Kultura

NOVO IZDANJE DUBROVAČIH MUZEJA Stećci i drugi kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici

‘Stećci i drugi kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici zapadnoga dubrovačkog područja’ autora dr. sc. Domagoja Perkića novo je vrijedno izdanje Dubrovačkih muzeja. Katalog je posvećen Zdenku Žeravici, preminulom kustosu Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, koji je vodio projekte obrade kasnosrednjovjekovnih kamenih nadgrobnjaka na području Župe dubrovačke i Konavala.

Kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici zapadnoga dubrovačkog područja do ove studije nisu bili obrađeni iako je riječ o izrazito vrijednom prostoru, s brojnim lokalitetima. Riječ je o prostoru od Omble i Rijeke dubrovačke na istoku do Imotice i Bistrine na zapadu te od Elafita na jugu do granice s Bosnom i Hercegovinom na sjeveru.

Studijom je obuhvaćen vremenski okvir od 13. do 15. stoljeća, a doneseni su osnovni podaci o stećcima i drugim kasnosrednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. Analizirani su oblici i motivi, dat je topografski pregled lokaliteta te je kataloški obrađeno 296 najznačajnijih primjeraka.

Od 73 lokaliteta, 39 ih je isključivo sa stećcima, dok su preostali predstavljeni nalazima kasnosrednjovjekovnih nadgrobnih ploča i učelaka, odnosno kasnosrednjovjekovnih kamenoloma. Spomenuti su i lokaliteti gdje su navodno nekada bili stećci, no tijekom vremena su nestali, uglavnom zbog raznih obnova i rekonstrukcija grobalja uokolo crkava.

Studija pokazuje kako stećke uglavnom nalazimo na prostoru koji dolazi u okrilje Dubrovačke Republike nakon 1399. godine te da ih gotovo nema na povijesnom prostoru Astareje. S druge strane, na prostorima koji predstavljaju prvotni prostor Republike ili su u ranijim razdobljima dospjeli pod njezinu vlast, u pravilu nalazimo nadgrobne ploče i učelke.

Perkić je ovom studijom nedvojbeno utvrdio da je domaće plemstvo nastavilo prakticirati običaj pokapanja pod stećcima i nakon 1399., odnosno tijekom cijeloga 15. stoljeća, iako su postojale stroge zabrane koje su uključivale i oduzimanje plemićkog statusa. Posebnost šireg dubrovačkog prostora, kao i prostora u njegovoj neposrednoj blizini, jest činjenica da se 90 posto lokaliteta sa stećcima nalazi uokolo crkava iako se izbor i učestalost pojedinih motiva podudaraju s onima u povijesnim područjima Zahumlja i Travunije.

Što su stećci?

Stećci su jedinstveni kameni nadgrobni spomenici kasnoga srednjeg vijeka zapadnog Balkana. Obično označuju jedan, ali katkad i više grobova. Nalazimo ih na području današnje Bosne i Hercegovine, zapadne Srbije, Crne Gore, Kosova, te središnje i južne Hrvatske. Pretpostavlja se da ih je do danas sačuvano oko 70.000 na oko 3300 lokaliteta.

U Hrvatskoj je najgušća koncentracija stećaka na području Dalmatinske zagore, širem području Neretvanske doline i dubrovačkom području. Na području Dubrovačko-neretvanske županije evidentirano je 115 lokaliteta, s ukupno 1428 stećaka. Od toga je 48 lokaliteta na području hrvatskog dijela Donjeg Poneretvlja, 29 lokaliteta u Dubrovačkom primorju, 10 lokaliteta na administrativnom prostoru grada Dubrovnika, 4 su lokaliteta u Župi dubrovačkoj te 24 lokaliteta u Konavlima.

Srednjovjekovne nadgrobne ploče

Nadgrobne ploče javljaju se isključivo u sklopu grobalja uz crkve ili samostane, kako u urbanim tako i ruralnim sredinama, po cijelom dalmatinskom priobalnom dijelu i otocima, za razliku od stećaka koji su u pravilu u ruralnim krajevima. Vrlo su često bile ukrašavane motivima koje nalazimo i na stećcima: štit i mač, luk i strijela, rozete, polumjesec, pa su često i poistovjećivane sa stećcima u obliku ploča. Međutim, za razliku od stećaka, one nemaju rubne ukrase, znatno su finije obrade i stilski dorađenijih motiva, a obično su i tanje. Razlika se ogleda i u činjenici što se nadgrobne ploče u svojim varijacijama nastavljaju upotrebljavati nakon stećaka, kroz gotovo cijeli novi vijek.

Nadgrobni učelci

Nadgrobni učelci su kamene ploče vertikalno položene iznad pokojnikove glave, jednim dijelom ukopane u zemlju, a većim dijelom iznad zemlje, u svrhu označivanja mjesta groba. U tom smislu imaju sličnu funkciju kao i većina nadgrobnih spomenika od antike do danas. Takvi učelci katkad su jednostavne ploče bez ukrasa, a dio njih na sebi ima prikaz križa. Nadgrobni učelci s reljefnim prikazom križa najčešće se javljaju na nekadašnjem području Dubrovačke Republike, a vrlo rijetko i na ostalom dijelu priobalja i unutrašnjosti. Stoga se opravdano može pretpostaviti njihovo ishodište na dubrovačkom području. Vremenski se smještaju u razdoblje gotike, od 14. do 15. stoljeća.

Pročitajte još

VEČERAS Predstavljanje zbirke poezije Voja Šindolića

Dulist

VIDEO/KONCERT U BISKUPSKOJ PALAČI Predstavljen restauriran harmonij s Lokruma

Dulist

POČEO GLAZBENI MOSKAR Slijedi filmska, latino i pop glazba

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija