Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo na čelu s Dživom Brčićem planira uvesti topli obrok u sve škole. Testni projekt trebao bi se provesti u OŠ Ivana Gundulića, ako prethodno dobiju potrebne potvrde iz Ministarstva i obrazovanja. S pročelnikom smo razgovarali i o budućnosti Badmintonskog kluba Dubrovnik, ali i o suradnji s brojnim udrugama.
U gruškoj se školi trenutno provodi natječaj za ponuditelja zdrave prehrane unutar kioska koji se nalazi u školi. Također, usporedno s tim, proveli ste anketu među roditeljima oko uvođenja toplog obroka. O čemu se točno radi?
Sukladno Zakonu o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, škole su dužne za svoje učenike osigurati prehranu. Prošle smo godine u suradnji s HZJZnaručili izradu novih jelovnika za jesen/zimu te proljeće/ljeto. Škole, naime, nisu imale ujednačene jelovnike te je svaka radila obroke po svom modelu u produženom boravku. Prošli tjedan su nam dostavljeni jelovnici za proljeće/ljeto i sve škole su dobile upute i smjernice u pripremanju obroka. To se odnosi i na škole koje nemaju svoju kuhinju, a to su OŠ Antuna Masle i OŠ Marina Getaldića. U prostoru pekare koji se nalazi u OŠ Ivana Gundulića htjeli smo uvesti primjereniju, odnosno zdravu prehranu sukladno navedenim novim jelovnicima. U posljednje je vrijeme došlo do drastičnog porasta pretile djece zbog lošeg načina prehrane. U svjetlu tih znanstveno utvrđenih rezultata, a i činjenice da smo dužni voditi brigu o našoj djeci, s ravnateljicom škole smo razmišljali kako uvesti zdravu prehranu i zdrave marende jer trenutno nismo u mogućnosti osigurati prehranu za sve učenike. Slijedom situacije da je istekao ugovor postojećem objektu, krenuli smo u pokušaj realizacije ideje. Traži se, dakle, novi ponuditelj koji će biti u mogućnosti ponuditi zdrave marende našim učenicima. Natječaj je ponovljen te je još uvijek u tijeku. Također, veliki broj roditelja zainteresiralo se za uvođenje toplog obroka u škole, a što je utvrđeno nedavno provedenom anketom. Zato je škola paralelno s tim natječajem, poslala zahtjev Ministarstvu znanosti i obrazovanja za suglasnost za zapošljavanje još jednog djelatnika u kuhinji obzirom na povećanje obujma posla. Svako zapošljavanje u školama mora biti prethodno odobreno od strane Ministarstva.
Što ako ne dobijete suglasnost?
Ako uspijemo dobiti suglasnost minstarstva, u tom slučaju bi kuhinja preuzela obroke čija bi cijena bila 15 kuna. Ako ne uspijemo dobiti pozitivno mišljenje, onda bismo pitanje zdrave prehrane pokušali riješiti s novim ponuditeljem. Ali, jedno ne isključuje drugo. Htjeli bismo da i djeca koja se ne odluče na topli obrok imaju mogućnost kupnje marendi koje bi bile primjernije i bliže smjernicama iz jelovnika. Tek smo u početnoj fazi i moramo vidjeti što će nam Ministarstvo odgovoriti. Gruška škola je zapravo testni projekt.
Ako znate uzeti novac, onda ga morate znati i opravdati te iskazati na što ste ga iskoristili
Uvest će se topli obroci u sve škole?
Tako je. Plan je uvesti dnevnu prehranu, odnosno topli obrok u sve škole. Trenutno u školama samo djeca u produženom boravku imaju topli obrok. Kao što sam rekao, dvije škole nemaju kuhinju i one dobivaju obroke iz ugostiteljskih objekata prema smjernicama HZJZ. Mi imamo obvezu svim našim učenicima osigurati topli obrok, ali to onda znači povećanje obujma posla u kuhinjama, što s trenutnim brojem zaposlenika nije moguće. Po pedagoškim standardima, na jednog djelatnika u kuhinji ide 70 objeda, ili 240 mliječnih obroka. Mi bismo, dakle, trebali drastično povećati broj ljudi. Po tom sam pitanju skeptičan jer u zadnje dvije godine koliko sam tu, školama nisu skoro ništa odobrili. Zato mislim kako nećemo dobiti pozitivno mišljenje, ali ćemo naravno pričekati odluku pa ćemo donijeti konačan zaključak kad budemo imali sve na stolu. Još je uvijek, naime, na snazi uredba iz 2012. godine o zabrani zapošljavanja u školama. To se kosi jedno s drugim. S jedne strane imamo evidentne potrebe, a s druge strane ne možemo dobiti suglasnost da bismo sve te projekte realizirali. Stalno smo u nekom začaranom krugu. Imali smo situaciju da nam jednom nije bilo odobreno ni zapošljavanje računovodstvenog referenta u jednoj školi. Na kraju smo bili primorani da za tu školu osiguramo plaćanje djelatnika u 100-postotnom iznosu od strane Grada Dubrovnika. Sreća je da smo to mogli financirati. Jednostavno, generalno je mišljenje da je Grad Dubrovnik jako bogat grad i da kao takav treba osigurati i ono što je unutar standarda. Naime, država je sama temeljem važećih zakona dužna financirati ono što je u standardu. Ukoliko Ministarstvo i dalje bude ustrajalo bit ćemo primorani u jednom malo spona tome da neće zapošljavati nove ljude, rijem režimu uvoditi topli obrok u škole.
Badmintonski klub Dubrovnik vapi za prostorom za treninge. Zašto se ništa ne rješava po tom pitanju već 20 godina?
Čovjek bi teško mogao nazvati to uvjetima, u kojima ta djeca treniraju. Prije svega, meni je teško i pomalo me sram pričati o tome da djeca koja treniraju u BK Dubrovnik preko 20 godina ne mogu riješiti svoj problem. To je nešto čega se svi skupa trebamo posramiti i pitati se gdje smo kao lokalna zajednica zakazali. Zašto nisu u dvorani? Jedan od problema je što je klub amaterski, a drugi je taj što teren za trening te natjecanje mora biti drukčije ocrtan nego za druge sportove. Godine 2012. napravljen je projekt za rješavanje pitanja njihova prostora koji je po mom mišljenju financijski zahtjevan. Od te su se godine uvjeti po pitanju gradnje drastično promijenili. Mislim da bi realizacija takvog projekta bila za 30 posto skuplja. Revidirali smo situaciju, a ovog ćemo tjedna imati predstavljanje dvije ideje za izgradnju montažne dvorane u Gospinom polju. Ukoliko se krene u realizaciju, izgradnja bi trebala trajati oko godinu dana. Bitno je naglasiti da želimo ići u izgradnju jedne takve dvorane.
Koje projekte možete izdvojiti u području sporta, a da će se realizirati u 2020.?
Krajem prošle godine napušten je objekt bivše stanice za tehnički pregled te će i ona biti obnovljena, odnosno prilagođena za potrebe borilačkih sportova. Dobit ćemo još jedan objekt za klubove koji muku muče s prostorima te s terminima. Prvi put smo prošle godine dogovorili model po kojem su osnovne škole, kojima je Grad Dubrovnik osnivač, stavile na raspolaganje svoje dvorane za potrebe klupskih treninga i natjecanja. Spomenut ću realizaciju rekonstrukcije hangara za VK Neptun.
Kad će biti gotov Centar za mlade?
Centar za mlade je u svojoj završnoj fazi. Tamo će biti smješteno deset udruga koje su potpisale ugovore o korištenju prostora. Centar će biti na raspolaganju i drugim udrugama koje nisu popisale ugovor, a prema unaprijed dogovorenim terminima. Udruga Informadur koordinira rad Centra. Naša je namjera da Centar u dogledno vrijeme postane pravna osoba.
Kako ste zadovoljni radom dubrovačkih udruga? Jeste li primijetili određene nepravilnosti u njihovom radu?
Imamo dosta udruga, ali sam najzadovoljniji s radom udruga za osobe s invaliditetom. Inače, surađujemo dobro s udrugama i osluškujemo ‘bilo’ s terena. Pokušavamo im izaći u susret u svakodnevnom poslu. No, nepravilnosti je bilo. Nekako se preolako shvaća trošenje javnih sredstava. Kao da postoji određeno razmišljanje da je to nešto što se mora. Ako znate uzeti novac, onda ga morate znati i opravdati te iskazati na što ste ga iskoristili. Smatram, ukoliko javni novac nisu mogli opravdati na adekvatan način, dužni su ga vratiti. I dok god sam ovdje, inzistirat ću na tome da se poštuje red. To je novac naših sugrađana i svih nas te se prema njemu moramo odnositi odgovorno. Htio bih da imamo bolju suradnju s udrugama proisteklima iz Domovinskog rata.
Zar nemate dobru suradnju?
Činjenica je da su naši branitelji dosta ‘rascjepkani’ i podijeljeni te bih volio da oživi ideja o Centru za branitelje gdje će imati sve na jednom mjestu, od radne terapije do psihološke pomoći… Najbitnije je što će se unutar centra raditi i na kojim projektima. Potrebno ih je uključiti u svakodnevni život. Želio bih od njih čuti jasne ideje i kako bi ih htjeli ostvariti.
Meni je teško i pomalo me sram pričati o tome da djeca koja treniraju u Badmintonskom klubu Dubrovnik preko 20 godina ne mogu riješiti svoj problem
Govorilo se i o osnivanju Centra za autizam te Dnevnom boravku za osobe s demencijom. Je li se stalo s tim projektima?
Interes i dalje postoji. U izradi je idejni projekt koji se ne bi radio na zemljištu Grada Dubrovnika. Moramo osmisliti održiv projekt kojeg ćemo prezentirati Vladi RH, a koja bi onda trebala donijeti odluku o poklanjanju zemljišta. Grad bi onda sa Županijom krenuo u njegovu realizaciju. Riječ je o izuzetno velikom projektu, ne samo zbog prostornih uvjeta, već i zato jer iziskuje veliki broj stručnih ljudi koji bi bili zaposleni.
Dioba Dječjih vrtića Dubrovnik trebala se provesti već 1. siječnja.
U postupku je navedeno odvajanje, dobili smo sve prethodne suglasnosti, odrađena je diobena bilanca te su prikupljeni podaci o djelatnicima. Ono što nas čeka jest rješenje o početku rada ustanove, što je i finalan čin. A, ono što nas malo koči jest da prostori u kojima djeluje nova ustanova nisu u skladu s pedagoškim standardima. Imamo kočnicu, značajnu i ozbiljnu, no nadam se da ćemo sve uspješno riješiti.
Je li uvođenje popodnevne smjene i rad subotom u vrtićima opravdalo svoja očekivanja?
Što se tiče rada subotom, tu smo zaista zadovoljni. Postoji više djece, nego što je to anketom pokazano. Popodnevni rad nije opravdao svoja očekivanja koliko je prvotno anketa pokazivala. No, ako i jedno dijete ima potrebu, odobravaju se troškovi financiranja. Problem je jedino hoće li u slučaju da je dijete samo u grupi doći do efekta socijalizacije.
Je li riješen problem grijanja u OŠ Marina Getaldića?
Jest. Grijanje je radilo, ali ne u svom punom kapacitetu. Imali smo problem s povratnim ventilom kojeg se u Dubrovniku ne može nabaviti niti u jednoj butizi. Dijelove smo trebali čekati iz Zagreba. Ispričavam se roditeljima, ali činjenica je da je sustav star i podložan je kvarovima.
Iz tiskanog izdanja od 5. veljače 2020.