Natrag
10.12.2018 23:07

facebook

twitter

google

rss

dulist

Otvorena izložba o ocu domovine Stjepanu Gradiću

9.7.2013 @ 21:37 Ana Prohaska Kultura
27;27

Podijelite:

Izložba „Stjepan Gradić – otac domovine“ otvorena je ovog utorka u Kneževu dvoru. Riječ je o središnjem ovogodišnjem projektu Dubrovačkih muzeja kojim se obilježava 400. obljetnica rođenja toga velikog Dubrovčaninina.

Voditeljica cjelokupnog projekta je Pavica Vilać, ravnateljica Dubrovačkih muzeja, dok su kustosice izložbe dr.sc.Vedrana Gjukić-Bender i Marina Filipović iz Kulturno-povijesnog muzeja, a izložbu je postavio Marin Gozze.

U realizaciji kataloga koji prati izložbu angažirani su brojni vanjski suradnici, akademik Stjepan Krasić inače vrsni poznavatelj života i djela Stjepana Gradića, akademik Nenad Vekarić,  dr.sc. Vinicije Lupis, dr. sc. Katarina-Horvat Levaj, dr.sc. Gorana Stepanić, dr.sc. Mijo Korade, te djelatnici Dubrovačkih muzeja dr.sc. Vedrana Gjukić-Bender i mr.sc. Tonko Marunčić.

– Večeras otvaramo izložbu posvećenu velikom Dubrovčaninu kojeg je dao ovaj grad. Nastavljamo tako naše projekte brendiranja Dubrovnika putem kulturno-povijesne baštine započete 2011. godine s izložbom posvećenom Ruđeru Boškoviću. Cilj nam je podići razinu svijesti o Stjepanu Gradiću, njegovoj važnosti za Dubrovnik i Hrvatsku, uglednog diplomata, političara, polihistora, koji je dao brojne doprinose na raznim područjima znanosti, i nadasve velikog domoljuba koji je postigao brojne zasluge u službi vlastite Domovine. Zadužio ju je u najtežim trenucima nakon potresa 1667. godine kada se Dubrovnik zahvaljujući njegovoj vještoj diplomatskoj aktivnosti uspio obraniti od vanjskih neprijatelja, uspio se obnoviti zahvaljujući Gradićevoj pomoći i predanom radu. Od svojih sugrađana prozvan je ocem domovine odnosno obnoviteljem grada i njegove slobode- rekla je uvodno ravnateljica Muzeja Pavica Vilać.  

Izložba je koncipirana u nekoliko tematskih cjelina koje se bave Gradićevim životom, mladošću, školovanju, karijerom u Rimu, znanstveno-književnim radom i njime kao obnoviteljem grada i slobode, urbanističkom preobrazbom Dubrovnika nakon potresa 1667. godine, obnovom katedrale, obitelji Gradić i odjecima Gradićevih djela u 18. i 19. stoljeću.

– Izloženo je 80-ak predmeta od knjižne i arhivske građe do umjetničkih djela i umjetnina koji su posuđeni od drugih institucija, a izložba je obogaćena i multimedijalnom prezentacijom– naglasila je Vilać.

–   Slavimo 400. obljetnicu rođenja jednog od najvećih Dubrovčana kojeg je iznjedrio grad pod Srđem. Stjepan Gradić bio je filozof, teolog, pravnik, fizičar, liječnik, govornik, prevoditelj, jezikoslovac, diplomat, političar, matematičar, astrolog, meteorolog, optičar, stručnjak za precizno mjerenje vremena i drugo.Sve u jednoj osobi. Ostavio je iza sebe stotinjak knjiga, znanstvenih rasprava i drugih umotvorina – istaknuo je uz ostalo akademik Stjepan Krasić, osvrnuvši se na njegov život.

Katedralni župnik don Stanko Lasić istaknuo je na otvaranju kako mu je iznimno drago jer se 400. obljetnica Gradićeva rođenja poklopila s 300. obljetnicom dovršetka izgradnje dubrovačke katedrale.

– Stjepan Gradić rodio se iza katedrale, u katedrali su mu utkani temelji vjere – naglasio je don Stanko Lasić.

Izložba je realizirana pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora, Josipa Leka, te uz pokroviteljstvo Grada Dubrovnika i potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a može se pogledati do 15. listopada..Izložbu je prigodnim riječima otvorila saborska zastupnica i izaslanica predsjednika Sabora Tatjana Šimac Bonačić.

 

STJEPAN GRADIĆ
 
Stjepan Gradić (Dubrovnik, 6.3.1613. – Rim, 2.5. 1683.) jedan je od najvećih velikana kojeg je iznjedrio grad Dubrovnik. Dok su, naime, drugi poznati Dubrovčani uglavnom bili samo književnici, povjesničari, fizičari, matematičari, političari, diplomati itd., a samo rijetki od njih su bili polivalentni, Gradić je istodobno bio sve to skupa, čak i više od toga:  ukratko, pravi homo universalis, i to ne na lokalnoj, nego na zavidnoj međunarodnoj razini.

Gradić se školovao u Dubrovniku, Rimu, Fermu i Bologni, stekavši zavidnu izobrazbu iz filozofije, teologije, obaju prava, matematike i poznavanja klasičnih i modernih jezika. Bio je član više dikasterija (ministarstava) Svete Stolice, glavni upravitelj prestižne Vatikanske knjižnice (kao treći stranac koji je obavljao tu službu), stručnjak za međunarodne odnose, pobornik europskog jedinstva unatoč svim razlikama među pojedinim državama, i nadasve znanstvenik. Uspješno se bavio teologijom, filozofijom, pravom, poviješću, matematikom, fizikom, meteorologijom i drugim znanstvenim disciplinama. Eksperimentirao je i bavio se praktičnom primjenom teorijskih spoznaja u optici, brodarstvu, nautici i hidromehanici, održavajući veze sa znanstvenicima iz gotovo cijele Europe. Iza sebe je ostavio oko stotinu knjiga, znanstvenih rasprava, članaka i drugih djela.
No ono što na osobit način obilježava Gradića kao čovjeka, njegovo je zadivljujuće domoljublje, koje je posebice došlo do izražaja nakon velikog potresa koji je 1667. gotovo sa zemljom sravnio njegov rodni grad. Nakon prvih vijesti o katastrofi, život mu je do posljednjeg daha bio protkan nesebičnim radom na pružanju svih mogućih oblika pomoći unesrećenoj domovini – u novcu, hrani, zbrinjavanju beskućnika, građevinskom materijalu, u obrtnicima svih vrsta i arhitektima – kako bi se grad što prije podigao iz ruševina i obranio od vanjskih neprijatelja. Inzistirao je na tome da se najprije podignu obiteljske kuće za stanovanje, a potom Knežev dvor kao upravno središte grada i katedrala kao njegov vjerski i civilizacijski simbol, za što je iz inozemstva pribavio vrsne arhitekte i znatna novčana sredstva. Zahvaljujući tim naporima, grad se poput legendarne ptice feniksa malo-pomalo podizao iz svojih ruševina poprimajući današnji oblik, kojemu se svi dive. Zbog svega toga Gradića su njegovi suvremenici podarili najčasnijim naslovom kojim može biti nazvan građanin jednoga grada ili zemlje: »ocem domovine« i »obnoviteljem našega Grada i slobode«.

 

Komentari





O autoru: Ana Prohaska

Diplomirana sam novinarka i doktorandica na Doktorskom studiju Povijest stanovništva. Bavim se problematikom iseljavanja povijesne jezgre Dubrovnika i poviješću Dubrovačke Republike..

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana