Aktualno

Nova knjiga Lovra Kunčevića o razlozima društvene i političke stabilnosti Dubrovačke Republike

Zavod za povijesne znanosti HAZU objavio je prikaz dr. sc. Lovra Kunčevića Vrijeme harmonije – O razlozima društvene i političke stabilnosti Dubrovačke Republike, a kojeg donosimo u nastavku.

U historiografiji posvećenoj Dubrovniku postoji nekoliko zaista velikih pitanja koja već generacijama, čak stoljećima fasciniraju istraživače. Neka od njih su, ako ne riješena, onda barem često spominjana, poput pitanja o razlozima nevjerojatno dugog opstanka sićušne državice ili načina na koji je ostvarila ekonomsku i kulturnu važnost neproporcionalnu svojoj veličini. No, postoji još jedna velika zagonetka dubrovačke povijesti koja se mnogo rjeđe spominje, a možda je najveća od svih. Naime, Dubrovačka Republika bila je jedna od društveno i politički najstabilnijih država europske povijesti. Tijekom gotovo 450 godina svog postojanja iskusila je samo dvije ozbiljne pobune, i to vremenski kasne, a prostorno periferne – pobunu na Lastovu ranih 1600-tih i u Konavlima 1799-1800. Uz društvenu, Republika je uživala i iznimnu političku stabilnost: institucije vlasti ostale su u osnovi iste od sredine 14. stoljeća sve do francuske okupacije, unatoč određenim reformama sredinom 15. i 18. stoljeća. Drugim riječima, tijekom gotovo pola milenija – i to burnog novovjekovnog razdoblja, drugdje obilježenog pobunama i revolucijama – Dubrovnik je uživao društvenu i političku stabilnost, iznenađujuću u najširim europskim razmjerima.
Nova knjiga Lovra Kunčevića, Vrijeme Harmonije, u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, predstavlja pokušaj da se objasni ta iznimna činjenica. Točnije rečeno, ta knjiga je prvi sustavni pokušaj da se ispitaju razlozi za odsutnost ozbiljnih društvenih i političkih sukoba u Dubrovačkoj Republici, počevši od sredine 14. stoljeća do potresa 1667. godine. Naravno, višestoljetna stabilnost Dubrovnika ne može se objasniti samo jednim razlogom: njezino objašnjenje nužno je polikauzalno, jer je bila posljedica međudjelovanja čitavog niza političkih, socijalnih i gospodarskih faktora. Stoga se u Kunčevićevoj studiji analiziraju najrazličitiji aspekti dubrovačke povijesti, od pomorstva i financija, preko društvenih struktura i Crkve, sve do institucija i političkog mentaliteta. U svakom od tih područja upozorava se na ključne faktore stabilnosti, odnosno na činjenice koje su ublažavale nezadovoljstvo, kanalizirale ga u prihvatljive oblike ponašanja ili otežavale njegovu eskalaciju u otvoreno nasilje.
Ova zanimljiva i inovativna studija sastoji se od pet poglavlja. U prvom Kunčević objašnjava specifičnosti problema stabilnosti i daje opsežnu listu pobuna i protesta u starom Dubrovniku, koja potvrđuje da se doista radilo o iznimno stabilnoj zajednici. Drugo poglavlje posvećeno je analizi geopolitičkih i gospodarskih razloga stabilnosti. Ono ukazuje na stabilizirajući učinak koji su imali faktori poput dubrovačke neutralnosti i civilizacijske odijeljenosti od zaleđa, ali i gospodarskog prosperiteta ili pak masovne odsutnosti odraslih muškaraca zbog trgovine i pomorstva. Treće poglavlje posvećeno je neuralgičnom odnosu plemstva i puka. S jedne strane, ono ispituje razloge za (relativnu) discipliniranost i mirnoću same plemićke elite, upozoravajući, na primjer, na njezinu izrazito trgovačku prirodu i manjak privatne moći zbog nedostatka veleposjeda i klijentelističkih mreža. S druge strane, to poglavlje analizira razloge za poslušnost građanstva i sitnog puka, upozoravajući na faktore poput slabosti dubrovačkih bratovština, snažnih veza s vlastelom i raznih mehanizama kojima je razvlaštenima kompenzirana isključenost iz vlasti. Jednako tako, ovo poglavlje ispituje ulogu Crkve u stabiliziranju dubrovačkog društva, analizirajući mehanizme patricijske kontrole nad njom, ali i načine na koje je pridonosila legitimaciji poretka. Četvrto poglavlje posvećeno je institucijama i političkoj kulturi Dubrovnika. S jedne strane, ono analizira tri temeljne političke vrijednosti – kolektivizam, konzervativizam i ideal društvene harmonije – koje su “pripitomljavale” elitu i olakšavale funkcioniranje sustava. S druge strane, ono ispituje institucionalne mehanizme povezane s tim vrijednostima, koji su osiguravali kolektivno vršenje vlasti, sprječavali koncentraciju moći ili prikrivali plemićke sukobe od šire javnosti. Konačno, zaključak ove studije rezimira rezultate i upozorava na njihovu relevantnost u širem kontekstu europske republikanske tradicije.
Sve u svemu, ovo zanimljivom i čitkom studijom Lovro Kunčević ukazao je na dosad zanemaren, a važan problem dubrovačke povijesti. Obuhvatnom i komparativnom analizom ponudio je odgovor na zagonetku poznatog dubrovačkog „sklada“ koji je, iznenađujuće u europskim razmjerima, trajao stoljećima. Konačno i možda najvažnije, time je ukazao na još jednu posebnost Dubrovnika, na još jednu specifičnost u njegovom bogatom povijesnom identitetu.

Izvor: HAZU

Pročitajte još

[FOTOGALERIJA] Blagoslov i procesija sa slikom Gospe od Porata

Dulist

STONSKI ŠKOLJKARI NA MUKAMA ‘Kamenice nam propadaju jer nema kupaca’

Leona Rašica

Škole više ne ‘kroje’ praznike, poznat kalendar nove nastavne godine

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija