Natrag
20.1.2019 22:37

facebook

twitter

google

rss

dulist

PRVA ZBIRKA PJESAMA DUBROVČANINA ‘Miho Katičić pronašao je svoj ‘Mir u duši’ i ponudio ga svima nama’

27.12.2018 @ 20:38 Leona Rašica Kultura
34;34

Podijelite:

Prva zbirka pjesama ‘Mir u duši’ Miha Katičića predstavljena je ovog četvrtka u Saloči od zrcala. Riječ je o okupno 44 pjesme različitog žanra počevši od ljubavnih, onih s vjerskim motivima, domoljubnim, ali i onih posvećenih Katičićevim sinovima.

-Ova zbirka nastajala je puno godina, još od vremena prije rata, a najviše je pjesama nastalo upravo u samome ratu kada su prirodno emocije bile jače. U ratu nam je mir u duši bio ono što nam je trebalo kako bismo proživjeli opsadu. To nas je držalo i to izvire iz mojih ratnih pjesama. Moj životni moto upravo je ‘mir u duši’ i to me je sve ove godine držalo da izdržim sve one poslove koje je trebalo odraditi. Mislim da je uistinu poslanje svih nas činiti dobro, biti dobar i širiti dobrotu koja se tako i umnaža. Zato je to i moto moje knjige. Želim čitateljima prenijeti tu emociju s kojom sam pjesme i pisao – istaknuo je autor Katičić dodavši kako je napisao još mnogo pjesama te kako to i dalje nastavlja činiti.

Predsjednik Društva dubrovačkih pjesnika, u čijoj je nakladi ova zbirka pjesama izdana, Boris Njavro naglasio je kako su za kraj godine pripremili upravo ‘ono što svima treba – mir u duši’.

-Prva je to zbirka pjesama našeg dragog sugrađanina kojeg poznajemo s raznih Foruma mladih, kao pročelnika UO za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo. I prije je pisao pjesme, iako dosta skriveno. Objavili smo neke i u Literatu, a sada ih je skupio 44. Pronašao je svoj ‘mir u duši’ i ponudio ga nama. Lijep je to kraj godine za Društvo pisaca i najava lijepog početka naredne godine – rekao je Njavro.

Zbirku pjesama su u dupkom punoj Saloči uz autora predstavili Paola Dražić Zekić te Hrvoje Sebastijan koji je pročitao nekoliko Katičićevih pjesama pa tako i onu ‘Pismo sinu’ čije stihove donosimo u nastavku:

Možeš mislit’ da najljepši si, il’ najružniji na svijetu

Može ti se činit’ da okovan si lancima najtežim,

Ali, slijedi, molim te, svoj put, dok ne čuješ anđela pijev.

Odzavanjat će pjesma i smijeh i padat ćeš u smrdljivi kal,

Al’, i patnja te čovjekom čini i siromašnim duhom jak.

Pronađi uvijek svoj put, dok ne čuješ anđela pjev.

Nećeš uvijek dobit’ ono što želiš, a možda zaslužiš što stvarno trebaš,

Ako budeš slijedio svoj put, dok ne čuješ anđela pjev.

Postavit ću putokaz koji tu uz tvoj put, ne da ga slijediš, tek da znaš da sam tu

I slijedi, molim te, svoj put, dok ne čuješ anđela pjev.

Svo blago svoje nosi u  duši, pronađi u njoj i za mene kutak.

Slijedi do kraja svoj put, dok ne čuješ anđela pjev.

A, kad začuješ anđela pjev, bez žala pogledaj niz svoj put.

U času zadnjem znati što činiš, tek tad si čovjek, sine moj.

Komentari





O autoru: Leona Rašica


Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana