Jutros je na Domobranskom groblju u Gospinom polju održana komemoracija i sprovodna molitva za 214 žrtava komunističkog zločina na elafitskom otočiću Jakljanu.
Kako se moglo saznati od pomoćnika ministra na čelu Uprave za zatočene i nestale osobe Ivana Grujića, najsvježija saznanja i svjedočenja ukazuju na pretpostavku kako je riječ o njemačkim mornarima, dovedenim iz Istre i smaknutim na putu za Boku kotorsku.
– Najveće nam je zadovoljstvo što su ovdje danas s nama predstavnici udruge Hrvatski domobran, koja već više desetaka godina skrbi i bori se da istina dođe na vidjelo. Tu su i predstavnici njemačke vlade. Zadovoljni smo donošenjem zakona prije nekoliko mjeseci, kojim smo razuvjerili sve nevjerne Tome da će politika utjecati na istraživanje poslijeratnih zločina. ovi ljudi su vidjeli da hrvatska vlada bez kalkulacija radi na ovakvim slučajevima, a mi ćemo svoj posao nastaviti i dalje – kazao je u obraćanju medijima ministar hrvatskih branitelja Predrag Matić Fred.
Dodao je kako je upravo donošenje novogzakona omogućilo da više ne bude mjesta politici i politikantstvu. Novim zakonom otvorene su sve mogućnosti, posebno u suradnji s Italijom, Njemačkom i Slovenijom. Sahranom posmrtnih ostataka posao Ministarstva branitelja je završen, a kako je kazao ministar Matić, dalje je sve na Državnom odvjetništvu, koje je aktivno sudjelovalo u ekshumacijama.
– Istražit ćemo sve žrtve Drugog svjetskog rata, poslijeratnog razdoblja, kao i komunističkog režima sve do uspostave hrvatske države. Od saznanja do ekshumacije prošlo je svega desetak dana. Naša ekipa je ovdje stigla i izvršila zadatak ekshumacije ovih nesretnih ljudi. Pokazali smo također da radimo racionalno, jer smo i u Slanome i na Boninovu ekshumirali tijela poginulih hrvatskih branitelja koje ćemo ekshumirati u Zagrebu – istaknuo je Matić.
Broj od 214 žrtava, koji je dvostruko veći u odnosu na pretpostavku (102), Matić je komentirao riječima:
– Još od Drugog svjetskog rata ti događaji su se prepričavali među narodom. Imamo veća saznanja jer postoje živi ljudi i svjedoci koji nam se svakodnevno javljaju. Ohrabreni su i govore nam o zločinima počinjenim nakon Drugog svjetskog rata. Već imamo mnoga saznanja o grobištima na području ove županije i sve ćemo ih istražiti, kao i u cijeloj Hrvatskoj. Ratovi su bili, tko zna hoće li ih više biti, ratovi su završeni. Ali pitanje ratnog zločina nikada ne zastarjeva i oni koji su ih počinili do zadnjeg dana svog života trebaju se bojati da će ih stići pravda – zaključio je Matić.
– Ovo je zadnji korak na putu i za nas je ovo pitanje humaniteta, da možemo naći sve naše vojnike. Potraga za našim nestalim vojnicima iz Drugog svjetskog rata. Zahvaljujem Vladi RH što nam pomaže u rješavanju ovog pitanja – izjavio je nakon komemoracije i sprovodne molitve izaslanik njemačkog veleposlanika u RH, vojni ataše Jörg Rauber.
– Dosad smo u Hrvatskoj pronašli oko 20 000 njemačkih vojnika, uglavnom su u Zagrebu i Splitu na njemačkim grobljima. Nismo sigurni koliko ih je još, ali pretpostavljamo da je više od 10 000 njemačkih vojnika u Hrvatskoj koji nemaju groba. To je za nas stvarno dug put, i to ne samo ovdje u Hrvatskoj, već u cijeloj Europi, od Rusije, Poljske i u drugim državama u kojima smo bili – zaključio je Rauber.
– Moramo se zapitati zašto je prošlo 70 godina kako bi se članovima udruge Hrvatski domobran omogućilo otkrivanje ovog strašnog zločina? Zašto je gotovo čitav ljudski vijek trajala komunistička omerta? Želimo i moramo znati tko je odgovoran i tko će biti procesuiran. Jer nikad nije prekasno za istinu – kazao je predsjednik udruge Hrvatski domobran Željko Kulišić, dodavši kako je 'možda upravo sada vrijeme za oprost i pokajanje za svakog od nas ponaosob, ali i za onog najokorijelijeg nalogodavca i zlikovca.
– Možda će im u korizmi proraditi savjest i skrušeno se pokajati za sve počinjeno, ali i prešućeno – izjavio je Kulišić.
Sprovodnu molitvu predvodio je dubrovački biskup msgr. Mate Uzinić. Vijence su položili predstavnici Vlade RH, Savezne republike Njemačke, Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, udruga Hrvatski Domobran, Daksa 1944./45. i Hrvatskog društva političkih zatvorenika.