Natrag
23.10.2018 22:34

facebook

twitter

google

rss

dulist

PRIJEDLOG GI ‘NAROD ODLUČUJE’ ‘Pokušaj manjine da se domogne pozicije koju ne može legitimno ostvariti’

20.5.2018 @ 21:31 Baldo Marunčić Aktualno

Podijelite:

Građanska inicijativa ‘Narod odlučuje’ inicirala je organiziranje referenduma o izmjenama izbornog zakona.

U najavi poručuju kako izmjenama žele osigurati veću uključenost građana u političko odlučivanje, političarima nametnuti veću odgovornost te smanjiti stranačke trgovine. Potrebno je prikupiti 380 tisuća potpisa, za što ima vremena od 13. do 27. svibnja.

A što se predlaže? U najkraćim crtama povećao bi se broj kandidata na listi na 15, spustio izborni prag s 5 na 3 posto, uvela 3 preferencijalna glasa bez praga 10 posto, smanjio broj, ali i prekrojile izborne jedinice kako bi svako biračko mjesto nosilo isti broj glasova, uvelo bi se dopisno i elektronsko glasovanje, ukupni broj zastupnika smanjio bi se na od 100 do najviše 120 zastupnika, a broj manjinskih zastupnika sa 8 na 6 (proporcionalno smanjenju ukupnog broja zastupnika), pri čemu manjinski zastupnici ne bi mogli sudjelovati u glasovanju o bitnim točkama (proračun ili konstituiranje Vlade) jer za to ‘nemaju legitimitet’.

Napad na izborni sustav
Za komentar prijedloga građanske inicijative ‘Narod odlučuje’ za referendum o izmjenama izbornog zakona zamolili smo dubrovačkog politologa, sveučilišnog profesora i pročelnika Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Pera Maldinija.

— Ova inicijativa očito je ponovni pokušaj prethodno neuspjele inicijative iz 2014. udruge ‘U ime obitelji’ za promjenom izbornoga sustava, kada je Ustavni sud RH odbacio zahtjev zbog nedostatnog broja potpisa za raspisivanje referenduma. Uglavnom ista politička skupina, premda sada pod drugim imenom (‘Narod odlučuje’) želi omogućiti preferencijalno glasovanje bez cenzusa, dopisno ili elektroničko glasovanje za državljane RH izvan Hrvatske te ograničavanje glasovanja predstavnicima nacionalnih manjina o bitnim temama u Saboru. Time zapravo žele bitno povećati svoje šanse i šanse mnogih drugih malih stranaka s nevelikom potporom u biračkom tijelu da postanu parlamentarne stranke i suodlučuju o bitnim političkim pitanjima. Redukciju prava glasovanja za predstavnike nacionalnih manjina predlažu kako bi unaprijed osujetili očekivano suprotstavljanje tih zastupnika njihovim političkim stavovima i interesima. Dopisno glasovanje za dijasporu pak, predlažu poradi procjene da bi ti glasovi uglavnom poduprli njih i njima srodne političke opcije. Budući da do sada te i druge slične male stranke – redovito jednoga vođe ili problema, često protestnog karaktera i bez sposobnosti jasne artikulacije glavnine društvene i političke problematike, izrazito obilježene populističkim, nerijetko i radikalnim političkim idejama, koje vrlo agresivno promiču u javnopolitičkom prostoru – nisu polučile značajniji politički uspjeh, sada to pokušavaju napadom na postojeći izborni sustav – smatra Maldini.

Neprihvatljiva redukcija prava
Maldini ističe kako su ideje o potrebi ostvarenja više razine političke reprezentativnosti, kojima se redovito te političke skupine, pa i ova potonja, žele legitimirati, u osnovi prihvatljive, donekle i opravdane. Međutim, način kako to oni žele postići nerijetko odstupa od elementarnih standarda liberalne demokracije.

— Tako je primjerice zahtjev za tri preferencijalna glasa sasvim u redu, jer bi se time znatnije očitovala politička volja birača u odnosu na preferencije stranačkih vodstava koja sastavljaju liste i redoslijed kandidata na njima. Međutim, ukidanjem minimalnog praga za preferencijalne glasove, potpuno bi se umanjio utjecaj stranke na kandidacijske liste. Posljedično, izgubio bi se smisao političke kompeticije i političkog pluralizma, odnosno međustranačkog natjecanja i uloge političkih stranaka uopće. Dalje, redukcija prava manjina u odlučivanju značila bi flagrantno kršenje ne samo dostignute razine građanskih prava – u kojima Hrvatska prednjači u odnosu na mnoge druge demokracije – već i temeljnog demokratskog načela jednakosti i političkih prava uopće jer bi to značilo uvođenje građana prvog i drugog reda, s različitim pravima. Usprkos što model zastupljenosti manjina u Hrvatskoj ima svojih manjkavosti, pitanje dostignutog stupnja političkih prava koje manjine uživaju upravo je pokazatelj demokratske zrelosti političke većine. Stoga zahtjevi koji bi išli u smjeru redukcije tih prava nisu prihvatljivi ni dobrodošli – ističe Maldini.

Politička isključivost
Maldini smatra kako bi smanjenje općeg izbornog praga s 5 na 3 posto omogućilo nekim manjim političkim strankama ulazak u Sabor.

— Međutim, ni jedna od njih, pa čak ni više njih zajedno, ne bi mogli imati značajniji udio, posljedično ni utjecaj na odlučivanje, osim u koaliciji s jednom od dvaju velikih stranaka. Pritom bi, kao to je to i do sada bilo, kao manjinski partneri postavljali većinskome znatno veće zahtjeve za suodlučivanjem i ostvarenjem svojih interesa, nerazmjerne njihovom izbornom legitimitetu. Taj klijentelistički, nerijetko i ucjenjivački odnos malih stranaka samo bi se povećao, a politička trgovina – upravo suprotno njihovim proklamacijama – znatno bi se povećala. U političkom smislu pak, sustav bi se dodatno fragmentirao. Pritom bi se politička reprezentativnost – s obzirom na relativno mali izborni segment kojeg te stranke predstavljaju – jedva poboljšala, dok bi se stabilnost sustava bitno smanjila. Inherentna nestabilnost političkog sustava pak – posebice u hrvatskom društvu u kojemu su svi ostali društveni podsustavi (ekonomski, socijalni, institucije, uprava itd.) bitno ovisni o političkome – imala bi višestruko negativan utjecaj na ukupnu društvenu dinamiku i već ionako političkim odnosima inhibiran društveni razvoj – mišljenja je Maldini.

— Ovu inicijativu treba gledati kao pokušaj manjine da se prekrajanjem izbornog sustava domogne pozicije koju u normalnoj situaciji ne može legitimno ostvariti i u kojoj bi mogla nametnuti svoje partikularne interese, na štetu drugih. S obzirom na evidentno antiliberalne pozicije te političku isključivost predlagatelja ovih promjena, za očekivati je da takva inicijativa neće proći, bilo zbog toga što možda opet neće dobiti dostatnu potporu građana ili zbog toga što će Ustavni sud vjerojatno procijeniti referendumska pitanja neustavnima, s obzirom da tendiraju redukciji ustavom zajamčenih prava – zaključuje Maldini.

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana