Natrag
19.12.2018 06:41

facebook

twitter

google

rss

dulist

Propali svi projekti JPP-a u Dubrovniku!

13.5.2013 @ 6:59 Baldo Marunčić Aktualno
2;2

Podijelite:

Projekt javno-privatnog partnerstva (JPP-a) kojim se nacionalna, ali i gradska vlast hvalila na sva zvona unatrag godinu dana, čini se kako ide putem neslavnog propadanja.

Iako su se Pred dvorom 1, s dubrovačkim gradonačelnikom Androm Vlahušićem izmjenjivali tadašnji ministar graditeljstva, današnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, kao i ministar znanosti obrazovanja i sporta Željko Jovanović, koji su na radnim sastancima hvalili inicijativu Grada Dubrovnika da u taj projekt ugura četiri objekta, sve je ostalo mrtvo slovo na papiru.

Podsjetimo, u sklopu javno-privatnog partnerstva trebala se (do)graditi sportska dvorana u Gospinom polju, sportska dvorana Ivan Gundulića, riješiti status Osnovne škole Mokošica i područne škole Montovjerna. Ukupna vrijednost projekata iznosila je gotovo 200 milijuna kuna, no osim samopromocije gradonačelnika Vlahušića, ništa se drugo nije izgradilo, a Dubrovnik od navedenog iznosa nije vidio niti kune.

Hoću, neću, ne mogu

Cijela priča počela je sredinom 2012. godine kada je Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) zaprimio suglasnost Grada Dubrovnika za ukupno četiri škole. No, pred par mjeseci već se odustalo od sportske dvorane u Gospinom polju, a igra mačke i miša između Grada,  Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te CEI-a je nastavljena na tri objekta. Nedugo nakon primitka svih načelnih suglasnosti, Grad Dubrovnik krajem listopada odustaje i od sportske dvorane Ivana Gundulića, a razlozi za povlačenje su isti kao i prije – neriješeni imovinsko pravni odnosi.

Nakon toga, 100 milijuna kuna teški PŠ Montovjerna i OŠ Mokošica čekaju amen ministarstva i Grada. Nisu ga dočekali, i u siječnju ove godine MZOS se očituje kako idejni projekti nisu u skladu sa standardima ministarstva (čitaj – skuplji su op.a.), a Grad bez obzira traži njihovo uvrštenje u JPP. Prema podacima CEI-a, sve nakon toga je u fazi čekanja odluke Grada Dubrovnika.

Na naš upit što se događa s projektima JPP-a iz Grada Dubrovnika su nam odgovorili kako je ''istina da oko projekata SD Ivana Gundulića i SD Gospino polje postoje neriješeni imovinsko – pravni odnosi te se pred Uredom državne uprave još vodi postupak povrata za oduzetu imovinu u Gospinu polju. Što se tiče SD Ivana Gundulića, 1. lipnja 2012. Grad Dubrovnik podnio je zahtjev za uknjižbu prava vlasništva na ime Grada Dubrovnika. U listopadu 2012. Općinski sud u Dubrovniku donosi rješenje kojim odbija prijedlog Grada za uknjižbu prava vlasništva. U ostavljenom zakonskom roku Grad je na predmetno rješenje uložio Žalbu Županijskom sudu u Dubrovnik, a proces je u tijeku.''

Prema neslužbenim informacijama, problem u Gospinom polju odnosi se na činjenicu da se oko čestica 566/3 i 566/6 vodi spor i sa dvije dubrovačke obitelji koje također traže povrat zemljišta, no ostaje nejasno što se dogodilo sa sportskom dvoranom za školu Ivana Gundulića obzirom su, prema izvorima duLista, prikupljene sve dozvole za izgradnju već prije dvije godine.

Vlada odustala, Grad nije ni počeo?

– Za škole Montovjerna i Mokošica ne postoje sporovi, Grad Dubrovnik je i dalje zainteresiran za nadogradnju škola po modelu javno – privatnog partnerstva. No budući da je Vlada zaustavila sve projekte po tom modelu, za sada ne možemo reći kada bi trebala početi gradnja – stoji dalje u odgovoru Grada i tu situacija postaje 'montipajtonovska' . Naime, tvrdnju kako je ''Vlada zaustavila sve projekte po modelu JPP-a'', demantirali su nam u CEI-u, Agenciji za javno privatno partnerstvo, a na naš telefonski upit u Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta su nam rekli kako im je to ''prva vijest''.

– Moj odgovor je kratak i jasan, Vlada nije odustala od ničega. Naručitelj uvijek mora biti jedinica lokalne samouprave, on je taj koji mora sve pokrenuti, uz Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija kao savjetodavno tijelo isključivo – odlučno nam je demantirao navode iz Grada Dubrovnika Damir Juričić, ravnatelj Agencije za javno privatno partnerstvo.

-Vlada nije ništa zaustavila. Od siječnja se čeka odluka Grada Dubrovnika za preostala dva projekta – istaknula nam je Željka Rukavina iz CEI-a, koja se na ovu temu očitovala i pismenim putem.

– Projekti za te dvije škole izlaze iz standarda zadanog od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. CEI čeka Odluku Grada Dubrovnika hoće li snositi troškove naknade za višak kvadrata preko standarda MZOS-a – stoji u prioćenju u kojem se nastavlja:

 – MZOS ne želi pokriti kvadrate koji su van onoga što je propisano, a zašto je Grad Dubrovnik u projektiranju škola išao van tih zadanih standarda, CEI ne može o tome nagađati. Kada i ukoliko Grad Dubrovnik donese odluku, biti će stvoreni svi preduvjeti za potpisivanje sporazuma za realizaciju projekta između MZOS-a, Grada Dubrovnika i CEI-a. Kada se potpiše sporazum, CEI u roku od tjedan dana dostavlja prijedlog projekta Agenciji za javno-privatno partnerstvo (AJPP) te Ministarstvu financija na odobrenje. Nakon odobrenja projekta (maksimalni rok je 30 dana) CEI može u roku od 7 dana raspisati tender te krenuti u realizaciju projekta – zaključuje se u priopćenju.

Na naš upit o ovoj temi očitovalo se i resorno ministarstvo koje je istaknulo kako podržava sve projekte na području Grada Dubrovnika međutim kako oni – moraju biti usuglašeni s javno objavljenim Normativima prostora i opreme u školama. Prema našim saznanjima, Grad Dubrovnik nominirao je projekte koji nisu bili u skladu sa spomenutim normativima. Iz tog razloga  Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Gradu Dubrovniku nije izdalo suglasnost na predložena projektna rješenja.

– Suglasnost ćemo izdati u onom trenutku kada projektna rješenja koja predlaže Grad budu u potpunosti u skladu s propisanim normativima – zaključuje se u priopćenju koje potpisuje Ivana Kalogjera iz Ureda za odnose s javnošću MZOS-a.

Na naš upit hoće li ministarstvo odobriti dovršetak preostala dva projekta ukoliko Grad u konačnici pristane na dodatno financiranje Kalogjera ističe kako – MZOS ne vidi opravdanje za gradnju ili dogradnju bilo koje škole koja nije u skladu s normativima prostora i opreme za izgradnju škola. Ukoliko Grad Dubrovnik odluči snositi sve troškove najamnine iznad normativa mi se tome nećemo protiviti, mada i dalje smatramo kako je jedino racionalno i opravdano pridržavati se normativa. U svakom slučaju MZOS neće sprječavati gradnju iznad normativa, ali samo pod uvjetom da grad osigura dodatan novac za sve što nadilazi normative – zaključuje se u priopćenju.

Propast četvorke

Ukratko, za javno privatno partnerstvo gradska uprava nominirala je dva projekta koja imovinsko-pravno nisu 'čista', te dva projekta koja ne mogu udovoljiti potrebnim normativima. Nakon bombastične samoreklame krajem 2012. godine praćene s čak dva ministra, sve je u izbornoj maniri otišlo u tihi zaborav. Bez puno pompe, tiho u birokratsku noć, daleko od očiju javnosti čini se otišla je i PŠ Montovjerna  i OŠ Mokošica. Sve do danas…
 

JAVNO PRIVATNO PARTNERSTVO
U Hrvatskoj 338 projekata

Javno privatno partnerstvo zamišljeno je tako da privatni vlasnik financira izgradnju i dogradnju objekta, u dubrovačkom slučaju škole, 30 godina ga održava, a troškove otplate rata idu 55 posto na državu, 35 posto na Županiju te deset posto na gradove i općine. Nakon toga objekt postaje javno vlasništvo. Na području Hrvatske takvih je ukupno na početku bilo 338 projekata.

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana