Kultura

OBNOVLJEN KNEŽEV DVOR U PRIDVORJU ‘Gospodski gaj’ iz kojeg su Konavlima vladali Gundulić i Palmotić

Knežev dvor u Pridvorju kupili smo krajem 2016. i u obnovu smo praktički krenuli odmah. Već dvije i pol godine ona se sustavno provodi te danas možemo reći kako je sama kuća kneza, odnosno zgrada, dovršena. Preostalo je još nabaviti ulomke inventara što će biti napravljeno kroz sljedećih 15 dana. Također, moramo još urediti dvorište koje je potrebno rekonstruirati. Nakon slijedi popločavanje, fugiranje i slične radnje. Dovest ćemo ga do izgleda točno onakvog kakav je bio u 15. stoljeću – objašnjava nam predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine Niko Kapetanić dok razgledamo konavosku kneževsku rezidenciju otkud je državna uprava Dubrovačke Republike djelovala punih četiristo godina.

Čitav predio nosi njegovo ime

‘No tu nije kraj’, nastavlja Kapetanić, ‘kupili smo još četiri tisuće metara četvornih zemlje kao i iznajmili parking kojeg želimo urediti kako bi bio u funkciji Dvora, a da se pri tome ne narušava vizura’. Velika prednost pozicije Dvora je, kaže, što uokolo nema izgradnje pa će, vjeruje, uspjeti u dočaravanju drevne Dubrave koja je inspirirala dubrovačke književnike. Mnogi od njih, kaže predsjednik DPDS-a, bili su i ovdašnji knezovi. Javnosti najpoznatiji svakako su Ivan Gundulić i Junije Palmotić koji su funkciju obnašali čak dva ili tri puta. Upravo u ovom ‘gospodskom gaju’ napisana je dugo skrivana porugljivo-skaradna poema ‘Gomnaida’ koju je potaknut osjećajem srdžbe prema plemiću Sorkočeviću autor u vrtu kompleksa diktirao kancelaru.

Zanimljivo je spomenuti kako je čitav kraj, što, povjerio nam je Kapetanić, malo koji živući stanovnik zna, ime dobio jer je smješten pri Dvoru koji je pak 1437. godine sagrađen u Svetom Martinu. Još desetljeće ranije kada su Dubrovčani konačno podijelili Konavle donesena je odluka o podizanju zdanja, odnosno ono što danas nazivamo idejnim projektom. Republika je odmah zaključila, priča ovaj zaljubljenik u povijest, da ono mora biti veliko deset metara četvornih puta pet te se navodi točan raspored prostorija – kuhinja, zatvor, spavaća soba kneza, saloče itd. Spominje se i dvorišni zid, njegova visina i debljina, kao i ulazna vrata s čije lijeve strane je kuća kancelara, desno ona knežaka i konja.

Gradnju omeo ratni sukob s bosanskim vojvodom

— Radovi su 1431. prekinuti zbog rata koji će potrajati tri godine. Dubrovačka vojska je poražena snagama bosanskog vojvode Radoslava Pavlovića koji je zahtijevao povratak zemlje u njegovo vlasništvo. Republika potom dovodi vojnike plaćenike iz Albanije i Italije te se sukob privodi kraju, a stanje ostaje jednako onome prije. Zaraćene strane poprilično su se istrošile pa se Pavlović kasnije mnogo ni ne spominje jer je praktički bankrotirao. Dubrovčani su međutim shvatili kako bez obzira na to što su stekli Konavle, ih nije lako zadržati. Zato preinačuju prvotni projektni nacrt. Povećavaju se dimenzije građevine koju podižu kao tvrđavu. Nju čuvaju četiri ugaone kule sa strijelnicama. U prizemlju nema niti jedan otvor osim ulaznih vrata, a na katu postavljeni su sasvim mali prozori s duplim drvom – tumači Niko Kapetanić.

— Također, karakteristično za utvrde svi zidovi su skošeni osim pročelja koje je ravno, a zgradu opasuje kameni vijenac. Napravljenim promjenama idu u prilog arheološki pronalasci, među ostalim, dvorišnog zida koji je modificiran u 19. stoljeću kada su ovdje bila privatna gazdinstva. Njega smo porušili i vratili onaj izvorni renesansni. Naime, nakon Požarevačkog mira više nitko ne prijeti Republici pa se uništavaju kule, ogradni zid te okolne kućice. Kancelarija tzv. škrivanija premješta se uz glavnu konavosku cestu, a nakon ratne 1806. država zgradu prodaje. Pronašao sam barem četiri vlasnika. Bilo je ovdje je svakakvih investicija. Postojala je ideja da zaživi žandarmerijska postaja i škola – govori predsjednik DPDS-a koji svoje sveobuhvatno istraživanje namjerava objaviti u knjizi upravo na temu pridvorskog Kneževog dvora.

Građevina se prilagođavala vremenu

— Kasnije je ovdje postavljeno gumno za sijeno pa štale za stoku. U lipnju 1806. rusko-crnogorskom agresijom kompleks je u potpunosti devastiran. Dubrovački kroničar Lorenzo Vitelleschi, autor knjige ‘Povijesne i statističke bilješke o Dubrovačkom okrugu’ koja je izdana 1828. pri nabrajanju središta republičke uprave uopće ne spominje Dvor u Pridvorju. Navodi samo kako je to nevažna građevina od koje su ostala tek četiri ruševna zida obrasla u draču i korov. Dvadeseto stoljeće zateći će ga u jednakom stanju. Općina s vlasnicima ne uspijeva dogovoriti obnovu pa će se na nju pričekati do dolaska u ruke Društva prijatelja dubrovačke starine – objašnjava napominjući kako je tijekom čitavog procesa vodilja Društva bila omogućiti u prvom redu domaćima da osjete prošlost ‘kako ne bi bili repe bez korijena’.

— Želja nam je vratiti Dvoru primarnu funkciju. U prizemlju gdje su se nalazili državni uredi uredili smo sudnicu, postavljen je stol za kojim je sjedio knez te kancelar čija zadaća je bila voditi zapisnik. Tu je zatim ograda iza koje su stali optuženici ili svjedoci, ali i zatvor. Njegova vrata bila su visoka metar i dvadeset centimetara, međutim mi smo napravili kompromis pa su sada metar i pol. Obnovljena je i kuhinja koja je hranila četvero-petero knežaka i zatvorenike. Na katu su bile privatne odaje kneza, njegova spavaća soba i saloča gdje se družio s plemićima kojih je u Pridvorju bilo doista mnogo. Na relativno skroman način opremili smo ove prostorije. Preostaje unijeti klecalo iz 16. stoljeća, bjelokosna raspela, škrinju iz 1600-te i renesansni krevet – govori Niko Kapetanić istaknuvši kako poanta nije bila tek donijeti namještaj već zorno prikazati kako se život ovdje odvijao.

Struktura vlasti u Konavlima

— Važno je shvatiti kako je knez Konavala imao važnu ulogu. On je bio gospodar jedne čitave kneževine koja se dijelila na kaznačine. Na njihovom čelu bili su pak kaznaci koji su mu izravno polagali račune i preko njih je izdavao naređenja. Zapovijedao je postrojbom knežaka koji su održavali red i imali pravo pretresati kuće. Simbolično su prozvani ‘fantima’ zbog koplja kojeg su u ruci nosili, a raspolagali su voznim parkom od četiri-pet konja. Knez je također vodio računa o obrani te su u njegovoj službi bili vicekancerali čije kuće su raspoređene diljem kraja. Dakle, na jednom mjestu imamo koncentriranog načelnika općine, općinski sud, zatvor i policijsku postaju – priča predsjednik DPDS-a.

Kako bi posjetiteljima što jasnije predočili strukturu vlasti koja je bila zavedena u Konavlima u doba Republike na zidovima, među ostalim, zaključuje Kapetanić, obješena je karta administrativne podjele Republike na kneževine, kapetanije i gradski distrikt. Prikazana je i katastarska podjela Konavala čija osnovna mjera je bila tzv. sežanj. Na tablama su i faksimili, odnosno pisma kneza s jasnim potpisom ‘Conte de Canal’, popis 50-ak obnašatelja ove funkcije te portreti dvaju junaka s početka naše priče preuzeti iz Martecchinijeva albuma litografija zaslužnih Dubrovčana – ‘Galleria di Ragusei illustri’.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista 29. svibnja 2019.

Pročitajte još

Ne propustite ‘Portrete iz Grada’ Roberta Kralja

Dulist

SLAVIMO ZAJEDNO! 70. godina Ansambla Lado na 70. Dubrovačkim ljetnim igrama

Dulist

70. DLJI Prošlogodišnja uspješnica ‘Pod balkonima’ ponovno na programu

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija