Politika

Prijavljene 334 lažne adrese!

Čak 217.000 hrvatskih građana nema valjanu osobnu iskaznicu, a oko 28.000 ih ne živi na prijavljenoj adresi u Hrvatskoj, pokazuju podaci MUP-a.

No iako prvi rezultati provođenja Zakona o prebivalištu pružaju dozu optimizma, potreban je aktivniji nadzor MUP-a te edukacija i bolja kampanja, ali i kvalitetnije informiranja građana, a dugoročno je potrebno ustrojiti jedinstvenu državnu bazu podataka – ukazao je na to preliminarni izvještaj GONG-a predstavljen na javnoj raspravi  "Tko još živi na mojoj adresi?“ u Kući ljudskih prava.

Ususret lokalnim izborima, ali i ne samo zato, provođenje novoga Zakona o prebivalištu iznimno je važno, jer s obzirom na iskustvo oko fiktivnih prebivališta riječ nije samo o mogućim zlouporabama biračkog prava, nego i različitih socijalnih prava na uštrb onih poreznih obveznika koji pune državni proračun. Upozorio je na to i Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, istaknuvši da oni koji završe odjavljenih prebivališta ne trebaju strahovati od gubitka hrvatskoga državljanstva.

Da na terenu ima zlouporaba u smislu pojavljivanja mnogih dezinformacija, upozorio je i Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, dodavši da novi Zakon o prebivalištu ima konkretnih pitanja pragmatične naravi. Stoga, usprkos učinjenom naporu u rješavanju situacije oko sređivanja popisa birača, ipak valja još dosta zajedničkim snagama cijeloga društva i vlasti raditi na edukaciji i informiranju, a važnu ulogu u cijeloj priči trebao bi imati i HTV kao javna televizija.

Tim smjerom idu i preporuke GONG-a, čiji su aktivisti kroz upite policijskim postajama te volonteri kao obični građani ulazili u postaje i postavljali pitanja u posljednjih par mjeseci vezano za provođenje Zakona o prebivalištu, koji je na snazi od početka ove godine.  Rezultati njihova istraživanja ukazuju na pojačanje aktivnosti policijskih uprava u odjavi takozvanih fiktivnih prebivališta, međutim, standardi provedbe Zakona moraju biti ujednačeni u svim policijskim uprava, a posebice kod terenskih provjera prijava novih prebivališta.

Tko i zašto živi na čijoj adresi?

Policija se, naime, aktivno uključila u provjeru prebivališta i utvrdila nepravilnosti u 494 slučaja, od čega PU zagrebačka 119 slučajeva sumnje u točnost podataka, a PU splitsko-dalmatinska u tri.  Budući da svatko može tražiti provjeru podataka, 7.949 subjekata prijavilo je da određene osobe ne žive na prijavljenim adresama. Na području PU zagrebačke prijavljeno je 647, a PU dubrovačko-neretvanske 334 slučajeva.  Prikupljeni podaci govore da je oko 8.000 građana policiji prijavilo da je netko na fiktivnom prebivalištu, od čega je najviše, odnosno gotovo pola, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, naime, fiktivna prebivališta su u gotovo svakom pograničnom području.

Rješenje o odjavi prebivališta u odnosu na ukupan broj prijava, policijske su postaje donijele u 2.052 slučaja, MUP je podnio 800-ak prekršajnih prijava, kazala je Gordana Valenta, načelnica Sektora za upravne poslove, strance i državljanstva u MUP-u, koja je upozorila i da oko 217.000 građana nema važeću osobnu iskaznicu, a oko 28.000 osoba u Hrvatskoj ne stanuje na prijavljenoj adresi.
 

Pročitajte još

ŽUPAN MUJANU ‘Centar za gospodarenje otpadom nije bomba, već rješenje’

Dulist

‘Zaiskrilo’ između Kosović i Ćurčije oko dopisa kojeg ni župan nije vidio

Dulist

VILMA KOSOVIĆ OPORBI ‘Neću podnijeti ostavku, postupila sam po zakonu’

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija