Aktualno

OVAKO JE DUBROVNIK IZGLEDAO PRIJE 15 GODINA Devastacija ili plansko promišljanje razvoja Grada?

Grad treba zaštititi i ograničiti ovakve sulude gradnje jer ovakav GUP će sve uništiti – rekao je još krajem siječnja dubrovački gradonačelnik Mato Franković. Spomenuo je i kako često dobiva kritike sugrađana koji ga upozoravaju kako ‘niču zgrade na čudnim mjestima te trajno uništavaju vizure grada Dubrovnika’. Najavio je tada žurne izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana, jer upravo su zadnje izmjene ovog dokumenta, rekao je Franković, sve to i dozvolile. I dok još čekamo izmjene i dopune prostornoplanske dokumentacije, ali i implementaciju nove ‘buffer zone’, posljednjih se dana naveliko razvila tema oko Petke, jednog od rijetkih preostalih neizgrađenih dijelova Dubrovnika. Sve je potaknuto prvokupom dvije petine dijela Vile Rašice, zbog čega je prekinuta i sjednica Županijske skupštine. No cijela priča se zapravo ‘zakotrljala’ još prošle godine nakon što je 70 tisuća kvadarta zemljišta Stipe Gabrića Jamba na javnoj dražbi kupila tvrtka Plavi Projekt, odnosno kako je i sam rekao, njegovi prijatelji. Gradonačelnik pak uvjerava kako na Petki nitko ništa neće moći graditi, no sve se to nažalost jednog dana, s nekom drugom gradskom upravom može promijeniti. Petka za sad ostaje posljednja crta obrane. Za ovaj smo broj DuLista pak odlučili ‘prođirati’ našom foto arhivom i pokazati koliko su se u zadnjih 15-ak godina promijenile vizure pojedinih dijelova grada. Jer svaka nova gradnja trajno mijenja vizure, ne nužno na gore, a stare pomalo blijede iz naših sjećanja.

Slika iz zraka iz 2012. na kojoj se vidi gradilište budućeg Atlant centra

Od ‘Manhattana’ do Remize

Krenut ćemo od Gruškog polja, poslovnog i trgovačkog centra Dubrovnika, prostora za kojeg su se još prije desetak godina ‘kovali’ veliki planovi, počevši od gradnje tzv. dubrovačkog Manhattana na prostoru nekadašnje tvornice Radeljević do gradnje na prostoru bivše Libertasove Remize, gdje je prvotno bila planirana i tržnica. Svemu tome treba nadodati i uređenje bivšeg Hotela Stadion, a svi ti planovi do danas nisu realizirani. Ipak, na potezu od bazena do Robne kuće Minčeta gradnjom novih objekata došlo je do promjene vizura, ali i prometne regulacije. Naime, tadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić odlučio je u potpunosti promijeniti prometne pravce na tom dijelu grada pa smo dobili novu spojnu cestu, šetnicu i umjesto nekadašnjih semafora tzv. kružni tok. Prvi objekt kojega ćemo se dotaknuti jest zgrada Grawea.

Njena gradnja počela je još 2006. godine, a skoro dvije godine kasnije investitor, tvrtka PGM Ragusa, nedovršeni poslovni objekt prodaje tvrtki Grawe nekretnine. Riječ je o objektu koji ima jednu podzemnu i šest nadzemnih etaža. Nekoliko godina kasnije, točnije 2011. godine u neposrednoj blizini ovog poslovnog centra, dubrovačka brodarska tvrtka započela je s izgradnjom poslovnostambene zgrade poznatije kao Atlant centar. Riječ je o investiciji vrijednoj 26 milijuna eura, a zgrada, koja je svečano otvorena 2014. godine, ima ukupno devet etaža od čega su tri podzemne etaže gdje je zgrada ukopana čak 9 metara ispod razine mora u kojima su smještena 222 parkirna mjesta. Iste godine kad je izgrađen Atlant centar, Vlahušić je odlučio uvesti i promjene u prometu. Semafori kraj ‘Minčete’ otišli su u zaborav, iza Grawea je zatvoren dio Ulice dr. Ante Starčevića te je napravljena šetnica, a promet se preusmjerio oko Robne kuće te dvjema spojnim cestama kraj Atlanta. Svemu ovome treba dodati i zgradu ispod Bourbona, koja se upravo gradi, a zbog koje je gradonačelnik Franković u siječnju i najavio izmjene GUP-a. Riječ je o stambeno-poslovnom centru Gravosa Residences, kojeg, čine dva objekta s ukupnom korisnom površinom od 19.543 m2.

Izmjene GUP-a gradonačelnik je najavio zbog najnovije gradnje ispod Bourbona

Uvala – hoteli, plaža, privatne investicije

Nakon Gruža zaputili smo se prema Uvali Lapad, a i sam gradonačelnik je rekao kako se ‘trajno uništavaju’ njene vizure. No, ovdje treba podsjetiti kako vizure Uvale nisu izmijenjene samo zadnje dvije, tri godine gradnjom raznih stambenih zgrada, vila, kuća… već i obnovom, odnosno izgradnjom novih hotelskih kapaciteta od Importanne Resorta, Hotela More te obnovljenog Hotela Kompas. Vratit ćemo se tako na trenutak u 2003. godinu kada je tvrtka Importanne od Hrvatskog fonda za privatizaciju kupila Hotel Neptun. Pet godina kasnije Ciril Zovko je za jedan nacionalni medij izjavio kako se Importanne Resort sastoji od hotela Neptun s 92 sobe, hotela Ariston sa 115 soba, Importanne Suitesa s 25 apartmana i Ville Elite. U tri godine uloženo je 120 milijuna eura. Danas Importanne Resort ima pet hotela – Neptun, Ariston, Royal Palm, Royal Princess i Royal Blue, koji je posljednji izgrađen. Resort uključuje i Villu Elitu. Tu je i Hotel More koji se gradio 2006./2007. godine, a novo krilo ovaj je hotel dobio 2017. godine.

Ne smijemo zaboraviti ni stambeno-poslovni kompleks Dvori Lapad sa 60 poslovnih prostora i 70 stanova. Gradnja je trajala pet godina, a dovršena je 2010. godine. U novom je ruhu 2015. godine ‘osvanuo’ i Hotel Kompas koji posluje u sklopu grupacije Jadranski luksuzni hoteli. Grupacija Lukšić u hotel je uložila više od 100 milijuna kuna te je hotel podignut na razinu četiri zvjezdice sa 173 smještajne jedinice. Ne trebamo zaboraviti ni kako je potpuno novi izgled prije dvije godine dobila i sama plaža u Uvali Lapad, na temelju županijske koncesije. No, vratimo se i na gradnju privatnih investitora na potezu od Ulice Kardinala Stepinca pa sve do tvrđave na Glavici Babinog kuka kojom se također trajno mijenja vizura ovog dijela Dubrovnika. U medijima su se kao investitori kuća, stambenih zgrada i vila na tom prostoru spominjali nogometaši Emir Spahić i Edin Džeko, potom Roko Tolić i Iris Valentić ex Žunec (kumstvom povezana s Todorićima), ali i poduzetnik iz Kiseljaka Tihomir Brajković. Zanimljvo je iznijeti i nekoliko riječi o ovom prostoru iz Urbanističkog plana uređenja Babin kuk iz 2008. godine.

— Vizura s Lapada prema zapadnom dijelu poluotoka Babin Kuk pokazuje još u velikoj mjeri dominaciju prirodnog nad izgrađenim prostorom. Prostorna dominanta brda Babin kuk s ostacima tvrđave i neizgrađenim padinama koje se spuštaju sve do obale, velika je prostorna kvaliteta. Nažalost predviđenim nastavkom zone izgradnje od Lapada do samog vrha brijega i tvrđave, bitno će se narušiti i devastirati slika prostora – navodi se u spomenutom dokumentu. Piše dalje i sljedeće: ‘Recentna stambena izgradnja, nastala tijekom posljednja dva desetljeća na istočnom dijelu poluotoka, neprihvatljiva je i neprimjerena te predstavlja prostorni konflikt. Predimenzionirane građevine, bez oblikovnih kvaliteta, proizvele su kaos i zastrašujuće vizure. Ostatak poluotoka, koji još uvijek posjeduje kvalitetne ambijente, potrebno je zaštititi mjerama koje će osigurati izgradnju u skladu s geomorfološkim vrijednostima prostora i karakterom podneblja, ali istovremeno na tragu suvremenih tendencija u arhitektonskom oblikovanju. Neki prostori moraju ostati neizgrađeni kako bi cjelina imala smisao i ritam. Prije svega to se odnosi na površine podno tvrđave čija bi izgradnja značila nastavak započete devastacije.’

Bageri ‘navalili’ u Solitudo

Velike promjene doživo je i prostor Solituda, naselja koje je dugo godina bilo ‘na kraju Grada’. Taj dio Dubrovnika bio je poznatiji kao ugodna šetnica uz more, autokamp u ljetnim mjesecima ili koncertna lokacija. Međutim, posljednjih godina brujanje građevinskih strojeva postalo je svakodnevni ‘raštimani orkestar’. Gradilo se na veliko. Od prve veće zgrade, tzv. ‘Vuliksa’ pa do danas, kad je Solitudo dobio obrise ozbiljnog gradskog kvarta. No, nije tu kraj. I sam Grad Dubrovnik planira ulagati u ovo naselje. Na Vrtlarovom zemljištu u planu je izgradnja stanova po modelu dubrovačke stanogradnje, ali i vrtića. Ne treba zaboraviti ni na pastoralni centar za kojega je Dubrovačka biskupija početkom ove godine dobila zemljište na poklon od Vlade RH. Spomenimo i prostor bivšeg Gospodarskog centra Babin kuk gdje se osim hotela za radnike grade i kako doznajemo stanovi, ali i apartmani. Nažalost svu tu nekretninsku izgradnju koja se posljednjih godina dogodila u Solitudu nije pratila i prometna infrastruktura pa kad se sva ‘sila’ vozila slije na kružni tok i u Ulicu Iva Dulčića imamo svakodnevne gužve.

Nova obala, marina, pontoni

Nove vizure imamo i u gruškom akvatoriju. ‘Makeover’ je doživjela i sama luka, a treba podsjetiti kako je u studenom 2011. otvoren novi dio operativne obale u sklopu projekta Batahovina 1. Riječ je o 230 metara nove operativne obale izgrađene u sklopu projekta modernizacije luke. Gruški akvatorij dobio je i novu marinu. Onu tvrtke Laguna Trade Franja Pašalića, koja svojim izgledom i nije pretjerano oduševila dio Dubrovčana. Tako je prije dvije godine mnoge šokirala korta na ‘dubrovačkoj avliji’ (Lapadskoj obali) postavljena na ulazu u ovu prvu privatnu dubrovačku marinu. Iako sramežljivo, gradska javnost zauzela je tada nedvosmislen i nepodijeljen stav – korta ili ulazna vrata u buduću Marinu Frapa nije primjerena. A onda je uslijedio novih šok s velikim kamenim lavom. Ipak, ne treba zaboraviti kako je Marina Frapa u Gružu napravljena u sklopu državne koncesije, iako to prvotno nije trebalo biti tako.

Naime, do početka 2000.-ih gruška marina trebala je imati do 200 vezova te je njome trebala gospodariti županija. No posegnulo se za proširenjem obuhvata i broja vezova koji su potvrđeni izradom UPU-a Gruški akvatorij usvojenog 2011. godine. Ovo područje tada dolazi pod državnu ingerenciju, odnosno proširenjem obuhvata i broja vezova na bazen A i bazen B gruška marina postaje luka posebne namjene – luka nautičkog turizma. Sviđalo se danas sve to skupa nekome ili ne, marina je napravljena te je bazen A dobio uporabnu dozvolu i počeo s radom. Za razliku od Frape, svijetli primjer predstavljaju novi pontoni na Batali, koji služe za privez brodica domaćeg stanovništva. Riječ je o dvanaest milijuna kuna vrijednim radovima na prvoj fazi uređenja komunalne lučice sa šest plivajućih pontona sidrenog sustava, ukupno dugih 600 metara, za 500 vezova za domaće korisnike. Završetak radova svečano je obilježen krajem 2017. godine.

Novogradnja nije zaobišla ni predio Hladnice i Gorice, odnosno područje Liechtensteinovog puta, gdje je u potpunosti ‘oćelavila’ ponta na Gorici, a depadans je nedavno dobio i Hotel Libertas Rixos. Grade se tu još i stanovi za profesore (Hladnica), a od bagera nije ostao imun ni predio Svetoga Jakova. Posebna ‘halabuka’ podignula se prije nekoliko godina kada se u blizini crkvice i samostana počela graditi vila s bazenom. Nove vizure uskoro će dobiti i Čokolino, u trenutku kad bude završen Studentski dom, ali i nova osnovna škola. No, sve to u skladu je s postojećom prostorno-planskom dokumentacijom. Grad se, priznat će svi, mora razvijati, samo negdje treba stati, i ograničiti prekomjernu gradnju kako prostor ne bismo bespovratno uništili.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 17. srpnja 2019.

Pročitajte još

TRAŽE STATUS SLUŽBENE OSOBE Strukovna komora osudila napad na zaštitare u Zračnoj luci

Dulist

Posljednji ispraćaj Luke Korde sutra na Grudi

Dulist

Luka 11,8 milijuna kuna u plusu, nagrade jubilarcima tvrtke

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija