Natrag
17.12.2018 08:27

facebook

twitter

google

rss

dulist

“Pospremamo dugogodišnji nered u prostoru”

27.4.2013 @ 14:20 Mia Njavro Aktualno
29;29

Podijelite:

Gradonačelnik Vlahušić iznio je uvodno podatak kako je dosad gradskoj upravi predano 1200 zahtjeva za legalizaciju, a ministrica graditeljstva Ana Mrak Taritaš iznijela osnovne informacije o postupku legalizacije nezakonito izgrađenih građevina.

– Vodimo računa da nam nisu istekli osobni dokumenti, poput osobne iskaznice ili vozačke dozvole, da ne bismo plaćali kazne. Ali, o dozvolama za zgrade smo malo manje vodili računa, nije nam to bilo baš previše važno. A kad na tu zgradu želite dignuti kredit ili je želite prodati, tražit će vam građevinsku dozvolu, koju nećete imati – uvela je mnogobrojne prisutne građane u priču o legalizaciji ministrica Mrak Taritaš, spomenuvši pritom tri bitna datuma.

– Sve zgrade izgrađene prije 15. veljače 1968. godine su legalne i sve što je dotad imalo potvrdu da je legalno ne ulazi u postupak legalizacije. Sve građeno od tada do 21. lipnja 2011. godine i nalazi se na kartama Državne geodetske uprave ulazi u proces legalizacije. Treći bitan datum je 30. lipnja ove godine, dokad se zahtjevi moraju podnijeti i to će ući u postupak legalizacije. Zahtjevi koji budu predani nakon tog datuma neće ući u postupak legalizacije. Bitno je predati zahtjev, makar list papira s imenom, prezimenom, lokacijom i što želite legalizirati. Potom ćete dobiti rok do kojeg ćete trebati ishoditi potrebnu dokumentaciju – objasnila je ministrica.

Zatim referent izlazi na teren i utvrđuje da ucrtano odgovara stanju na terenu. Potom se utvrđuje iznos naknade za nelegalno izgrađene zgrade i dobiva se rješenje. S tim rješenjem se može krenuti u daljnje postupke, a to se odnosi na priključke na komunalnu infrastrukturu te etažiranje.
Zgrade su podijeljene u četiri skupine. U prvoj skupini su pomoćne zgrade do 50 metara kvadratnih u visini jedne etaže na parceli na kojoj je osnovna zgrada legalna. Kako bi se ta zgrada legalizirala potrebno je dostaviti kopiju katastarskog plana i zahtjev, nakon čega se izlazi na teren i utvrđuje se o kojoj je zgradi riječ i za 500 kuna po svakoj takvoj zgradi dobivate rješenje o legalizaciji – kazala je ministrica Mrak Taritaš.

– U drugoj skupini su jednostavne zgrade do 100 metara kvadratnih i poljoprivredne zgrade do 400 metara kvadratnih. Tu su potrebni kopija katastarskog plana ako je zgrada ucrtana ili geodetski snimak te četiri fotografije s opisom i izračunom volumena. U trećoj skupini su zgrade do 400 metara kvadratnih i poljoprivredne zgrade do 1000 metara kvadratnih. Tu su također potrebni ili kopija katastarskog plana ili geodetski snimak te snimka izvedenog stanja. I na kraju, za zgrade preko 400 metara kvadratnih i poljoprivredne zgrade s preko 1000 metara kvadratnih, potreban je geodetski snimak, snimak izvedenog stanja, potvrda da je statički zgrada u redu, kao i potvrda javnih institucija da je zgrada građena sukladno zakonima na snazi iz vremena gradnje – objasnila je Mrak Taritaš.

Što se tiče nelegalnih apartmanskih kuća koje ne mogu dobiti kategorizaciju i iznajmljuju na crno, ministrica je istaknula kako će postojati mogućnost privremene kategorizacije, ali samo temeljem predanog zahtjeva za legalizaciju. Privremena kategorizacija će vrijediti do dana donošenja rješenja o legalizaciji, a namjera je da se kategorizacija ne veže za vlasništvo, već za građevinu.

Posebno je pitanje zgrada koje su u ratu razrušene, a kategorizirane su u šest kategorija pa ih je država sama obnavljala ili obnavljala kkroz kredit ili građevinski materijal. Prilikom obnove država nije pitala za njihovu legalnost, pa neće ni sada. Dakle, svi koji imaju rješenje nekog od ministarstava o poratnoj obnovi ne ulaze u postupak legalizacije i temeljem tog rješenja smatra se da su legalne. Ipak, sve što se dograđivalo mora se legalizirati, kao i kod 'normalnih' nelegalnih zgrada.

Navela je i problem koštanja, jer 'nekome je previše, a nekome premalo'.
– Što su zgrade većeg volumena, više i koštaju. Država je omogućila da se naknada za legalizaciju može platiti kroz pet godina, s tim da se prva rata plati odmah u iznosu od 500 kuna, a ostalo u idućih 59 rata. Također, ako se odlučite za uplatu odjednom, postoji popust od 25 posto. Potom slijedi naplata vodnog i komunalnog doprinosa. Vodni je već odredila država, dok komunalni ovisi o Gradu Dubrovniku, pri čemu se Grad odlučio na pokrivanje troškova onima koji su socijalno ugroženi – rekla je ministrica.

– Smisao legalizacije nije da netko iz vaših džepova izvuče novac i popuni proračun, već kako bismo imali sređeno stanje za budućnost, za Europsku uniju, gdje su pravila ponašanja potpuno jasna. Pospremamo dugogodišnji nered u prostoru i želimo znati o čemu je riječ. Zato smo izradili izvješće o stanje u prostoru, a radimo i na projektima e-arhive, e-dozvole i e-planovi. Tako da ćemo krajem godine moći reći za koliko smo zgrada u Dubrovniku sigurni da su legalizirane, a za koliko da nisu. Želimo upravljati prostorom – kazala je ministrica Mrak Taritaš.

Potom su uslijedila pitanja građana. Tako je spomenut problem snimaka rađenih iz zraka, koje je radila vojska, a koji su završili u beogradskom Vojno-geografskom institutu nakon raspada Jugoslavije. Mrak Taritaš najavila je susret s predstavnicima Srbije već u ponedjeljak, a koji bi uskoro trebali predati te snimke hrvatskim vlastima.
– Ako ste sigurni da ste zgradu imali prije 1968. godine, strpite se dok ne dobijemo snimke – kazala je ministrica.

Potvrdila je kako treba legalizirati sve balkone, tarace i lođe koje su ostakljene i ograđene te im je namjena promjenjena u sastavni dio prostora za življenje. Navela je kako upis u katastar i gruntovnicu ne znači i postojanje građevinske dozvole. Spomenut je i problem zgrade u naselju Naš dom, gdje su zgrade izmještene u odnosu na čestice zemlje, a gdje će trebati legalizirati cijelu zgradu, odnosno platiti naknadu za cijeli volumen zgrade.

Ministrica je naglasila kako pomoćni objekti ne moraju nužno biti u fizičkom kontaktu s glavnim objektom, ali moraju biti u njihovoj funkciji. Na upit koliki će biti rok za legalizaciju od trenutka predaje zahtjeva, odgovoreno je kako će sve ovisiti o broju zahtjeva. Ako se tijekom postupka legalizacije stvori problem među vlasnicima, odnosno da neki odbiju platiti svoj dio, ministrica je preporučila tužbu.

Komentari





O autoru: Mia Njavro

Diplomirana novinarka i magistrica komunikologije. U slobodno vrijeme pišem, u radno vrijeme pišem. Prestala sam skupljati salvete, a najčešće se bavim temama od životne važnosti, kao što su filmovi, glazba i društveni mediji.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana