Aktualno

POLICIJSKI OPERATIVNO-KOMUNIKACIJSKI CENTAR Južina je ‘kriva’ za većinu bespotrebnih poziva

 

Svaki put kad nazovete hitni telefonski broj 192, na drugoj strani linije naći će se jedan od deset službenika Operativno-komunikacijskog centra. Među njima su i voditelj smjene Lukša Čupić te njegova zamjenica Vesna Radovčić. S njima, ali i s glavnim voditeljem ove organizacijske jedinice unutar Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Đurom Đurkovićem proveli smo radno jutro.

U pravilu, kako ističu, građani ih zovu zbog dojava o nesrećama, kaznenim djelima ili prekršajima. No, dogodi se i da zaprime pozive koji u većini slučajeva nisu namijenjeni njima. Ljudi ih naime zovu s pitanjima: ‘Kako promijeniti vozačku dozvolu?’ ili ‘Mogu li ići u Crnu Goru s osobnom iskaznicom?’. Takvi pozivi mogu im predstavljati problem u djelovanju.

— Postoji poseban broj za takva pitanja. Telefonski broj 192 predstavlja broj za hitne slučajeve. Jer, na drugoj liniji može čekati osoba koja se nalazi u opasnosti ili dojavljuje prometnu nesreću. Dakle, oduzima se vrijeme, ali i linija onome tko zaista ima hitan slučaj – ističe voditelj Đurković.

No, naglašavaju kako će ipak odgovoriti na sva pitanja, pogotovo kad su u pitanju starije osobe.

— To nam je minuta posla, pronaći im informaciju na Internetu. A zovu nas nekad i da nam čestitaju Dan policije – ističu sa smiješkom.

Ali imaju puno, nazivaju ih, bespotrebnih poziva kada im se ljudi žele samo požaliti, primjerice oko dugogodišnjih neriješenih imovinsko-pravnih odnosa sa susjedima. Rado će ih saslušati, ako imaju vremena, no za takve slučajeve je nadležan sud.

— Svakodnevno imamo takvih poziva, no mi ih pripisujemo vremenskim prilikama, odnosno južini. To je valjda neko nepisano pravilo – govore nam.

Nerijetko se dogodi i da ljudi prilikom iznošenja informacija nisu skoncentrirani i na pitanje odakle zovu (iz kojeg mjesta), kažu: ‘Iz banje’, a nekad imaju zanimljive male sugovornike koji ih slučajno zazovu.

— Neki dan se dogodilo da me jedna mala djevojčica zvala i derala se: ‘Tata, policija!’. Pitala sam je je li sve u redu, na što je odgovorila da jest. Kasnije je otac zvao ispričavajući se, a ja samo rekla dobro je da dijete zna broj našeg telefona, u slučaju potrebe – ističe Radovčić.

Tijekom ljeta imaju povećan broj poziva, najviše zbog glasne glazbe na javnim mjestima, ali i zbog problema stranih državljana s kreditnim karticama.

— Ne znam kako, ali broj njihove kompanije koju trebaju nazvati, poklapa se s našim brojem. Svaki put se prepadnu kad im kažemo kako su dobili Policiju – govori nam Čupić.

Čak 3174 dojave

Na svaku zaprimljenu dojavu s područja naše županije, koja je od interesa za službu, upućuju policijske snage na teren, u cilju provjeravanja dojave i procesuiranja samog događaja. O svemu obavještavaju i druge službe o slučaju, ako je potreban njihov izlazak, kao što su vatrogasci, hitna pomoć, inspekcije ili gorska služba spašavanja. Protekle godine zaprimili su čak 3174 dojava. Riječ je o, kako ističu, ‘konkretnim događajima’ unesenima u sustav koje se tiču, među ostalim, na kršenja javnog reda i mira, prekršajima, požarima, kaznenim djelima… No, napominju kako je broj dojava zapravo tri puta veći jer bivaju obaviješteni i o drugim dojavama koje izravno zaprime policijske postaje diljem županije, a spominju i dojave građana putem mobilne aplikacije. Broj poziva, odnosno dojava na dnevnoj bazi varira. Tako nekad imaju i 200 poziva dnevno, a nekad manje od pedeset. Ističu kako se za jedan događaj može ‘vezati’ i do 50 poziva, od dojavitelja, policijskih službenika koji su na terenu i traže dodatne informacije do rukovoditelja, građana, oštećenih… Nadalje, za jednu prometnu nesreću koja se dogodi na magistrali, zazove ih deset ljudi, samo kako bi ih informirali. U slučajevima provala, zaduženi su za poduzimanje žurnih mjera i angažiranje očevidne ekipe, službenika koji će osiguravati mjesto događaja dok se ne uključi nadležna služba koja je za to zadužena, kao što je kriminalistička policija.

— Isto tako, u slučaju prometne nesreće, na mjesto događaja upućujemo sve potrebne službe, a prometna policija i nadležna postaja dalje vode slučaj istraživanja – naglašavaju.

Iako su pripremljeni na najteže i najgore scenarije, ipak postoje određeni nesretni događaji na koje ne mogu ostati ravnodušni. Izdvajaju nezapamćene tragedije koje su se dogodile u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu i pomorsku nesreću u Koločepskom kanalu. — U takvim se situacijama osjećamo bespomoćnima, a htjeli bismo sve napraviti. U prvom trenutku pojavi se osjećaj nevjerice zbog događaja. Znamo što sve moramo napraviti, ali najgore od svega je što ne možemo pomoći – ističe voditelj. U određenim situacijama moraju preuzeti ulogu i psihologa. Naime, postoje ljudi koji zovu i traže savjete te žele pričati o svojim teškim sudbinama zbog čega budu i po sat vremena na telefonu.

Mediji nekad i prvi izvor

Poznatu grupu na Facebooku ‘Radarska kontrola, Dubrovnik i okolica’ vide kao odličan način prevencije, ali i pomoći. Naime, u njoj građani pišu obavijesti o prisustvu policijskih službenika na određenim dionicama, a koje, kako kažu, inače smatraju ‘kritičnim’ točkama. I što je najbolje od svega, primjetno je kako s vremenom na tim područjima ljudi smanjuju brzinu. Nekad ova grupa za njih same predstavlja izvor informacije. Navode slučaj kad je pao kamen na automobil prilikom čega je ozlijeđen Korejac.

— Prvotna dojava je bila netočna. I na temelju informacija, odnosno fotografije koje sam pronašao u grupi, shvatio sam da se ne radi o Nuncijati, kako nam je prvo bilo javljeno, nego o lokaciji na magistrali – rekao je Čupić. No, i mediji, s kojima su skoro na ‘ti’ (nažalost, zbog svakodnevnih poziva), sa svojim se upitima ponekad pokažu kao prvi izvor informacija o nesretnim događajima. ‘Onda mi nakon vaših poziva pogledamo stranicu Radarske kontrole’, ističu.

Ponovno naglašavaju i građanima savjetuju da ne zovu po pitanju općih informacija koje se mogu naći na Internetu, nego da dojavljuju informacije o događajima koje su od interesa za sigurnost, kao što su prometne nesreće, požari ili ako se nađu u opasnosti.

— Pokušajte biti skoncentrirani prilikom iznošenja informacija kako biste nam odgovorili na ključna pitanja – gdje se dogodilo, tko su sudionici, tko zove… – zaključuju i dodaju: -Ne trebate se ustručavati zvati jer u slučaju da ne želite reći svoje ime i prezime, zajamčena vam je anonimnost.


PRITVORSKI NADZORNICI – Brinu o organizaciji, papirologiji…

Vesna Radovčić i Lukša Čupić osim obavljanja dužnosti u Operativno-komunikacijskom centru, rade i kao pritvorski nadzornici.

— Nakon obrade u postaji i kriminalističkog istraživanja u dogovoru s državnim odvjetnikom osoba dolazi u pritvorsku jedinicu. Kao pritvorski nadzornici, brinu se o organizaciji, popunjavanju papirologije, pregledavanju osobe, zaprimanju prijave, nadgleda osobe koje čuvaju pritvorenike… Ali i brinu o prehrani ljudi koji se nalaze u pritvorskim jedinicama – rekli su.

Pročitajte još

OD SRIJEDE NA KIOSCIMA Čeka vas novi broj DuLista!

Dulist

GOSPODARENJE OTPADOM NA MORU Mislite da kruzeri puno zagađuju? Evo zašto se varate

Dulist.hr

‘McLarenom’ po autocesti jurcao 216 kilometara na sat

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija