Čak 217.000 hrvatskih građana nema valjanu osobnu iskaznicu, a oko 28.000 ih ne živi na prijavljenoj adresi u Hrvatskoj, pokazuju podaci MUP-a.
No iako prvi rezultati provođenja Zakona o prebivalištu pružaju dozu optimizma, potreban je aktivniji nadzor MUP-a te edukacija i bolja kampanja, ali i kvalitetnije informiranja građana, a dugoročno je potrebno ustrojiti jedinstvenu državnu bazu podataka – ukazao je na to preliminarni izvještaj GONG-a predstavljen na javnoj raspravi "Tko još živi na mojoj adresi?“ u Kući ljudskih prava.
Ususret lokalnim izborima, ali i ne samo zato, provođenje novoga Zakona o prebivalištu iznimno je važno, jer s obzirom na iskustvo oko fiktivnih prebivališta riječ nije samo o mogućim zlouporabama biračkog prava, nego i različitih socijalnih prava na uštrb onih poreznih obveznika koji pune državni proračun. Upozorio je na to i Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, istaknuvši da oni koji završe odjavljenih prebivališta ne trebaju strahovati od gubitka hrvatskoga državljanstva.
Da na terenu ima zlouporaba u smislu pojavljivanja mnogih dezinformacija, upozorio je i Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, dodavši da novi Zakon o prebivalištu ima konkretnih pitanja pragmatične naravi. Stoga, usprkos učinjenom naporu u rješavanju situacije oko sređivanja popisa birača, ipak valja još dosta zajedničkim snagama cijeloga društva i vlasti raditi na edukaciji i informiranju, a važnu ulogu u cijeloj priči trebao bi imati i HTV kao javna televizija.
Tim smjerom idu i preporuke GONG-a, čiji su aktivisti kroz upite policijskim postajama te volonteri kao obični građani ulazili u postaje i postavljali pitanja u posljednjih par mjeseci vezano za provođenje Zakona o prebivalištu, koji je na snazi od početka ove godine. Rezultati njihova istraživanja ukazuju na pojačanje aktivnosti policijskih uprava u odjavi takozvanih fiktivnih prebivališta, međutim, standardi provedbe Zakona moraju biti ujednačeni u svim policijskim uprava, a posebice kod terenskih provjera prijava novih prebivališta.
Tko i zašto živi na čijoj adresi?
Policija se, naime, aktivno uključila u provjeru prebivališta i utvrdila nepravilnosti u 494 slučaja, od čega PU zagrebačka 119 slučajeva sumnje u točnost podataka, a PU splitsko-dalmatinska u tri. Budući da svatko može tražiti provjeru podataka, 7.949 subjekata prijavilo je da određene osobe ne žive na prijavljenim adresama. Na području PU zagrebačke prijavljeno je 647, a PU dubrovačko-neretvanske 334 slučajeva. Prikupljeni podaci govore da je oko 8.000 građana policiji prijavilo da je netko na fiktivnom prebivalištu, od čega je najviše, odnosno gotovo pola, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, naime, fiktivna prebivališta su u gotovo svakom pograničnom području.
Rješenje o odjavi prebivališta u odnosu na ukupan broj prijava, policijske su postaje donijele u 2.052 slučaja, MUP je podnio 800-ak prekršajnih prijava, kazala je Gordana Valenta, načelnica Sektora za upravne poslove, strance i državljanstva u MUP-u, koja je upozorila i da oko 217.000 građana nema važeću osobnu iskaznicu, a oko 28.000 osoba u Hrvatskoj ne stanuje na prijavljenoj adresi.