Natrag
14.12.2018 18:06

facebook

twitter

google

rss

dulist

“Prozivamo sve za – nedjelovanje!”

1.8.2012 @ 14:50 Andrea Falkoni Račić Aktualno

Podijelite:

Udruga Pelješki most uputila je priopćenje vezano za probleme nastale oko razgraničenja sa susjednom BIH-a. Priopćenje donosimo u cijelosti:

– Povijest očito nije učiteljica života. Tu tvrdnju potvrđuje stanje hrvatske političke svijesti glede rješavanja prometne izoliranosti hrvatskog juga. Poput „spina“ iznenada se pojavio problem razgraničenja sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, sada kada se definira način gradnje Europskog mosta. Metodom specijalnog rata servirana je još jedna nepoznanica u naoko nerješivoj jednadžbi. Izgleda da smo svi zaboravili da je iz susjedne države napadnut i razoren hrvatski jug 1991.

Umjesto naplate ratne štete, dopuštamo ucjenu Bosne i Hercegovine i trgovinu vlasititim teritorijem. I to za neumski koridor čiju ideju zagovaraju Bosanci radi ostvarivanja svojih ciljeva. Neumski koridor ne trebamo i ne želimo. Do izgradnje mosta idemo trajektom u Trpanj. Pregovaranje o izgradnji mosta s Bosnom i Hercegovinom je završeno, budući je Vijeće ministara BiH još u prosincu 2006. stavilo svoj potpis na rješenje o gradnji mosta, kao i na sve studije, postavljajući gotovo nemoguće uvjete koji su poskupili gradnju mosta.

Time su rasprave o suglasnosti Bosne i Hercegovine za izgradnju mosta bezpredmetne.
Izgradnja mosta jedino može biti upitna našom ratifikacijom ugovora iz 1999. kojom se hrvatski teritorij predaje Bosni i Hercegovini i time mijenaju granice na moru. Pitamo se čemu žurba i ratifikacija ugovora prije našega ulaska u EU? Je li to zbog namjera Bosne i Hercegovine da izgradi svoju luku u Neumu, što bi joj, širenjem morskog teritorija, ta ratifikacija omogućila? Očito im je gotov projekt nasipanja lučkog gata između Velikog i Malog Škoja, izgradnja 250 metara operativne obale i projekt željezničke pruge. Tada više Ploče ne bi bile važne.

Mi Dubrovčani dugo pamtimo, jer je u XIV. stoljeću namjera Bosne rezultirala izgradnjom Novog, kada se trebao gospodarski uništiti Dubrovnik, a sličnih pokušaja je bilo i u XV. stoljeću. Kome bi, ako se ostvare Dodikovi planovi o raspadu BiH, pripao Klek i naši škoji? Nažalost, veleizdajničke izjave o „dva komada kamena“ ili „o višku morske obale“ hrvatskog premijera i hrvatskih pravnika nisu sankcionirane od strane Ustavnog suda i njegove predsjednice. A isto tako, i nespremnost hrvatske politike, ali i ne reagiranje: Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Matice hrvatske, hrvatski puk dovode u stanje zaplašenosti i letargije.

Optužujemo i prozivamo sve te institucije za nedjelovanje ili propust, da ne bude kasno. Vrh Kleka i dva otočića ostatak su državnog teritorija Dubrovačke Republike na krajnjem zapadu, okupiran od Osmanlija u XVIII. i XIX. stoljeću. Dubrovačka Republika je temelj hrvatske državnosti i njena sređena granica (katastar iz 1333.) ili u slučaju Dubrovačkog Primorja iz 1399. simbol su Europe u koju se iznova formalno vraćamo poslije vrludanja u guščjoj magli poslije 1918.

Iznova postavljamo pitanje koje paralelne hijerahije vlasti ne žele gradnju mosta i podmeću sada u javnost pitanje nerješenih granica (s najjačim argumentom koji je falsificiran dokument iz 1974. godine), a koje bi se naravno rješile na hrvatsku štetu, u trenutku kada imamo prešnije poslove i kada ne trebamo žuriti s njihovim rješavanjem, jer ulaskom u EU, mi ćemo imati posve drugačiji politički položaj u njihovom rješavanju.

Bosna i Hercegovina, politički nesređena država u kojoj je status Hrvata kao konstitutivnog naroda nije konačno rješen, a tko zna i kada će biti, nameće se kao jača strana u budućim pregovorima. Pitanje je – koja tajna hijerahija vlasti stoji iza ove igre? Gradimo most – s njegovom izgradnjom i ulaskom u EU, naš položaj će se posve izmjeniti, a sada ovisimo o milosti susjeda da nas propuštaju preko svog dvorišta.

I na kraju opominjemo, gradnjom koridora jača se Trebinje i omogućavaju prometni preduvjeti izgradnje zračne luke – vjerojatnog naziva Josip Ruđer Bošković, kad tako nije nazvana dubrovačka zračna luka. Nedjelovanje je grijeh, odnosno propust, a u tom grijehu su se našle sve strukture vlasti. Prozivamo sve za nedjelovanje. Ustanite i otrgnite se, jer će žrtva Domovinskog rata ostati uzaludana i postavit će se pitanje zašto se uopće branio Dubrovnik 1991. – navodi se u priopćenju kojeg potpisuju članovi glavnog odbora udruge dr.sc. Vinicije Lupis, dr.sc. Mirna Batistić, i prof.dr.sc. Nenad Jasprica.

Komentari





O autoru: Andrea Falkoni Račić

Profesorica sam povijesti i etnologije, no igrom slučaja, ili sreće, nakon završenog studija počela sam raditi kao - novinarka. I u tom poslu, uz lijepe, ali i teške trenutke, ostala niz godina. Volim kad svojim radom pomažem ljudima velikog srca. U slobodno vrijeme, nije da ga baš imam, čitam, slušam, osluškujem...

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana