Crtice iz Konavala

Počeci organiziranog turizma u Cavtatu i Konavlima

O počecima organiziranog turizma u Cavtatu i Konavlima već se moglo nešto i pročitati u ovoj skromnoj rubrici. Između ostalog spomenut je i točan datum, 21. lipnja 1924., kada je osnovano ‘Društvo za razvitak Cavtata i okolice te unaprjeđenje prometa stranaca u Cavtatu’, datum koji možemo smatrati službenim početkom organiziranog turizma u Konavlima. Danas, kada Cavtat ponovno slavi osvajanje Plavog cvijeta kao najuređenije malo mjesto na Jadranu, vrijedi se još jednom dotaknuti razvitka turizma u Cavtatu i još osvijetliti njegove početke. Naime, počevši od 1924. godine u kontinuitetu se može pratiti razvoj turizma na ovome prostoru. ‘Društvo za razvitak Cavtata i okolice te unaprjeđenje prometa stranaca u Cavtatu’ dugo se nakon osnivanja bavilo uređenjem mjesta i unaprjeđenjem turizma. Društvo je 1924. godine postalo član Saveza društava i institucija za unaprjeđenje prometa stranaca, čije je sjedište bilo u Dubrovniku. Kasnije je u Dubrovniku 1928. godine osnovana i Kupališna zadruga u koju se uključilo i Društvo iz Cavtata. Među osnivačima zadruge bila su i članovi iz Konavala i to: dr. Vlaho Novaković iz Cavtata, Pero Kocelj iz Močića i Niko Glavić iz Grude. Zadruga je imala zadatak da ‘podstiče unapređenje i razvoj prometa stranaca u kupališnim mjestima dubrovačke rivijere’, i ‘popularizira mogućnost klimatskog liječenja’. Točno 1936. godine u Cavtatu je osnovan Općinski turistički odbor, a čiji se slijednikom danas može smatrati Turistička zajednica Općine Konavle. Članovi odbora bili su: P. Natošević, dr. B. Raše, dr. I. Bobić, dr. V. Novaković, S. Granić, D. Granić, M. Lucijanović, M. Brautović, don I. Dagonig, N. Mijušković, J. Kostopeč i I. Guljelmović. Godine 1937. Općinski turistički odbor prikazao je svoj program u četiri točke: 1. Uređenje starog općinskog vodovoda ‘iznad Oboda radi nestašice vode za vrijeme ljetne sezone’; 2. Pojačanje automobilskog saobraćaja u ljetnoj sezoni; 3. Početak izgradnje puta Cavtat-Obod radi skraćenja veze s Dubrovnikom; 4. Smanjene cijene električne struje. Zanimljiv je i podatak o predratnoj povezanosti Cavtata s ostatkom države. Povezanost je za ono vrijeme bila izuzetno dobra pa čak i u nekim segmentima bolja nego danas. Većina turista je dolazila s tadašnjeg prostora ex Jugoslavije, odakle je Cavtata ostvarivao 2/3 noćenja. Preko aerodroma u Konavoskom polju kod Grude uspostavljen je sezonski zračni promet. Letjeli su avioni tvrtke ‘Aeropromet’ iz Beograda. Tijekom 1938. godine svakodnevno su tijekom ljetne sezone vozile tri stalne linije, dvije unutrašnje Dubrovnik – Beograd i Dubrovnik Sarajevo i jedna međunarodna Zagreb – Beč – Brno – Prag. Cavtat je imao i željeznički vezu s kojom su do Zvekovice dolazili brojni domaći gosti. Pomorski promet se obavljao parobrodima Dubrovačke plovidbe koji su svakodnevno plovili u pravcu Dubrovnika i Cavtata, a isto tako bile su osigurane i cestovne veze sa stalnim autobusnim linijama. Stagniranje turističkoga prometa bilo je značajno za vrijeme velike gospodarske krize 1929. godine. Već nakon 1933. godine turizam ponovno dobiva na značaju. U tom vremenu u Cavtatu su postojali ovi smještajni kapaciteti: pansion ‘Novaković’ sa 45 soba i 80 postelja, pansion ‘Koletić’ sa 11 soba i 20 postelja, restaurant ‘Granić’ sa 17 soba i 32 postelje, restaurant ‘Balkan’ sa 5 soba i 5 postelja. Isto tako bila je 61 privatna soba sa 109 postelja. Cavtat je u to vrijeme imao 800 stanovnika i bio je sjedište Općine.

Pročitajte još

Orhan Pamuk, turski nobelovac i Jakov Pervitić, kartograf iz Konavala

Božo Lasić

Veliki rat, Božićni mir, Bečka filharmonija, Konavle i Mihovil Nikolić

Božo Lasić

Nikola Primorac – prvi na svijetu u maloj brodici preplovio Atlantik

Božo Lasić

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija