Grad

Pezo: ‘Dogodine nam milijunti putnik stiže ranije nego ove’

Luka Gruž u prva tri tromjesječja 2018. godine zabilježila je ukupan broj dola­zaka 1.528,135 putnika, od čega 65,58 posto čine gosti s brodova s kružnih putovanja. Od pristojbe za uporabu obale kruzera uprihodovano je 14 i pol milijuna kuna, a do kraja prosinca iznos bi se mogao povećati za dodatnih četiri milijuna kuna.

Je li zadovoljan poslova­njem Lučke upravu u odnosu na pret­hodnu godinu te kada možemo očekivati početak izgradnje putničkog terminala, porazgovarali s njenim ravnateljem Bla­žom Pezom.

Kako ocjenjujete ovu godinu u odnosu na prošlu po pitanju pri­hoda, broja ticanja i putnika? Koliki broj putnika je planiran za godinu pred nama?

Očekivano, mi smo otprilike ostali na jednakim brojkama. Bilo je manje ticanja, ali je zabilježen veći broj putnika. Tajna se krije u nešto većim brodovima. Pred­viđanja za sljedeću godinu su slična, uz blagi porast. Dok se ne uspostavi korela­cija suživota Luke i Grada, mislimo da su ove brojke dosta zadovoljavajuće. Neki značajniji rezultati mogu se očekivati 2020. godine. Tad očekujemo da zažive i nova Pravila, uvjeti i kriteriji za pri­hvat brodova na kružnim putovanjima u Dubrovniku.

Naravno, ovo sve navodim iz pozicije situacije u gradu, a na ‘cruise’ industriju i na poslovanje luke koja je dominantno putnička utječu i sigurnosni uvjeti te oni okruženja. Procjena brojke putnika s kružnih putovanja za 2019. kreće se oko 800 tisuća, nešto više od milijun putnika sveukupno. Mislim da ćemo milijuntog putnika dočekati sljedeće godine čak ranije nego ove.

Jeste li kao Lučka uprava sudjelovali u pregovorima oko ograničavanja maksimalnog broja istovremenog ticanja kruzera Dubrovnika?

Mi smo u tom procesu aktivno surađi­vali. Upravo zahvaljujući našem pri­stanku, intenzivnim pregovorima s Gradom, a svjesni situacije u kojoj se nalazimo, izazova pri trenutnom iskr­caju-ukrcaju, problema gradske infra­strukture, broja ljudi na gradskim pro­metnicama i u povijesnoj jezgri, išli smo prema postizanju dogovora kojim bi se broj dolazaka putnika preraspodijelio na, umjesto sadašnja tri dominanta dana, na čitav tjedan i, naravno, kroz više mjeseci u godini. Naime, boljom raspodjelom i koordinacijom povećao bi se broj putnika, a time i ekonomski učinak. Naša zadaća je omogućiti što kvalitetniji i ugodniji boravak našim gostima, ali i u kontekstu projekta ‘Respect the City’ ispoštovati naše mogućnosti, ljude koje žive taj grad, prvenstveno njihovo zado­voljstvo jer tek onda možemo govoriti o destinacijskom turizmu. Dakle, postići zadovoljstvo gosta, ali i domaćina. U tom smjeru Lučka uprava Dubrovnik dala je veliki obol jer da nije bilo inicijalne želje za suradnjom, napredak ne bi bio moguć.

Kakvo je Vaše mišljenje o ideji kupnje broda kojim bi se prevozili putnici iz gruške luke u gradski porat kao vida smanjenja prometne zagušenosti Grada?

To je nešto čemu mi kao Lučka uprava ne možemo otežati, ali ni doprinijeti, međutim mogu gospodarstvenici koji se bave prijevozom putnika s malim bro­dicama. Sigurno je to jedan financijski zalogaj koji bi trebalo promisliti dobro. Dugoročno on bi sigurno značio dobro­bit Grada. S obzirom na resurs mora kojeg imamo i koji je minimalno isko­rišten u distribuciji putnika iz Gruža u povijesnu jezgru, mislim da bi on mogao biti dobro rješenje u kontekstu gužvi na gradskim ulicama, ali i prometnicama tijekom ljetnih mjeseci.

Postoje li otvorena pitanja u vezi izgradnje putničkog terminal, kada možemo očekivati početak izgradnje, pa makar vlastitim snagama?

Čekamo zaključenje priče oko trajek­tnog pristaništa na Batahovini. Nadamo se kako ćemo dovršetkom projektne dokumentacije u sljedećoj godini biti spremni projekt aplicirati na kohezij­ske EU fondove te ćemo ući u popis projekata Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koji će biti sufinanci­rani sredstvima Europske unije. Čim bude završena financijska konstrukcija i uglavljeni vremenski rokovi u svezi izgradnje infrastrukture u čije ulaga­nje je naša najvažnija zadaća, mi ćemo moći krenuti prema realizaciji projekta putničkog terminala. Razvojna strate­gija u idućem razdoblju treba se teme­ljiti na održivom razvoju putničke luke Dubrovnik, sagledavajući potrebe uku­pnog održivog razvoja turizma u Gradu Dubrovniku, odnosno u cijeloj destina­ciji. Sukladno navedenom, budući plani­rani projekti kao što su putnički i trajek­tni terminal, odnosno daljnja izgradnja operativne obale treba se planirati uva­žavajući navedene potrebe i kriterije.

Kako napreduje realizacija projekta sufinanciranog sredstvima EU za povezivanje zračne i pomorske luke Dubrovnik?

Održano je više razgovora s lokalnom upravom vezano za trasu koja bi vodila u tom pravcu. Za projekt su zadužene Hrvatske ceste čiji djelatnik je naš sugra­đanin Nikša Konjevod koji je u potpuno­sti upoznat s problematikom, odnosno važnosti zaživljavanja tog pravca u svrhu razvoja Zračne luke Dubrovnik, ali i nas kao turističke destinacije.

Hoće li i kako, ukoliko dođe do usva­janja prijedloga Zakona o pomor­skom dobru i morskim lukama, ono utjecati na rad Lučke uprave Dubrovnik?

To je jedan od zakona koji se najdu­lje donosio. Samo aktualna vlada na njemu radi već dvije godine, a na njemu se manje ili više intenzivno radilo još od mandata premijera Zorana Milanovića, dakle ukupno 5–6 godina. Prijedlog je trenutno, koliko mi je poznato još u fazi radnog materijala. Ono čime se Zakon najviše bavi je ingerencijama gradova, općina, županije i države nad određe­nim pomorskim dobrom. Odnosno, tko će upravljati i naplaćivati korištenje tog prostora. Rješavaju se stvari koje su se u prošlosti pokazale kao ‘crne rupe’. Što se tiče dubrovačke Lučke uprave izmjene su minimalne. Ono čemu se ide je da nas se prepozna i odvoji od onih ‘uvjetno’ rečeno manjih luka kako bi do izražaja došla naša tržišna pozicija i potreba da mi s nje nastupamo te da nemamo obveze poput županijskih luč­kih uprava koje upravljaju manjim npr. otočnim lukama. One, naime, moraju raditi u korist stanovništva, prilago­đavati se lokalnoj sredini. Mi smo kao državne luke okrenute razvoju gos­podarstva, posebno one teretne ili putničke, poput nas, koje rade s ino­zemstvom. Zakon bi svakako trebao poboljšati poslovanje, dakle pojedno­stavniti sve procedure kako bi se osigu­rala što veća gospodarska dobit.

Kao član Stručnost povjerenstva za dodjelu koncesija koje je Vaše mišljenje o nadležnosti pri dodjeli koncesije, odnosno bi li veliki grad poput Dubrovnika trebao dobiti na upravljanje svoje pomorsko dobro?

Novi Zakon o o pomorskom dobru i morskim lukama se bavi i tom proble­matikom. Vjerojatno će se u tom sek­toru donijeti neke promjene. Vidjet ćemo hoće li veliki gradovi preuzeti dio odgovornosti upravljanja dijelom mora i obale koji se nalaze na njihovom području. Hoće li im on dati manje ili veće ovlasti. Situacija je takva da župa­nija određuje koncesije, gradovi konce­sijska odobrenja, a ono što bih ja volio i što ćemo sigurno u sljedećoj godini napraviti kao Grad Dubrovnik, to je ujedno preporuka povjerenstva u kojem sudjeluju predstavnici grada, županije i kapetanije, je da se na ovom kopnenom dijelu, a tu prvenstveno mislim na plaže i kupališta, kroz komunalno redarstvo poveća kontrola jer postoji niz korisnika koji ih zloupotrebljavaju. Bili smo svje­doci ovog ljeta kako su se neke građan­ske udruge pobunile i upozoravale na nepravilnosti. Situacija, doduše, nije toliko dramatična. Uglavnom je posri­jedi samovolja više manjih korisnika koncesijskih odobrenja, manje kon­cesionara koji su uredni. Kapetanije s obzirom na svoje preostale obveze nisu kapacitirane da sve ovo mogu nadgle­dati, pa ćemo ići prema prijedlogu da Grad Dubrovnik angažira dodatni broj ljudi. Na ovaj način će se vršiti bolja kontrola i uvid u stanje na terenu, pa ćemo prekršitelje moći kvalitetnije sankcionirati kako se spomenute situ­acije ne bi ponavljale.

Predsjednik ste GK Mokošica i gradski vijećnik. Gradski proračun za 2019. godinu usvojen je 10. prosinca. Što on konkretno znači za stanovnike Mokošice? Kratkoročno gledajući koji su vam prioriteti?

Usvajanjem proračuna za 2019. počet će izgradnja osnovne komunalne infra­strukture, sve ono što bi bilo za očeki­vati da jedno naselje u ovako ‘bogatom gradu’, kako je volio reći bivši gradona­čelnik Vlahušić, u 21. stoljeću ima. Mi smo do sada u mnogočemu bili izo­stavljeni. Ovo je predgrađe koje vapi za kanalizacijom, vodom, pročistačem, novim cestama, parkingom, rasvje­tom, društvenim prostorima, jedno­smjenskom nastavom i npr. vrtićem za svu djecu. Imali smo godinu dana za pripremu dokumentacije. Vrijeme smo iskoristili za snimanje postojeće situacije. Stvari se jesu pokrenule, ali ja ću osobno biti zadovoljan tek kad se sve navedeno ostvari pošto se s ‘mrtve točke’ nismo pomakli posljednjih 12 godina. Mokošani su siti obećanja, riječi i gladni rezultata. Kao aktivan sudio­nik trenutne gradske uprave znam da se na rješenjima radi, dokumentacija je dovršena i projekti spremni za rea­lizaciju. Svaki dan očekujemo početak sanacije kanalizacijskog sustava kako Mokošice tako i Donjeg Obuljenog te preostalih dijelova Rijeke dubrovačke koji dan danas nemaju kanalizacijski priključak. Odmah po novoj godini pri­stupit će se pravljenu nekoliko parking mjesta, izgradnji kluba umirovljenika, prostorija za mlade u samom naselju i judo dvorani.

Predsjednik ste i Županijskog nogo­metnog saveza, kakvo je trenutno raspoloženje? Jeste li zadovoljni suradnjom s vrhom organizacije? Kada možemo očekivati dolazak Davora Šukera?

Ulaganja u infrastrukturu u proteklih 15 godina praktični nisu postojala. U sljedećem razdoblju ćemo upravo na tome inzistirati. Odradili smo nekoli­cinu sastanaka s vodstvom u Zagrebu. Uspjeli smo iskomunicirati naše pro­blem, oni su shvatili naše potrebe. Imamo svojevrsna obećanja, ali još uvi­jek nije raspisan Natječaj za financira­nje terena, niti su data neka sredstva. Ono što mi pokušavamo je osvijestiti klubove da moraju imati čistu doku­mentaciju i riješene imovinsko-pravne odnose kako bi se mogli danas-sutra aplicirati. Šuker će vjerojatno doći kada bude imao i što donijeti.

IZ TISKANOG IZDANJA, 12. prosinca 2018.

Pročitajte još

‘DA SE NE ZABORAVI’ Obilježavamo 29. obljetnicu napada na grad

Dulist

CIJENE ZAKUPA ‘PADALE’ I ZA 90 POSTO Pod teretom krize u Gradu otkazana samo dva poslovna najma

Iva Dedo

VRHOVNI SUD RH ODLUČIO Otkaz djelatniku Libertasa zbog taksiranja je zakonit

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija