Hrvatska

Od autohtonih proizvoda znamo samo za kulen

Premda četiri od pet potrošača kaže kako zna što su to autohtoni ili tradicijski proizvodi, dobar dio njih pogrešno u ovu skupinu ubraja i domaće brendove robe široke potrošnje

 
Da u području podizanja svijesti potrošača o autohtonim proizvodima još uvijek ostaje mnogo toga za napraviti pokazalo je anketno istraživanje koje su tijekom studenog, na reprezentativnom uzorku od 400 ispitanika, proveli magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal. Naime, iako 83,5% ispitanika kaže da zna što su to autohtoni proizvodi, u odgovorima na pitanje koje sve autohtone odnosno izvorno hrvatske proizvode poznaju nalazimo i tvrtke odnosno domaće brendove koji tu svakako ne spadaju.

Ipak, gotovo jedna četvrtina ili 23,8% anketiranih na prvo je mjesto stavilo kulen (slavonski, baranjski), a u "pravu" je bilo i njih 21% koji su na drugo mjesto pozicionirali pršut (dalmatinski, istarski). Na trećem mjestu je i prvi brend – Vegeta sa 16,8% glasova ispitanika, a slijede maslinovo ulje (13,8%), paški sir (12,5%), vina razna (11,3%) i sirevi razni (7,8%). Po broju glasova potom dolazi nekoliko brendova, a listu predvode Kraš proizvodi/čokolade i Podravka s podjednakih 6,5% udjela, potom dolaze Vindija (4,8%), Dukat (3,8%) i Gavrilović proizvodi (3,5%). Istovjetan broj anketiranih građana (3,5%) svoj je glas dao mlijeku kao najprepoznatljivijem autohtonom proizvodu, mandarine (neretvanske) preferira njih 3,3%, rakija šljivovica je najdraža za 3% ispitanika, dok je po 2,5% glasova dobilo ukupno šest proizvoda odnosno brendova: čipka, brašno, Franck, PIK Vrbovec, krumpir (lički) te panceta/slanina/špek. Jabuke su dobile 2,3% glasova, a pet proizvoda/brendova (Dorina proizvodi/čokolade, Faks, med, Zvijezda, šećer) zauzimaju po 2% udjela. Ovaj poduži popis zaključuju štrukli, kiseli kupus/zelje i šunka koji su uzeli po 1,8% glasova, nešto manje od toga (po 1,5%) osvojila je iduća trojka – bajadera, čvarci i prošek, dok je po 1% udjela pripalo kvartetu – sir i vrhnje, Cedevita, čokolada i smokve. Da ne poznaje niti jedan autohtoni proizvod istaknulo je zavidnih 16,5% sudionika ankete.

Stavovi su podijeljeni i kada je u pitanju prepoznatljivost autohtonih proizvoda. Tako na pitanje jesu li autohtoni hrvatski proizvodi dovoljno prepoznatljivi 48,8% ispitanika odgovara potvrdno, dok 51,2% njih smatra kako ovi proizvodi nisu prepoznatljivi.
No, značajno veće suglasje vlada kada je u pitanju cijena autohtonih proizvoda čiju višu dodanu vrijednost prepoznaje čak 74,6% ispitanih koji smatraju da za autohtone hrvatske proizvode vrijedi platiti višu cijenu. Preostala četvrtina (25,4%) anketiranih ne slaže se s tom konstatacijom.

Obrnuto vrijedi kada je riječ o stavovima o zastupljenosti ovih proizvoda u trgovačkim lancima. Naime, tek nešto više od trećine ispitanika (35,6%) kaže da su autohtoni proizvodi adekvatno zastupljeni u trgovačkim lancima, dok dvotrećinska većina (64,4%) smatra da ponuda trgovaca oskudijeva u autohtonim proizvodima.
No, možda i najzanimljiviji stav potrošača donio je odgovor na posljednje pitanje. Čak 87,4% anketiranih građana smatra da su hrvatski prehrambeni proizvodi kvalitetniji od svojih uvoznih pandana, dok samo 12,6% njih ima negativan stav po ovom pitanju.
 

Pročitajte još

Aladrović: Moguće spajanje ministarstva rada i ministarstva socijalne politike

Dulist

Vlada otpisuje najamninu za stanove i poslovne prostore u državnom vlasništvu

Dulist

Od sada zahtjev za ostvarivanje doplatka za djecu možete predati online

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija