Kultura

PREDAVANJE IVICE MARTINOVIĆA O ‘Recepciji Boškovićeve filozofije prirode u Beču’

PREDAVANJE IVICE MARTINOVIĆA O ‘Recepciji Boškovićeve filozofije prirode u Beču'

Na poziv Veleposlanstva Repu­blike Hrvatske u Republici Austriji, a u suradnji s Hrvatsko-austrijskim društvom Dubrovnik, profesor eme­ritus dr. sc. Ivica Martinović, znan­stveni savjetnik Instituta za filozofiju u Zagrebu, održao je predavanje prote­klog utorka u prostoru Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, s temom ‘Recepcija Boškovićeve filozofije pri­rode u Beču (1761–1773)’.

Kako je ista­knuo: ‘Veze između Ruđera Boško­vića i dvora carice Marije Terezije od 1756. do 1773. urodile su dragocjenim plodovima u pjesništvu, hidrotehnici, filozofiji, fizici i geodeziji’.

U svom pre­davanju usredotočio se na recepciju Boškovićeve prirodne filozofije u sve­učilišnim udžbenicima trojice bečkih profesora do 1773. godine. Pri tom je naglasio da su ‘u svojim udžbenicima iz fizike Makó i Scherffer usvojili Boš­kovićev zakon silā’ te da je ‘Boškovićev zakon silā prihvaćen i u bečkim udž­benicima iz metafizike’ i da su ‘Makó i Storchenau u svojim kozmologijama prihvatili naizmjenično djelovanje privlačne i odbojne sile i usvojili Boš­kovićev nazivak lex virium.’ Rekao je i da je ‘začudo, isusovački bečki trolist bio jedinstven u tome da u cijelosti ne prihvati Boškovićev nauk o strukturi tvari. Umjesto da se redovito služe Boš­kovićevim nazivkom materiae puncta, smislili su nove nazivke, s pomoću kojih su nastojali izbjeći prigovorima upućenim Boškovićevoj teoriji sila, koje je najizravnije oblikovao Giovanni Battista Scarella, profesor u Bresci.’

PREDAVANJE IVICE MARTINOVIĆA O ‘Recepciji Boškovićeve filozofije prirode u Beču'

Naglasio je da su ‘u svojim udžbeni­cima iz fizike Makó i Scherffer usvojili Boškovićev zakon silā’, i da su ‘izda­nja Makóovih i Storchenauovih udž­benika nakon 1773. tiskana isključivo izvan Austrije – u Veneciji i Budimu’. Zaključio je da ‘udžbenik metafi­zike Pala Makoa i udžbenik logike Sigmunda von Storchenaua nisu bili napisani samo za nekoliko generacija studenata, nego su svojim naknadnim izdanjima omogućili da Boškovićeva gledišta budu prisutna u sveučiliš­nim udžbenicima čak do 1832. godine’.

Nakon predavanja, sudionici su sa zanimanjem postavili brojna pitanja predavaču o drugim radovima Ruđera Boškovića i njegovu utjecaju na zna­nost tog doba ali i kasnije, kao i pitanja vezana za najnovija istraživanja preda­vača o Ruđeru Boškoviću na sveučili­štima u SAD-u.

Predavanje je najavila i moderirala prof. dr. sc. Vesna Cvjet­ković, Veleposlanica Republike Hrvat­ske u Austriji, a pored brojnih znan­stvenika i poznavatelja djela Ruđera Boškovića iz Austrije i Hrvatske, pre­davanju su prisustvovali i predstavnici Hrvatsko-austrijskog društva Dubrov­nik predsjednica Branka Martinović-Vuković i članica Izvršnog odbora Lucija Orešić te predstavnici Austrij­sko-hrvatskog društva iz Beča, Matice hrvatske iz Beča i društva ‘Napredak’ iz Beča’. Organizacijom ovog predava­nja o Ruđeru Boškoviću i utjecaju nje­gove filozofije prirode na sveučilišta u Austriji, Hrvatsko-austrijsko društvo Dubrovnik okončava Program Druš­tva započet 2018. godine, a nastavljen u 2019. godini, posvećen djelovanju i boravku našeg slavnog sugrađanina u Beču u drugoj polovini XVIII. sto­ljeća, gdje i završava svoje najpoznatije djelo, živi i predaje na Visokoj jezuit­skoj školi te aktivno sudjeluje u druš­tvenom životu Beča, tog doba. Ostvare­nje ovog Programa Društva omogućio je Grad Dubrovnik, Društvo prijatelja dubrovačke starine, Ministarstvo vanj­skih i europskih poslova Republike Hrvatske i ‘Dubrovačka kuća’ d.o.o. iz Dubrovnika.

Pročitajte još

POZNATA HRVATSKA KNJIŽEVNICA U GRADU Književna večer s Julijanom Matanović

Dulist

SVJETSKI DAN KAZALIŠTA U teatru dvije predstave

Dulist

PISANA KULTURNA BAŠTINA NA PAPIRU Izložba i predavanja na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku

Dulist