Grad

OTVORENJE KRAJEM SRPNJA Lazareti ne smiju biti još jedan spomenik kulture koji će crpiti sredstva iz proračuna

Dubrovačka baština d.o.o. kra­jem srpnja pod svoje preuzima Projekt ‘Lazareti – kreativna četvrt’. Projekt je obuhvaćao obnovu triju lađa spome­ničkog kompleksa Lazareti – osme, devete i desete, ali i uređenje ostalih lađa. Nakon što se u potpunosti završe građevinski radovi, kulturno-turistički program koji je prethodno osmišljen u sklopu projekta, nastavlja se i dalje.
— Projekt ‘Lazareti – kreativna četvrt’ završava se 31. srpnja ove godine i prema pravilima, njegov program mora funkcionirati pet godina po zavr­šetku. Projekt će promatrati Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. Svi proizvodi, programi i sadržaji koje smo stvorili i uklopili u ovaj projekt, moraju se nastaviti te zaživjeti – ističe voditeljica projekta Iva Carević Peković koja ga je pokrenula 2016. godine tije­kom razdoblja djelovanja u Zavodu za obnovu Dubrovnika na mjestu ravna­teljice. Nakon 31. srpnja, postaje zapo­slenicom Dubrovačke baštine.

Prijelomna godina
Ukupni troškovi prijavljenog projekta iznosili su 30.944.625,74 kuna, od čega je 25.995.571,00 kuna iznos bespovrat­nih sredstava. Na obnovu osme, devete i desete lađe bilo je predviđeno 21.078 941,55 kuna, dok su ostala sredstva bila namijenjena opremanju do sada već obnovljenih lađa kao i razvijanju i osmišljavanju kulturnih programa i sadržaja. A upravo je upravljanje nad prvih pet lađa spomeničkog kom­pleksa Lazareti Dubrovačka baština preuzela 1. siječnja 2018. godine. Također, u kolovozu iste godine, ova tvrtka osnovana 2009. godine u vlasništvu Grada Dubrovnika je nakon dužeg ‘mirovanja’ preuzela upravljanje i nad ljetnikovcem Bunić Kaboga. U njemu su već počeli s provođenjem kulturnih događanja, a 2019. smatraju prijelomnom godinom, ne samo u programskom, već i u tehničkom smislu. ­
— Dubrovačka baština je isključivo osnovana da bi skrbila, upravljala i održavala spomeničke objekte Grada Dubrovnika. Također, bavi se organiza­cijom raznih kulturnih i drugih doga­đaja primjerenih tim objektima. Koji će još objekti doći pod upravljanje Dubro­vačke baštine, o tome će odlučiti Grad Dubrovnik, odnosno Gradsko vijeće – govori nam Tonči Daničić, direktor Dubrovačke baštine. Obnovnom se, kaže nam, želi Lazaretima ‘udahnuti život kao društveno-kulturnom cen­tru, a sve u skladu sa strategijom u kul­turi Grada Dubrovnika koje je usvojilo Gradsko vijeće’. Htjelo se, a za što se i dobilo sredstava, da spomenik kulture s UNESCO-ove liste kao što su Lazareti bude ‘samoodrživ.’
— Nismo htjeli da budu još jedan spomenik kulture koji će crpiti sred­stva iz proračuna, već da sam tijekom vremena ‘prikupi’ sredstva koja će mu omogućiti da se sam održava, stvara novu vrijednost, postane vidljiv te da ga valoriziramo na ispravan način. Ono što je bilo bitno postići kroz ovaj projekt jest stvaranje dobre suradnje s partnerima projekta, a riječ je o udru­gama i osobama iz privatnog sektora koji djeluju u ovom spomeničkom kompleksu. Trebalo je dosta vremena da se svi uskladimo, vidimo kako tko diše te je time suradnja postajala sve bolja. Nadam se da će se kroz Dubro­vačku baštinu unaprijediti i upravlja­nje kulturnom baštinom. Neki gradovi su napredniji u tome, neki još uče, a nadam se da ćemo mi naučiti od onih koji su ispred nas – jasna je Carević Peković.

Novi ugostiteljski objekti
U prvoj lađi građanima će tako biti dostupni hologrami kojima će se moći stvoriti zanimljivije prikazivanje odre­đenih sadržaja. U drugoj lađi nalazit će se knjižnica s dnevnim boravkom gdje će boraviti djeca, ali i odrasli jer će se organizirati i razne radionice, pred­stavljanja knjiga i ostali događaji. Bit će tu mjesta i za razne festivale, kao što je Jazz Festival koji je također u planu. Pokrenut je i program ‘Plesni inkubator’, kroz projekt su se odradile radionice za vodiče za slijepe i slabo­vidne osobe. Lazareti će biti otvoreni za održavanje skupova na domaćoj i na međunarodnoj razini. Također, sukladno obvezi projekta, u kojoj je naznačeno da barem 20 posto površine mora imati komercijalnu svrhu, na platou Lazareta planiraju se otvoriti poslovni prostori, odnosno ugostitelj­ski objekti jednostavnog tipa.
— Neće biti riječ o ‘klasičnim’ resto­ranima, već će se tu nalaziti, primje­rice, wine bar ili slastičarna, kafeterija. Isto tako, ured bivše Pošte bit će stav­ljen u najam za komercijalne svrhe. Cilj je da se jednostavnim ugostiteljskim objektima i primjerenim cijenama stvori kantun za domaću čeljad – rekao je Daničić. Nada se također Carević Peković kako će svi sadržaji biti prepo­znati od strane domaćih ljudi.
— Jer, nije projekt bio rađen samo za turiste, već i za domicilno stanovniš­tvo. Lazareti su dio grada koji nije na jednak način konzumiran kao i osta­tak grada, što se nadamo da ipak hoće. Također, nadam se da će se turisti ‘pre­usmjeriti’ u Lazarete, obzirom na sve probleme koje je Grad imao po pitanju zagušenosti turistima tijekom dana u povijesnoj jezgri. Brojni sadržaji će možda u konačnici doprinijeti mogu­ćem produljenju sezone – rekla je. No, nije se zanemarila niti povijesna važ­nost Lazareta.
— Posebno smo radili na monogra­fiji koju smo upotpunili novim sazna­njima do kojih smo došli tijekom izvo­đenja radova. Naišli smo na arheološki lokalitet kojeg je bilo potrebno istražiti, a to su cisterna i povijesni pločnik. Zbog toga su i bili obustavljeni radovi te su produljeni 7 mjeseci, nakon što smo dobili dopuštenje nadležne agencije. Svakako se isplatilo – ističe nam vodite­ljica projekta i dodaje: ‘Bit će dosta zani­mljivih projekata koji su se pokrenuli i koji će zaživjeti u sljedećih pet godina. Naravno da ćemo osluškivati kome što treba te da ćemo projekte modificirati kroz vrijeme’.

OSTALE LAĐE: Ugovori do 2025.
U 6. i 7. lađi djeluje Folklorni ansambl Linđo koji o njima skrbi, upravlja i ima svoje programe te rade kao zasebna jedinica. U novoobnovljenoj 8. lađi nalazi se Studentski teatar Lero te Deša Dubrovnik. U 9. lađi se nalazi Klub Art Radionica Lazareti i u 10. lađi Art Radionica Lazareti.
— To je sve sukladno ugovoru iz 2000. godine s Gradom Dubrov­nikom te imaju ugovore do 2025. godine dokad će djelovati u okviru svojih djelatnosti i održavati pro­store – ističe Daničić.

DUBROVNIK CARD: Prihod od 40 milijuna kuna
Projekt Dubrovnik Card pokrenut je 2010. godine u Upravnom odjelu za kul­turu. Voditelj projekta Tonči Daničić ističe kako su na početku imali ‘poro­đajne muke’, no sad se radi o prepoznatljivom projektu koji je postao nezao­bilazni dio turističke ponude Grada Dubrovnika.
— Jedan jedini cilj je da gost bude zadovoljan. Namjeravamo uključiti i Lazarete u ponudu kad se konačno poslažu programi i počnu funkcionirati. Za ovu godinu ne, ali za sljedeću zasigurno – rekao je. Inače, u ovoj godini od Dubrovnik Carda očekuje se prihod do 40 milijuna kuna.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 10. srpnja 2019.

Pročitajte još

Franković čestitao Elli Majstorović na zlatnom uspjehu

Dulist

U SUSTJEPANU Obnovljen sportski teren i dječje igralište

Dulist

Don David Marjanović novi je kancelar Dubrovačke biskupije

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija