Od 1. siječnja 2019. godine na snagu stupa nova porezna reforma.
Novi namet, u sklopu nove Uredbe o visini boravišne pristojbe, među ostalim će se odnositi i na privatne iznajmljivače. Još samo ove godine po krevetu će plaćati 300 kuna paušalnog poreza na dohodak. Naime, njima će paušal ‘skočiti’ na 345 kuna. Vrijedit će za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, što je rast od čak 15 posto. Kako ističu iz Ministarstva turizma za DuList, visina paušala boravišne pristojbe za ovaj segment pružanja smještajnih ugostiteljskih usluga nije se mijenjala od 2005. godine kada je iznosio 100 kuna.
S predloženih 10 kuna za A razred u glavnoj sezoni, još uvijek smo najjeftiniji u odnosu na nama konkurentne zemlje – Ministarstvo turizma
Boravišna pristojba raste za 25 posto
Uredbom se također predlaže povećanje iznosa boravišne pristojbe, i to s 8 kuna na 10, što je za 25 posto više u odnosu na 2018. godinu. Odnosit će se na osobe koje koriste uslugu noćenja u smještajnim objektima u kojima se boravišna pristojba plaća po noćenju, osim kampova.
— S predloženih 10 kuna za A razred u glavnoj sezoni, još uvijek smo najjeftiniji u odnosu na nama konkurentne zemlje. Prilikom predlaganja povećanja boravišne pristojbe, vodilo se računa da visina boravišne pristojbe bude konkurentna u odnosu na okruženje – govore nam iz Ministarstva.
Kako kažu, predloženo povećanje boravišne pristojbe rezultat je ‘promišljenog pristupa temeljenog na činjenici da je Hrvatska u ovom trenutku vrlo tražena na najznačajnijim emitivnim turističkim tržištima’. Napominju kako se visina boravišne pristojbe ne određuje prema lokaciji, već prema sezonalnim razdobljima i razredu turističkog mjesta.
Ovo će povećanje dodatno pridonijeti ostvarenju ciljeva razvoja sukladno strategiji turizma, kako Hrvatske u cjelini, tako regionalno i lokalno – Romana Vlašić
Vrijedi dodati kako se visina boravišne pristojbe ne mijenja, tj. ostaje na istoj razini kao i za 2018. godinu za osobe koje noće u ugostiteljskom objektu iz skupine Kampovi, vrste kampovi i kamp odmorišta te za vlasnika kuće ili stana za odmor i članove njegove uže obitelji koji boravišnu pristojbu plaćaju u godišnjem paušalnom iznosu. Za kampove u domaćinstvu primjenjuje se visina boravišne pristojbe koja je propisana za privatne iznajmljivače.
Dobar poticaj iznajmljivačima
Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Romana Vlašić istaknula je kako navedena povećanja ‘neće utjecati na sezonu’. Prema njenim riječima, povećanje boravišne pristojbe na maksimalnih 10 kuna u turističkom razredu ‘A’, samo je ‘malo usklađenje u odnosu na nama konkurentske turističke destinacije, a predloženi iznos će i dalje biti jedan od najnižih u Europi’.
— Boravišna pristojba je uobičajena stavka s kojom su svi posjetitelji upoznati i plaćaju je svugdje gdje putuju, ponekad različitu po sezonama, regijama, ali i vrsti smještaja, a zanimljivo je da se u mnogim destinacijama plaća u gotovini izdvojeno iz hotelskog računa. Boravišna pristojba je neoporeziva i odvojeno se prikazuje u cjenicima te ne ulazi u cijenu hotelskog smještaja – rekla je Vlašić te usporedbe radi navela kolike su cijene u drugim turističkim destinacijama u svijetu.
Primjerice, kako ističe Vlašić, u Ibizi ili Mallorci, boravišna pristojba je u 2018. duplo povećana nego što je bila u 2017. Naime, cijena se kreće od dva Eura u privatnom smještaju do četiri Eura u hotelima pet zvjezdica. U Barceloni iznos pristojbe je 2,25 Eura, u Grčkoj od 1,5 Euro u privatnom smještaju do četiri Eura u hotelima 5 zvjezdica, a u Beču i Salzburgu pristojba iznosi 3,02 posto od cijene smještaja. Za povećanje iznosa paušala u privatnom smještaju s 300 kuna godišnje po krevetu, na 345 kuna u stvarnosti pokriva 34,5 noćenja, Vlašić vjeruje kako se i dalje radi ‘o dobrom poticaju iznajmljivačima s obzirom kako svi u Dubrovniku ostvare veći broj noćenja od ovoga što je pokriveno paušalom’.
Treba napraviti razliku u plaćanju između ‘malih’ i ‘velikih’ iznajmljivača, onih koji imaju luksuznije objekte, veće kapacitete i rade duži dio godine te tako ostvaruju i veće prihode – Jelka Tepšić
— Kako se radi o strogo namjenskom prihodu i jasnoj raspodjeli na svim razinama, ovo će povećanje dodatno pridonijeti ostvarenju ciljeva razvoja sukladno strategiji turizma, kako Hrvatske u cjelini, tako regionalno i lokalno – zaključila je Vlašić.
Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić povećanje boravišne pristojbe smatra opravdanim i suglasna je s ovom odlukom s obzirom, kako kaže da Hrvatska u usporedbi sa sličnim destinacijama ima puno nižu cijenu boravišne takse. Ne smatra kako će ovo povećanje imati negativan efekt s obzirom na reputaciju i imidž naše destinacije.
— Prostora za povećanje svakako ima. Pristojba predstavlja prihod i Turističkoj zajednici i Gradu Dubrovniku, a većim prihodima raste i proračun koji onda nudi veće mogućnosti za različite razvojne projekte u svrhu poboljšanja uvjeta boravka turista, a time i građana – ističe Tepšić. Povećanje paušala također smatra opravdanim, no dodaje kako bi se po ovom pitanju moglo kvalitetnije revidirati kategorije.
— Odnosno napraviti razliku u plaćanju između ‘malih’ i ‘velikih’ iznajmljivača, onih koji imaju luksuznije objekte, veće kapacitete i rade duži dio godine te tako ostvaruju i veće prihode – rekla je Tepšić.
Na koji način će povećanja stvarno utjecati, kako na hrvatsku, tako i na dubrovačku turističku sliku, preostaje nam vidjeti u idućoj sezoni.
TRENUTNA SITUACIJA
Razred A – plaća najviše
U domaćinstvu je registrirano 3.861 objekt od 3.719 obveznika, s čak 6.180 smještajnih jedinica u kojima se nalazi 16.078 redovnih i 5.290 pomoćnih kreveta, saznajemo iz Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Paušal se, prema Zakonu o boravišnoj pristojbi plaća po redovnom krevetu godišnje. Iznajmljivači razreda A (Dubrovnik, Lopud, Šipanska Luka, Koločep, Orašac) paušal plaćaju 300,00 kuna. Nešto manje, točnije 255 kuna izdvojit će oni koji iznajmljuju na području razreda B (Suđurađ, Zaton, Trsteno). U Brsečinama, Lozici, Mokošici, Komolcu, Sustjepanu i Rožatu, odnosno u razredu C, iznajmljivači paušal plaćaju 210,00 kuna. Nerazvrstana naselja (razred D) plaćaju najmanje – 150,00 kuna. Po ovom ključu se plaća i paušal poreza, ističu iz TZ-a.
REZULTAT JAVNE RASPRAVE
Što se sve utvrđuje Uredbom?
Novom Uredbom se utvrđuje visina boravišne pristojbe koju plaćaju osobe koje noće u ugostiteljskom objektu iz skupine Kampovi, visina paušalnog iznosa boravišne pristojbe koju plaćaju građani koji pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu, visina paušalnog iznosa boravišne pristojbe koju plaća vlasnik kuće ili stana za odmor za sebe i članove uže obitelji (‘vikendaši’).
Nadalje, utvrđuje se iznos dijela boravišne pristojbe koji se uplaćuje na poseban račun Hrvatske turističke zajednice i koji se koristi namjenski za razvojne projekte i programe kreiranja novih turističkih programa u turistički nerazvijenim područjima. Također, dolazi do povećanja paušalnog iznos boravišne pristojbe koji plaćaju vlasnici ili korisnici plovila za sebe i za sve osobe koje noće na tom plovilu (nautičari), ističu nam iz Ministarstva turizma. Navedene izmjene odnosit će se samo na A razred i primjenjivati se isključivo u srcu turističke godine.