Kultura

OBIŠLI SMO NOVI POSTAV Izložena vrijedna djela iz bogate zbirke UGD-a

Nakon razdoblja odgotovo šest godina Umjetnička galerija Dubrovnik predstavila je izbor iz vlastite zbirke koja već danas broji nešto više od 2 700 umjetnina. ‘Moderna i suvremena umjetnost: izložba iz zbirke Umjet­ničke galerije Dubrovnik’ postavljena je u matičnoj zgradi na Pločama te Galeriji Dulčić Masle Pulitika. Posri­jedi su umjetnine poput slika, gra­fika, skulptura, ali jednako tako s pod­ručja proširenih medija koje zapravo predstavljaju kronologiju hrvatske moderne i suvremene umjetnosti počevši od Vlaha Bukovca, dakle nje­gove pojave na likovnoj sceni krajem 19. stoljeća, do suvremenih dubrovačkih autora novijeg datuma. Naglasak je svakako na lokalne umjetnike, objaš­njava kustosica Rozana Vojvoda koja nas je samo za čitatelje DuLista povela na stručno vodstvo.

Vodeća imena moderne

— Krećemo od radova Vlaha Bukovca, njegovih pejzaža. Bukovca uglavnom povezujemo s portretima i alegorijskim kompozicijama te smo ovaj put sta­vili naglasak na pejzaž i to na radove nastale za vijeme njegova školovanja u Parizu kada je otkrio slikanje u otvo­renom prostoru, pleneru, te na djela iz cavtatske faze. Nakon Bukovca sli­jedi presjek klasika hrvatske moderne umjetnosti na prvom mjestu s Emanu­elom Vidovićem čijih nekoliko djela imamo u fundusu. Potom tu su pred­stavnici Münchenske četvorke: Miro­slav Kraljević, Vladimir Becić, Oskar Herman dok Josipa Račića, nažalost nemamo. Zanimljiva je slika Milivoja Uzelca gdje se već vidi utjecaj francu­ske škole – priča Vojvoda.

Na prvom katu ponovno je naglasak na portrete Vlaha Bukovca. Tu je onaj antologijski Katarine Bibice, zatim Kapetana Kellera i Pera Čingrije pored kojega je bista kipara Ivana Meštro­vića iz 1905. Na jednom mjestu imamo tako objedinjena dva velikana hrvatske moderne umjetnosti.

— Nastavljamo opet s Bukovcem, Medovićem, Hermanom i Becićem, ali ovaj put s njihovim akvarelima i crte­žima. Nastojali smo poentirati kako upravo dva najveća imena moderne dolaze s našeg područja. Naglasak je na pejsaže Mata Celestina Medovića pošto je on jedan od prvih hrvatskih umjet­nika koji je emancipirao tu temu kao samostalnu. Pleneristička tradicija pej­zažnog slikarstva zastupljena je urad­cima Nika Miljana i Marka Rašice koji su predstavljeni na zasebnoj izložbu na drugom katu Galerije Dulčić Masle Pulitika gdje se interpretira tema pejzaža i veduta iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik u prvoj polovici 20. stoljeća. Nakon toga započinjemo s pričom dubrovačkog kolorizma. Na zidu postavljena je didaktička tapeta koja govori o dolasku Koste Strajnića u naš Grad. On je izuzetno važan za Umjetničku galeriju Dubrovnik jer je, među ostalim, bio njen prvi ravnatelj, ali i osoba važna za njeno osnivanje – tumači Vojvoda.

Kosta Strajnić, pripovjeda nam kustosica, došao ovdje 1928. na nago­vor Marka Murata te se oko njega stvara ta neformalna škola i specifična vrsta južnjačkog ekspresionizma koja se naslanja na fovizam. Kamen teme­ljac tog razdoblja svakako je djelo Ignjata Joba, tvrdi.

— Izdvojili smo ovdje taj prvi kolori­stički trolist: Gabra Rajčevića, Božidara Rašicu i Ivana Ettore. Slijede Đuro Puli­tika, Antun Masle i Ivo Dulčić koji nosi postav prvog kata. Silovito i puno boje njegovo ‘Dubrovačko ljeto’ kohezivno je središte svega. Tu su i predstavnici one nešto starije generacije živućih dubrovačkih umjetnika: Viktor Šerbu, Josip Škerlj, Lukša Peko, Tomo Gusić i, naravno, Josip Pino Trostmann. S njima smo na neki način zaključili pripovijest o kolorizmu. Na stajali­štu djelo je Jadranke Fatur nastalo na hiperrealističnim nasadama. Opet na odmorištu imamo ‘Gromaču’ Otona Gliha koja se može, ne znajući sam naslov, doživljavati kao posve apstrak­tna tvorevina – iznosi kustosica.

Izložba unutar izložbe posvećena je portretima Bukovčeve obitelji. Pred­stavljena u Novigradu i Mostaru obra­đuje cavtatsko i praško razdoblje nje­gova slikarstva. Tu je i antologijsko djelo ‘Adio’ iz Beča te drugi mnogo­brojni portreti njegove obitelji u kojima Bukovac pokazuje svoju slikarsku sen­zibilnost, a rađeni su u vrijeme kada se cavtatski slikar povukao iz društvenog života i živi na relaciji atelijer – Akade­mija u Pragu gdje djeluje kao predavač.

— U centralnoj dvorani drugog kata postavljen je izbor druge polovice 20. stoljeća skulpture i slikarstva. Imamo autore poput Eda Murtića, dva djela Šime Perića koje smo nedavno dobili donacijom te su sada po prvi put izlo­ženi, zatim Alberta Kinerta, Zlatka Pricu i Ferdinanda Kulmera. U pokraj­njoj prostoriji je Slavko Kopač, Ljubo Ivančić, Frano Šimunović, Ivo Šebalj i Vatroslav Kuliš, također jedna nedavna akvizicija. Na stubištu je svojevrsna linija fotografija Mladena Tudora nastalih pod utjecajem agen­cije Magnum na kojima su majstorski uhvaćene tople ljudske priče. Tu je i Steve Mccurry koji nam je darovao svoju fotografiju kad je ovdje nastupao 2012. te Robert Farber – govori Vojvoda.

Egzatovci, Nove tendencije, Gorgona

Na zidu iznad stubišta koji vodi prema trećem katu instalacija je Braca Dimi­trijevića napravljena povodom njegove retrospektivne izložbe u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik 2004. godine. Dio je ciklusa ‘Triptychos Post Historicus’ čime ogoljuje uvriježene autoritete. Nastavak je to na dadaističku, avan­gardnu misao i primjerak tzv. koncep­tualne prakse.

— Na trećem katu predstavljena je hrvatska suvremena umjetnost koja počiva na ideji. Tu su predstavnici Egzatovca, Novih tendencija, Gor­gone te važno mjesto zauzima anti­slika Julija Knifera kojom je jasno pojašnjeno kako duktus, ta umjet­nička bravuroznost više nije primarna već stav da je ideja važnija od izvedbe. U hodniku je izbor fotografija iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik. Izlo­ženo je 12 posljednjih fotografija Pava Urbana. Na njega se tematski nadove­zuje Damir Fabijanić. Imamo nekoliko uradaka Marka Ercegovića iz ciklusa ‘Začarani’, potom Anu Opalić, Jasenka Rasola i Maru Bratoš. U srednjoj sobi su dubrovački umjetnici koje se ne bave samo slikarstvom već instalacijama, videom i performansima. Tu je Božidar Jurjević i dva uratka Slavena Tolja koja su nastala za njegovu izložbu ‘Izvan sezone’ u Umjetničkoj galeriji Dubrov­nik – kaže kustosica Rozana Vojvoda.

Njima Tolj aktualizira problem života u gradu koji je poharan turiz­mom. Za objekt ‘Plan grada’ koristio se planom na kojem su ucrtana ošte­ćenja nastala za Domovinskog rata. Njih je zamijenio ugostiteljskim objek­tima želeći ukazati kako ovo tranzicij­sko društvo također ostavlja razorne posljedice osobito na javni prostor i svakodnevicu stanovnika.

— Prvi put ovdje su kao dio zbirke izložena djela Ivone Vlašić, Ivane Dražić Selmani i Tine Gverović. Slje­dećom prostorijom dominira djelo Dubravke Lošić. Posrijedi je jedan od njenih ranijih radova, rozarija koji su karakteristični za njeno stvaralaš­tvo, a u njima je, također naglasak na tvarnosti nevažno o kojem je mate­rijalu riječ: kartonu, papiru ili vuni. Predstavljeni su radovi Anabel Zanze koje karakteriziraju monokromija pod­loge i konceptualni okvir i u kojima je naglašena mukotrpnost same izvedbe jer umjetnica odabrane zapise ili poje­dine riječi riječi ispisuje perom i ulje­nom bojom. Postavljen je i pogled s prozora Katarine Ivanišin Kardum na tvornicu ‘Vesna’ koja nikako da dobije svoju svrhu te Viktor Daldon koji ostaje vjeran svom slikarskom mediju stva­rajući ponekad prolijevanjem boje i golim rukama – objašnjava Vojvoda zaključujući našu turu postavom.

Izložba ‘Moderna i suvremena umjetnost: izložba iz zbirke Umjet­ničke galerije Dubrovnik’ ostaje otvo­rena do 18. kolovoza 2019. te je posjeti­telji mogu vidjeti svakim danom, osim ponedjeljka, od 9 do 20 sati.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 10. srpnja 2019.

Pročitajte još

RASPRODANE OBJE IZVEDBE Hit predstava zagrebačkog HNK ‘Tko pjeva zlo ne misli’ u parku Gradac

Dulist

Glazba dubrovačkih ljetnikovaca oduševila koncertnu publiku u Dvoru

Dulist

70. DLJI Gagićevo Sretno mjesto pod Minčetom još dva dana

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija