Stvarnu ugroženost renesansnog vrta ljetnikovca Gundulić u Gružu cijenimo vrlo ozbiljnom – napisao je krajobrazni arhitekt Bruno Šišić obraćajući se Društvu arhitekata Dubrovnik.
Naime, Šišić navodi kako je Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske svojim aktom dana 18. 08. 2011. upućenim svim relevantnim institucijama na području Dubrovnika dala jasno do znanja da je taj renesansni vrt zajedno s dvorcem registriran kao zaštićeno nepokretno kulturno dobro
A sve nakon što je Grad Dubrovnik u proljeće 2011. godine iskazao namjeru kako će dio Gundulićeva renesansnog vrta u Gružu pretvoriti u parkiralište ili u tržnicu, te nakon glasnih kritika dubrovačke javnosti i žestokih protivljenja brojnih stručnjaka i znanstvenika kompetentnih za hrvatsko kulturno naslijeđe, gdje spadaju i dubrovački povijesni vrtovi.
GRAD I DALJE PO SVOM?
U popisu zaštićenih ljetnikovaca kao nepokretnih kulturnih dobara u Republici Hrvatskoj ladanjski prostorni sklop Paladina Gundulića u Gružu (ljetnikovac s vrtom i popratnim objektima) vodi se pod oznakom Z- 4026. Objekt je posljednji put zaštićen 22. 12. 2008. posebnim Rješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao Cjelina ljetnikovca Paladina Gundulića u Gružu.
– No, sve to kao da se Grada Dubrovnika ne tiče, pa objavljuje novi atak na prostor Gundulićeva vrta proširenjem tržnice u Gružu još ove jeseni. Navodno, projekt se za novu tržnicu upravo radi. Ukoliko je doista riječ o proširenju tržnice, onda se ono nema gdje obaviti osim zadiranjem u prostor ovog renesansnog vrta. No to se nikako ne bi smjelo dogoditi, jer bi se prešlo preko granice koju je tvorila zapadna stranica glavne stražnje šetnice, a koja se vodeći pravcem sjever-jug neposredno uz stražnje lice dvorca protezala čitavom dužinom vrta.
Također, u skladu s točkom 4. Preporuka javne tribine Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske pod nazivom „Nova prijetnja dubrovačkim ljetnikovcima“, koja je održana 26. travnja 2012. u Zagrebu, potrebno je radi zaštite od krađe preostale vrijedne vrtne plastike ponovno s vratima zatvoriti pristup ovome vrtu izvana. Ranija žičana vrata bila su uklonjena ulaskom bagera u vrt 2011. pa je otada vrt otvoren i potpuno nezaštićen od vandala.
KAKO BI SE VRT MOGAO UREDITI
Stvarnu ugroženost ovog vrta cijenimo vrlo ozbiljnom. Nastojeći umanjiti vrijednost vrta, kao glavni argument arhitekt investitora ističe u pejorativnom smislu kako je na djeliću vrta u mapi iz 1837. g. ubilježen uzgoj povrća. Očito mu nije poznato da se povrće uz ostalo vrtno bilje normalno uzgajalo u svim dubrovačkim renesansnim vrtovima jer su to ujedno bili i kućni vrtovi.
S obzirom na prijetnju uništenja sjeverne čestice preostalog dijela Gundulićevog vrta iz 16. st. još ove jeseni, odlučili smo kao svoj odgovor izraditi prikaz mogućeg uređenja ugroženog dijela vrta u okviru uređenja postojeće vrtne cjeline – napisao je Bruno Šišić.
Naime, kako bi se osjetila potencijalna vrijednost preostalog dijela staroga Gundulićeva vrta, po dužini protegnutog pozadi zdanja dvorca pravcem sjever-jug, izrađene su 3D slike varijante njegova mogućeg uređenja, odnosno obnove. 3D, modele je uz stručno vodstvo Bruna Šišića izradio Stipan Ujdur, o čemu je duList već pisao, te ih postavio na Google Earth.
– Ilustracijom se s jedne strane želi probuditi savjest predstavnika investitora, Grada Dubrovnika, kako bi ih se odvratilo od vandalskog čina zadiranja u taj prastari vrt i time njegova zatiranja, a s druge strane zainteresiranoj javnosti prikazati da predstoji mogući gubitak još jednog vrijednog spomenika dubrovačke renesansne vrtne arhitekture – navodi Bruno Šišić.