine imali ispomoć i u promidžbi. Kad bi se na naš poziv javilo više kandidata, mogli smo odabrati one koji su zadovoljavali kriterije kvalitete. Ove godine je ovakva suradnja otpala zbog dobro poznatih razloga. No, nadamo se da ćemo sljedeću godinu ponovno imati mogućnost njihovog angažmana jer se radi o obostranom zadovoljstvu i koristi studenata te nas kao organizacije.

Stvarali ste i u razdoblju karantene što smo mogli i ‘čuti’ putem društvenih mreža. Kako vam je kao glazbenicima ‘palo’ to razdoblje?
U doba karantene smo dosta brzo organizirali rad uz dežurstva te rad od kuće uz korištenje društvenih mreža. Svi glazbenici su snimali pojedinačne video uratke, a snimili smo i više zajedničkih. U tome nam je bila značajna pomoć VSP Studia, Tea Martinovića, Šimuna i Nevia Končića. Orkestar je snimio ‘Malu noćnu muziku’, ‘La musica di notte’, niz djela hrvatskih skladatelja poput Papandopula, Sorkočevića i Berse. Nastojali smo ovo vrijeme iskoristiti i za promociju hrvatske glazbene baštine te naših skladatelja. S Klasičnom gimnazijom Dubrovnik snimili smo poznatu Jusićevu pjesmu ‘Ja sam gusar s Porporele’ uz produkciju Ante Gela. Također smo objavljivali snimke s prijašnjih nastupa u koprodukciji s DUTV-om, odnosno koncerte iz Kneževa dvora snimane s više kamera uz digitalnu višekanalnu obradu zvuka.

Sada više nego ikada do izražaja je došla problematika prostora za izvođenje, kako ćete tome doskočiti u hladnijim mjesecima?
Na problem neadekvatnog prostora za rad simfoničara ukazujemo već duže vrijeme. Posebno je ovaj problem naglašen u vrijeme pandemije kad glazbenici trebaju biti više udaljeni između sebe. Prostor Slanice, u kojoj su se prošlih godina odvijale probe, moguće je koristiti za manje komorne sastave. U suradnji s Dubrovačkom baštinom koristimo prostor Lazareta za probe cijelog Orkestra bez ispomoći i programa koji zahtijevaju značajniji broj glazbenika. Knežev dvor koristimo za komorne sastave budući da se ne može organizirati koncert sa Simfonijskim orkestrom koji uključuje 38 i više glazbenika. Za vrijeme toplijih mjeseci smo organizirali nastupe cijelog Orkestra na otvorenom što uključuje korištenje ozvučenja. Uz poštivanje preporuka Stožera CZ organizirali smo 13. Međunarodni festival opernih arija ‘Tino Pattiera’, a u tijeku je održavanje 8. Međunarodnog glazbenog festivala ‘Dubrovnik u pozno ljeto’ uz znatno smanjenje troškova jer DSO i u najtežim vremenima svoga postojanja nije stao s izvedbama. U hladnijim mjesecima će se organizirati uglavnom koncerti s manjim brojem izvođača.

Krajem godine istječe Vam ravnateljski mandat. Što biste rekli da je ponajviše obilježilo Vaše djelovanje?
Natječaj za ravnatelja vodi Upravno vijeće DSO-a i on je u tijeku. Ponovno sam se javio na natječaj. O djelovanju Orkestra zadnjih godina govore svi kvalitetno odrađeni programi i međunarodni glazbeni festivali te posebno smišljena kadrovska politika kojom smo temeljem međunarodnih natječaja i audicija doveli više mlađih kvalitetnih glazbenika. Ovogodišnja nagrada Orlando Grand Prix koju dodjedjeljuje HRT, a na prijedlog intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski i to za osobit i naročit umjetnički doprinos u ostvarenju cjelokupnog programa Dubrovačkih ljetnih igara u jednoj festivalskoj godini ili više festivalskih sezona, otišla je upravo Dubrovačkom simfonijskom orkestru. Ovo je bila nagrada svim članovima Orkestra, ali i zahvala domaćim te stranim dirigentima te ravnateljima koji su nas vodili u prošlim vremenima.

Članak objavljen u tiskanom izdanju DuLista 9. rujna 2020.

Pročitajte još

SVJETSKI DAN KAZALIŠTA U teatru dvije predstave

Dulist

PISANA KULTURNA BAŠTINA NA PAPIRU Izložba i predavanja na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku

Dulist

ORATORIJSKO REMEK DJELO Mozartov Requiem u Male braće

Dulist